Upoznajmo Srbiju

Član
Učlanjen(a)
03.02.2009
Poruka
164
Novembar, decembar i januar su meseci koje sunce retko posećuje, a vlaga, magla, kiša i sneg se nemilosrdno zavlače i ispod najtoplije vetrovke. Mogli bismo, dakle, da fotoaparat ostavimo na dno ormana, da sednemo pored peći i uz kuvano vino i sarmu sačekamo proleće. Ali sad je pravo vreme da se vodopadi u Srbiji vide u pravom izdanju. Nisu impresivni kao u zemljama sa velikim planinskim masivima, ali nisu ništa manje lepi. Teško ih je sve nabrojati, pa vam ovde predstavljamo samo nekoliko najzanimljivijih.

PISKI SKOK NA STAROJ PLANINI je sa visinom od 65 metara verovatno među najvišim u Srbiji. Kažem verovatno, jer pastir koji mi je pokazao taj vodopad tvrdi da u okolini postoje dva još viša. Relativno dobar makadamski put prolazi nekoliko stotina metara ispod vodopada, a jedan njegov krak prolazi baš pored mesta odakle se voda obrušava u ponor. To je najlepši i najviši deo Stare planine, koji samo povremeno posećuju retki planinari i šumari.

RIPALJKA KOD SOKOBANJE zvanično je najviši vodopad kod nas, iako je vodeni stub kraći za oko 20 metara od Piskog skoka. Ripaljka je, međutim, aktivna samo tokom ranog proleća ili posle dužih kišnih perioda.

TUPAVICA nije mnogo visoka, ali je možda najlepši vodopad kod nas. Nalazi se u neposrednoj blizini puta koji od Dojkinaca vodi ka Toplom Dolu na delu Stare planine koji se zove Visok. Iako je od puta udaljen stotinak metara, bez iskusnog vodiča ga je teško prona?i . Najpouzdaniji orijentir za skretanje ka vodopadu su Lilina česma i brvno preko reke u njenoj neposrednoj blizini.


PRSKALO, VODOPAD NA JUŽNOM KUČAJU, stvorila je najmaštovitija igra vode i krešnjaka. I on se nalazi pored samog puta koji od Pasuljanskih livada vodi ka čestobrodici. Nevolja je što je to šumski put i što je u periodu najveće aktivnosti vodopada praktično neprohodan. Leti, kada bukove šume južnog Kučaja postanu pravi raj, voda niz bedem od sige samo stidljivo kaplje.

SOPOTNIČKI VODOPADI su najbogatiji vodom, teorijski imaju najveći pad, ali se tu voda kao raspuštena vojska raširila na sve strane i stvorila bezbroj manjih vodopada. Postoje tri nivoa vodopada, od kojih su najpristupačniji oni srednji. Njihov pad je oko 25 metara, i tu se nalaze dve preostale valjarice koje odavno nisu u funkciji. Sopotički vodopadi imaju svoju magiju tokom cele godine. U proleće su divlji,tokom leta, kada se pored vodopada organizuje ekološki kamp, mlade devojke se kao šumske vile tuširaju pod malaksalim mlazom ne tako hladne vode, ajesenji meseci pretvaraju degradirane bukve i vodopade u mističan, bajkoliki predeo. Zimi se na Jadovniku temperatura spusti i do tridesetog podeljaka ispod nule, a zaleđene ledenice pod sjajem sunca i senkama grana menjaju boju od bele do modrozelene.

Nušić je svojevremeno izjavio za ljude koji su se zamerili vlasti da su višeni za Ivanjicu. Ponekad dobijem utisak da bi ta izjava i danas mogla biti aktuelna, ali u pozitivnom smislu. Ivanjica ima Goliju, Javor, reku Moravicu i vodopad usred grada, tačnije usred gradskog parka. Tu su i stara centrala, predivan restoran sa pogledom na vodopad, hotel visoke kategorije i šetalište. Pa ko ne voli da se provlači kroz žiblje, a voli huk vode,prosto je viđen za Ivanjicu.

VELIKI BUK KOD SELA LISINA takođe je idealan za one koji vole do cilja da stignu automobilom. I tu postoje lep restoran, nekoliko bungalova i prirodan ambijent. Vodopad nastaje od Vrela koje izbija iz poroznih stena Beljanice i posle nekoliko stotina metara se uliva u Resavu. Na svom putu voda je u krasu izdubila veliki lonac i napravila vrlo slikovit vodopad. Tipično za kraški kraj, snaga vodopada varira pa je moguće i tokom leta posle jače kiše videti podivljalu vodu.

VODOPAD STANJINAC nalazi se u neposrednoj blizini istoimenog sela, pored puta koji spaja Pirot i Knjaževac. Visok je oko dvadeset metara. Nekad je na platou iznad vodopada bilo desetak vodenica i manastir Stanjinac. Manastir je nedavno obnovljen, a postoje planovi da se i nekoliko vodenica uredi za potrebe turizma koji postaje sve značajnija privredna grana ovog kraja.

"MALI KOLORADO" Kada se od manastira Temska krenete putem, uz reku Temšticu, ulazi se u živopisni kanjon koji zbog impresivnih crvenih stena nazivaju Mali Kolorado. Na samom ulasku u kanjon, sa desne strane puta se nalazi usek sa nevelikim ali slikovitim vodopadom. PRSKALO se obrušava u uzani levak sa visine od desetak metara, ali voda udara u glatku stenu na polovini svog puta i žestoko pršti. Time vodopad opravdava svoje ime, ali čini okolne, glatke stena izuzetno klizavim pa je posmatranje ovog lepotana moguće samo sa rastojanja.

VELIKI SKAKAVAC NA KAMIŠINOJ RECI koja sa zlatiborskog vrha Vijogor krivuda ka Mokroj Gori, posebno je vredan pomena. Njegov skok od preko 25 metara deluje mnogo snažnije nego neki od pomenutih, znatno viših vodopada. Turisti koji bar dva dana ostanu u ovom sve zanimljivijem letovalištu trebalo bi svakako da prošetaju do Velikog skakavca.

Reka TRIBUĆA izvire na planini Bobiji i uliva se u Trešnjicu, a obe zajedno produžavaju do Drine. Na svom toku reka (bar) tri puta bučne u neverovatno uzanoj klisuri. Od svih pomenutih vodopada tri buća na Tribući su najnepristupačniji. Ako poželite da uđete u samu klisuru biće vam potrebno alpinističko umeće i suvo vreme jer najmanja kiša na padinama Bobije može da bude opasna u tesnacu.

KOPAONIČKI VODOPAD JELOVARNIK je visok preko 70 metara, ali i dobro skriven. Pomenimo i GOSTILJE, reku VRELO kod Bajine Bašte, BELI IZVORAC kod Majdanpeka ili sada gotovo nepristupačnu MIRUŠU i IZVOR BELOG DRIMA na Kosovu.
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
07.07.2009
Poruka
17
Lepa, tema steta sto nemas slike za sve vodopade,

Evo od mene jedne,

Ripaljka kod Soko Banje,

Ripaljka-komplet.jpg
 
Član
Učlanjen(a)
16.05.2009
Poruka
669
Evo i slika...

Tupavica...nestvarno lepo...
phocathumblvodopadtupav.jpg


Prskalo
prsk.jpg


Sopotnicki vodopadi

post-45-1238681672.jpg



VELIKI BUK KOD SELA LISINA

main.php




"MALI KOLORADO"
piski-skok-1128_resize.jpg


Stanjinac
post-45-1238681884.jpg


Skakavac
skakavac.jpg


Tribuce

tribuce08.jpg

Jelovarnik

post-45-1238681920.jpg


 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Slike vodopada u Srbiji

Piski skok na Staroj planini
post-20-1238682732.jpg


Ripaljka kod Sokobanje
post-45-1238681435.jpg

post-45-1238681522.jpg

post-45-1238681591.jpg

post-45-1238681620.jpg


Prskalo, vodopad na Južnom Kučaju
post-45-1238681672.jpg

post-45-1238681686.jpg

post-45-1238681700.jpg

post-45-1238681714.jpg


Sopotnički vodopadi
post-45-1238681743.jpg

post-45-1238681756.jpg

post-45-1238681769.jpg

post-45-1238681782.jpg

post-45-1238681803.jpg

post-45-1238681816.jpg


Ivanjica
post-45-1238681832.jpg

post-45-1238681846.jpg

post-45-1238681859.jpg


Veliki Buk kod sela Lisina
post-45-1238681884.jpg

post-45-1238681906.jpg


Kopaonički vodopad Jelovarnik
post-45-1238681933.jpg
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Nacionalni parkovi

Nacionalni park je veće područje izuzetnih prirodnih kvaliteta, koje obuhvata jedan ili više sačuvanih ili ljudskim korištenjem neznatno izmenjenih ekosistema. Dopuštena je jedino tradicionalna poljoprivreda i turističko-rekreativna delatnost
Nacionalni park je područje od interesa za nauku,obrazovanje,rekreaciju i turizam. To znači da se nacionalni park koristi u turizmu , ali samo onim oblikom turizma koji se bavi razgledanjem vrijednosti.
Da bi određeni prostor bio nacionalni park, mora biti relativno veliko područje - 2000ha!
Nacionalni parkovi predstavljaju najznačajniji i najkompleksniji oblik zaštite.


Nacionalni park TARA


13400724614a034f9e4de61732162071_extreme.jpg


PRIRODNE ZNAMENITOSTI


Usled povoljnih ekoloških uslova područje Nacionalnog parka Tara obiluje prirodnim znamenitostima.

U spomenike prirode u Nacionalnom parku Tara ubrajamo:
- Prirodni memorijalni spomenik “Borovo brdo”

- Grupe stabala na lokalitetima “Pod golim drvetom”, “Jabučica-Sklopovi”, “Aluška planina” i sva pojedinačna stabla omorika na lokalitetima pod Omarom, kod Velikih livada, na Crnom vrhu, Tari, na Smiljevom brdu. Kada je reč o lišćarsko četinarskim šumama za područje Nacionalnog parka od prevashodnog značaja su mešovite šume omorike:

Reliktna polidominantna šuma borova, bukve, jele, smrče i Pančićeve omorike (Zvezda – delovi prema Drini)
Reliktna polidominantna šuma crnog bukve, jele, smrče i Pančićeve omorike (Aluška planina, delovi Zvezde)
Reliktna polidominantna šuma bukve, jele, smrče i Pančićeve omorike (Janjac, Vranjak)
Reliktna polidominantna šuma jove, bukve, jele, smrče i Pančićeve omorike (Crveni potok)

Posebnu vrednost predstavljaju vodopadi koji su prirodne lepote i atrakcije koji dopunjavaju niz interesantnih prirodnih ambijenata u toku planinskih reka i potoka. Posebno su atraktivni vodopadi u Perućcu pod Tarom, Mali i Veliki skakavac na Rzavu i niz manjih i većih slapova na Rzavu, Levrenti i Rači.
Podzemni oblici kraškog reljefa predstavljeni su pećinama, zvekarama i jamama i zastupljeni su u većem broju uglavnom na Tari u užem smislu, Zvezdi i ivicama kanjona.

U te pećine spadaju: “Topla peć” u rezervatu Zvezda, jama u Čučkovini, pećina u Šljivovici, zvekare na Mekotinama i Velikoj livadi, ponor na Mitrovcu i dr).

REZERVATI PRIRODE

Vegetacija Tare pripada Eurosibirskoj-severoameričkoj regiji Ilirskoj provinciji a u visinskom pojasu gorskih i predplaninskoih listopadnih i četinarskih suma. Zahvaljujuci refugijalnom prostoru, u Velikom ledenom dobu u ovom pojasu na Tari su se očuvale vrlo vredne i karakteristične endemicne i reliktne šumske zajednice Pančićeve omorike koje se prema staništu, ekologiji i florističkom sastavu mogu raščlaniti na niz posebnih asocijacija. Ovakve asocijacije čine najvrednije delove prirode Nacionalnog parka Tara zbog čega su zaštićene najstrožijim režimima zaštite t.j. proglašeni su za prirodne rezervate.

Čuvanje zatečenog stanja, obezbeđenje uslova za stalni razvoj (bez uticaja čoveka), izučavanje razvojnih faza i pojava, u nekim slučajevima i turističke posete, osnovni su ciljevi izdvajanja rezervata. Oni predstavljaju osnovne fenomene područja i regulat proglašenja Nacionalnog parka.
Prirodni rezervati u Nacionalnom parku Tara redovno se, od ostalog područja, izdvajaju i svojom vizuelnom- estetskom atraktivnošću, svaki na svoj način.
Ukupna površina rezervata u Nacionalnom parku Tara iznosi kanjonskom delu Nacionalnog parka.
U vrstu strogih prirodnih rezervata ubrajaju se:
- "Zvezda" - obuhvata područje kanjona Drine i planinskog venca od Brusničkog potoka do klisure Dervente.
To je stanište Pančićeve omorike, raznih reliktnih vrsta flore kao i autohtono stanište medveda i divokoze; 179,08 ha i nalazi se u GJ "Zvezda", GJ "Crni vrh", i "GJ "Tara". Najveći broj rezervata je GJ "Zvezda" - 1681,02 ha i nalazi se u nepristupačnom - "Kanjon Brusnica" - obuhvata slivno područje Brusnog potoka i predstavlja stanište Pančićeve omorike i lovne faune, pre svega medveda i divokoze;- "Klisura Dervente" - rezervat sa visokim strmim, krečnjačkim stranama, sa bogatim i raznovrsnim zeljastim zajednicama od koje su mnoge reliktne;
- "Pod Gorušicom" - sastojina jele, smrče, bukve i gorskog javora;
- "Crveni potok" – jedan od najznačajnijih rezervata sa staništem tresetišta, sa veoma izraženim, različitim mikrostanišnim uslovima koji su doprineli formiranju većeg broja sastojina na malom prostoru.

Rezervat prirode Crveni potok

Predstavlja jedino nalazište Pančićeve omorike na močvarnom, tresetnom zemljištu neprocenjivog nacionalnog značaja.

- Karaula Štula - mlada sastojina Pančičeve omorike. Naučno značajna zbog izučavanja pionirskog karaktera vrste i praćenje faza razvoja.

- "Račanska Šjjivovica" - rezervat jele, smrče, bukve i belog bora;
- "Klisura Rače" - prava prašuma brdske bukve i lovno - uzgojni rezervat za medvede;
Rezervati koji su staništa Panciceve omorike u ekspanziji:
- "Bilo" – površine 13,60ha stanište omorike sa drugim vrstama četinara i lišćara raspoređene u nizu na severnim padinama kompleksa “Crni Vrh”
- "LJuti Breg" – površine 4,74ha
- "Crvena Stena" – površine 46,19 ha stanište omorike u visinskom pojasu od 900-1200 metara.

Ovih devet strogih prirodnih rezervata koji se nalaze na podrucju Nacionalnog parka Tara spadaju u izrazito značajne objekte prirode, tako da je za njih propisan najstroži režim zaštite. Dozvoljena aktivnost u njima je naučno-istraživačka i to samo ona koja ne može da naruši sadašnje prirodne procese na zastićenim površinama.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Nacionalni Park SKADARSKO JEZERO


skadarsko+jezero.jpg


Zivopisno i po mnogo cemu jedinstveno Skadarsko jezero smjestilo se u zetso-skadarskoj kotlini, zadrzavajuci rijekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj proslosti odvojio lanac visokih planina.

...Sa povrsinom od 370 do 530 km2, zavisno od vodostaja, predstavlja najvece jezero na Balkanu. Crnoj Gori, odnosno SR Jugoslaviji, pripadaju 2/3 jezera dok je 1/3 na teritoriji Republike Albanije. Crnogorski dio jezera sa priobaljem, povrsine 40.000 ha, proglasen je Nacionalnim parkom 1983. godine.

Odvaja se od ostalih nacionalnih parkova kao podrucje sa izrazitim limnoloskim karakteristikama, izuzetnim bogastvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom mocvarnog tipa. Predstavlja jedan od najinteresantnijih biotopa ovog podrucja.

...Samo jezero je kriptodepresija, sto znaci da se neki djelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta nazvana su sublakustricni izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje ''oko'' je Radus, dubine 60 m, a po nekim podacima i dublje, dok je prosjecna dubina Jezera oko 6 m.

Njegove obale su razudjene i bogate brojnin zalivima, poluostrvima i rtovima, vecinom mocvarne, obrasle sirokim pojasom trske. Biljni svijet je bogat i raznovrstan. Pored zivopisnog barskog bilja, posebno je interesantna kasoronja (Trapa longicarpa ssp. scutariensis)*, dok bistru vodu krase i u velikom dijelu prekrivaju bijeli i zuti lokvanji*. Jedino je dio juzne obale kamenit i cuva reliktne sume kestena. Brojna su mala ostrva, tzv. gorice. Niska su, kamenita i obrasla lovorikom, brsljanom, divljim narom i sibljem.

...Kao znacajno staniste vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsar konvencijom 1996. godine upisano u Svjetsku listu mocvara od medjunarodnog znacaja.

...Zahvaljujuci prvenstveno ocuvanju ekosistema i usled nepristupacnosti nekih djelova jezera, narocito uz njegovu sjevernu mocvarnu obalu, Skadarsko jezero je ''pticji raj'' cak za 264 vrste ptica, od kojih su mnoge u najvecem dijelu svojeg areala, prorijedjene i ugrozene. U Evropi rijedak kudravi pelikan (Pelicanus crispus) postao je zastitni znak jezera i Nacionalnog parka.

O bogatstvu i raznovrsnosti ihtiofaune govore podaci da u vodama sliva Skadarskog jezera zivi 48 vrsta riba, dok je u vodama koje zahvata Nacionalni park nastanjeno 39 vrsta od ukupno 44 do sada registrovanih. Pored autohtonik vrsta, kakve su krap (Cyprinus carpio) i ukljeva (Alburnus alburnus alborella) interesantno je prisustvo i nekih morskih kao sto su jegulja, cipol, skakavica i kubla.

...Mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici: arheoloska nalazista, manastirski kompleksi i utvrdjenja, razbacani u sirokoj lepezi u basenu Skadarskog jezera, govore da je jos u XIV i XV vijeku ovo podrucje bilo znacajno kulturno srediste.

...Izuzetnu grupu kulturnog nasledja cini tradicionalno narodno graditeljstvo, stara nenaseljena i zapustena ribarska naselja, smjestena na samoj obali Jezera, Radus, Krnjice, Poseljani, Karuc, u kojima se nekada stanovalo, zivjelo od ribarenja i rasplijetale ribarske mreze.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Nacionalni Park DURMITOR


durm%2Bnatural%2Bpark.jpeg


Predjeli Durmitora, po ljepoti i neokrnjenosti rijetko i autenticno dijelo prirode , proglaseni su nacionalnim parkom 1952. godine. Smjesten na sjeverozapadu Crne Gore, Park obuhvata osnovni masiv Durmitora sa kanjonima Tare, Drage i Susice i gornji dio kanjonske doline Komarnice, zauzimajuci povrsinu od 39,000 ha.
...Osnovna odlika reljefa durmitorskog podrucja jeste prostrana visoravan na 1500 mnv, koju usijecaju duboke kanjonske doline i sa koje se uzdizu impozantni planinski vrhovi, od kojih je 48 sa preko 2000 mnv i medju njima najveci Bobotov kuk sa 2525m.

...Ljepoti durmitorskog masiva posebnu draz daje 18 lednickih jezera, nazvanih ''gorske oci'', na visinama iznad 1500m. Najvece i najatraktivnije je Crno jezero. Velicanstvenosti pejsaza doprinose, pored ljepote jezerskog basena i blistave vodene povrsine, prostrani sumski predio koji ga okruzuje i vrh Medjeda, gorostasno uzdignut nad njim. Udaljeno je 2 km od planinskog gradica Zabljaka, zimskog turistickog centra Crne Gore.
U blizini Crnog jezera nalaze se, ne manje impresivna, Zmijinje jezero, utonulo u stoljetnu smrcevo-jelovu sumu i Barno jezero, u sredini prostranog tresetista, okruzeno sa svih strana, takodje, cetinarskom sumom.

...U nizu hidrografskih bisera Durmitora izdvajaju se, ljepotom i divljinom okruzenja, Skrcka jezera, okovana ledom i snijegom do sredine jula Zeleni vir i Modro jezero i uljuljkana usred nepreglednih livada Vrazje i Riblje jezero.
...Medju najljepsim ukrasima Parka su i bistre, silovite rijeke koje su ovom podrucju podarile velelepne kanjonske doline. Posebno impresionira rijeka Tara, kako ljepotom i pokretom svojih voda, tako i dubinom i pejsazem kanjona, cineci ga jednim od najljepsih u svijetu.

Po bogastvu flore i faune, slozenosti ekosistema, zastupljenosti preko 1300 vrsta vaskularnih biljaka sto predstavlja izuzetnu koncentraciju sa velikim brojem endemicnih i reliktnih vrsta, Durmitor predstavlja izuzetnu prirodnu vrijednost i trajnu inspiraciju naucnika i ljubitelja prirode. U sebi je unjedrio prave raritete prirode, kakve su i sume crnog bora na lokalitetu Crna poda cija grandiozna stabla, i do 50 m visine, odolijevaju vremenu punih 400 godina.
...Durmitorski nacionalni park obiluje znacajnim brojem spomenika kulture od antickog perioda do najnovijeg doba. Najkarakteristicniji su srednjevjekovni spomenici: razvaline gradova i utvrdjenja, mostovi i karaule, nekropole sa steccima i manastirski kompleksi u dolini rijeke Tare.

Kao primere etnoloske bastine, vazno je pomenuti tipove seoskih kuca tzv. ''savardake'' i vodenice rasijane po katunima i durmitorskim potocima.
...Sva raskos prirodnih ljepota, ambijentalnih i kulturnih vrijednosti Durmitora i rijeke Tare, preovladala je da se NP ''Durmitor'' uvrsti ...u spisak Svjetske kulturne i prirodne bastine, odlukom Medjunarodnog komiteta za Svjetsku kulturnu i prirodnu bastinu, u Parizu 1980. godine, dok je rijeka Tara i njena kanjonska dolina, UNESCO-vim programom ''Covjek i biosfera'' 1977.godine uvrstena u svjetske ekoloske rezerve biosfere.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Национални парк Фрушка гора


fruska%20gora%201.jpg


Назив Nационалног парка потиче од назива истоимене планине, а назив Фрушка гора носи у свом придевском облику етник Фруг у значењу "Роман", те на тај начин име ове планине чува успомену на једну етничку заједницу која је давно нестала из ових крајева. Фрушка гора је проглашена националним парком 1960. године, у циљу обезбеђења трајне заштите. Подручjе активне заштите обухвата 25 525 квадратних километра.

Фрушка гора је усамљена острвска планина у Панонској низији. Према југу и северу јако је разуђена планинским и речним токовима, при чему се од главног уског гребена пружају појединачни, бочни гребени, најчешће са врло сртмим падинама.

Локација, специфична геолошка историја, различити микро-климатски услови, чине ову планину веома интересантном и важном за различите научне области. Захваљујући јединственим и веома бројним фосилним остацима флоре и фауне, Фрушка гора се назива и "огледалом геолошке прошлости".

Основна карактеристика ове области је постојање бројних угрожених, ретких и застићених биљних и животињских врста. Пашњаци и плодно земљиште, виногради и воћњаци, украшавају падине и ниже делове Фрушке горе, док су површине које се налазе на висинама изнад 300 метара надморске висине покривене густим, листопадним шумама. Посебну вредност и бисер Фрушке горе представља 16 православних манастира, познатих по специфичној архитектури, богатим ризницама, библиотекама и фрескама. Фрушка гора такође крије и бројне археолошке локалитете из праисторијског и историјског периода.

Захваљујући богатству природних ресурса, предивним пејзажима, изузетном шарму и лепоти ове планине, Фрушка гора је идеално место за одмор и рекреацију које ће вас приближити природи.
 
Natrag
Top