Stres - neprijatelj zdravlja

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
10 načina za život bez stresa

Svi znamo da previše stresa loše utiče na naše psihofizičko zdravlje. Spisak oboljenja koja su povezana sa stresom poduži je, a najčešća su visok krvni pritisak, gojaznost i rak.

Nađite vremena za opuštanje "Nađite vremena za opuštanje", savetuju psiholozi i lekari, a ovu rečenicu sigurno često izgovara i vaša mama. I zašto se onda ne opustimo, ne usporimo i ne uživamo u životu?! Čak i ako vrlo dobro znamo da sve one stvari za kojima žene posežu kad su pod stresom - nezdrava hrana i cigarete - imaju negativne posledice po organizam! Dakle, u čemu je stvar? Zvuči neverovatno, ali je istinito - aktivnosti koje oslobađaju od stresa, poput meditacije ili letovanja, mogu postati jedan od njegovih uzročnika. "Žene počinju da ih shvataju kao obavezu, pa ih ove aktivnosti dodatno opterećuju", tvrde stručnjaci. Kako god da pristupite problemu koji se zove stres, zakazivanjem masaže ili kesicom čipsa, znajte da to nije jedini način da ga rešite. L&Z vam predlaže kako da bez mnogo napora uglavite u svoj raspored i "oslobađanje od stresa".
Pre odlaska na posao
Ponesite nešto za užinu. Istraživanja pokazuju da žene, da bi ublažile stres, posežu za slatkišima poput sladoleda ili keksa mnogo češće nego muškarci. Dodatna komplikacija je činjenica da, uskraćujući sebi omiljenu hranu da bi smršale, imaju veću želju za njom ukoliko su napete. To su potvrdila i nedavno sprovedena istraživanja čiji rezultati pokazuju i da ljudi koji ne drže dijetu nemaju toliku potrebu za prejedanjem kada su pod stresom. Ne uskraćujte sebi ništa. Uvek imajte pri ruci omiljene grickalice - kikiriki, ukoliko volite slano, štapiće sira, ako vam treba protein, i komadić čokolade da se zasladite. Na taj način nećete doći u iskušenje da se prejedate.
Kada imate samo 5 minuta
Radnje koje sadrže ponavljanje, kao što su usisavanje, štrikanje, ili izgovaranje reči koja opisuje kako biste želeli da se osećate (na primer "smireno") dobar su način da se opustite. Njihove "posledice" su niži krvni pritisak i sporije kucanje srca i disanje, kao i smanjivanje napetosti u mišićima, a odgovor su vašeg organizma na relaksaciju. Poenta je da se na trenutak usredsredite na jednu reč, na disanje ili na neki pokret, i da pažnju zatim ponovo usmerite na ono što radite. Istraživanja pokazuju da je ponavljanje fraza duhovnog sadržaja mnogima pomoglo da prevaziđu probleme kao što su uzbuđenje ili nesanica.
U kupatilu
Perite ruke. Kada ste pod pritiskom, podložniji ste virusnim i bakterijskim infekcijama jer je vaš imunološki sistem oslabljen. Pranje ruku je odlična prevencija - nasapunajte ih i ispirajte 10-20 sekundi pod mlazom tople vode.
U kolima
Lagana muzika je odličan način za oslobađanje od stresa - dok vozite do posla, podesite radio na stanicu na kojoj puštaju muziku koja vam prija. Ukoliko se "zaglavite" u saobraćajnoj gužvi, možda vam pomogne sledeća vežba: uhvatite volan, čvrsto stežući prste, kao i mišiće na rukama, ramenima i leđima. Ponavljajte ovu vežbu sve dok ne počnete da drhtite (4-5 sekundi) a potom se opustite. Osetićete "talas olakšanja" u gornjem delu vrata i rukama, sve do prstiju.
Tokom vikenda
Ograničite "posete" bankomatu na jednu nedeljno, čime ćete staviti pod kontrolu svoje potrošačke navike i smanjiti osećaj napetosti. (Novac i posao su vodeći na listi uzroka stresa.) Vikendom zapišite sve troškove da biste tačno znali kako stojite sa novcem - koliko ste dužni, kolike su vam kamate na kredite, mesečni prihodi i svota kojom raspolažete. Konkretneradnje u vezi sa finansijama učiniće da se osećate mnogo bolje.
Na rekreaciji
Idite na bazen! Osvežićete se i osloboditi stresa: najnovije istraživanje sprovedeno u Švedskoj pokazalo je da plutanje na vodi opušta i smanjuje nivo hormona stresa. Čak 80% ispitanika osećalo se mnogo bolje nakon polusatnog boravka u bazenu - bili su manje napeti i depresivni.
Uveče kod kuće
Elektronska pošta i mobilni telefoni glavni su "krivci" što posao često nosite i kući. Nejasna granica između posla i privatnog života ostavlja nam sve manje vremena za odmor. Napredna tehnologija jedan je od glavnih uzroka hroničnog stresa, i većinu ljudi neprekidno drži u napetosti i pripravnosti. Obavljanje poslovnih razgovora od kuće povećava stres koji se potom prenosi i na porodicu. Da biste tehnološke inovacije podredili sebi, uključite identifikaciju poziva na svom stabilnom i mobilnom telefonu ili ne odgovarajte na poslovne pozive nakon radnog vremena. Ne možete da se odvojite od mobilnog i računara?! Odredite sebi vreme kada ćete pregledati listu poziva i poruka (na primer, nakon večere).
Pred vama je velika promena u životu
Setite se ranijih uspeha i načina na koji ste prevazišli neke stresne situacije kao što su raskid sa voljenom osobom i promena posla. U momentu kada vam se učini da ne možete da rešite neki problem, osvrnite se unazad i shvatićete da ste se i pre tako osećali - ali uspeli ste da to prebrodite. Pričajte o svojim osećanjima sa bliskim prijateljima, razgovor sa ljudima koji su preživeli isto što i vi veoma je koristan.
Pre spavanja
Radite jogu u pidžami - "najobičnije" istezanje kičme pomoći će vam da bolje spavate jer ćete smanjiti napetost u donjem delu leđa koju ste osećali tokom celog dana. Sedeći na krevetu prekrštenih nogu, postavite desnu ruku iza sebe i naslonite je na podlogu, a levu stavite na desno koleno. Ispravite se i udahnite 4-8 puta, istežući kičmu tokom udisaja. Prilikom izdisaja, počnite da se okrećete prema desnoj ruci (ne uvrćite samo vrat, već čitava leđa). Ostanite u tom položaju i duboko udahnite i izdahnite još četiri puta, istežući kičmu prilikom udisaja i uvrćući se sve više prema desnoj ruci prilikom izdisaja - dokle god možete. Ponovite ovu vežbu i na drugu stranu.


Lepota i zdravlje
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Najbolja anti-stres terapija

Najbolja anti-stres terapija

Masaža je značajna za naše fizičko, emocionalno i duhovno zdravlje, a blagotvorno utiče na osobe svih životnih doba. Bilo da je terapijska ili relaksaciona, u kombinaciji sa zdravom ishranom i redovnim vežbanjem podstiče povećanje energije i vitalnosti, kao i poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja.





U ljudskom organizmu ništa ne funkcioniše odvojeno i samostalno, sve je usko međusobno povezano. Masažom tela preko kože delujemo na organizam kao celinu. Tada se nadražuju receptori u koži i potkožnom tkivu, što je efekat direktnog delovanja, a isto tako se indirektnim delovanjem, odnosno refleksnim putevima, utiče na buđenje celog organizma.


Prema nameni, masaža se deli na terapijsko - medicinsku, sportsku i estetsku. Terapijsko - medicinska masaža namenjena je lečenju različitih oboljenja, najčešće reumatskih, posebno onih iz grupe vanzglobnog reumatizma, neuroloških oboljenja (neuralgije, neuritisi…), kao i stanja nakon sportskih povreda. Može biti i relaks masaža celog tela ili parcijalna, masaža pojedinih delova (nogu, stopala, leđa, ruku, abdomena, grudnog koša, vrata i lica).


Bez obzira na tip masaže njeno dejstvo je višestruko. Masažom kože šire se kožni kapilari i limfni sudovi, otvaraju se pore znojnih i lojnih žlezda, dolazi do bolje sekrecije, osveženja kože i potkožnog tkiva, do povećane elastičnosti i regeneracije, a smanjuju se ožiljci i bore. Masaža je blagotvorna za krvotok i limfotok, jer se podstiče bolja opšta cirkulacija bez naprezanja srca, ubrzava se protok limfe i tako uklanjaju nepoželjne štetne materije iz organizma. Efekti masaže su dobri i za skeletni sistem jer dolazi do bolje snabdevenosti kostiju hranljivim materijama i kiseonikom, smanjuju se ukočenost i bol u zglobovima, a povećava njihova pokretljivost, otklanjaju se otoci. Masažom se deluje i na mišićni sistem pošto dolazi do bolje ishrane mišića, smanjuju se zamor, bol i napetost, deluje na opuštanje, istezanje i jačanje mišića, održava se elastičnost samog mišića i vezivnog tkiva. Mišići se brže opuštaju masažom nego odmaranjem. Nervnom sistemu takođe prija masaža jer smiruje, stimuliše, stvara zadovoljstvo i relaksaciju, poboljšava san, deluje direktno preko kože i indirektno preko hipofize, lučenjem endorfina.
Svaka masaža predstavlja veoma dobru anti - stres terapiju, a time i dobru preventivu kod svih psihosomatskih oboljenja.


Jedna od najznačajnijih uloga masaže je u odstranjivanju celulita. Kroz masno i vezivno tkivo neprestano kruže voda, krv, limfa, koje njima raznose kiseonik i hranljive materije, čisteći ga od štetnih materija. Promene nastaju kada je usporen proces otklanjanja štetnih materija, kada organizam nije u stanju da ih se oslobodi. Masaža kao metoda za rešavanje celulita ima za cilj poboljšanje krvotoka, vraćanje elastičnosti i tonusa tkiva, te stimulaciju izlučivanja otpadnih materija iz organizma. Posebno pomaže onim delovima tela na koje se teško utiče vežbanjem, kao što su unutrašnja strana kolena ili gornji spoljni deo bedara.

Izvor: Zdravlje
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Stres i hronična oboljenja

Stres i hronična oboljenja

Krstarica 27.10.2009 14:44



Konstantan stres koji se javlja usled svakodnevnog suočavanja sa hroničnim oboljenjem, poput multiple skleroze, vodi ka frustriranosti, besu, beznađu i na kraju ka depresiji.

Ljudi koji pate od navedene bolesti posebno su izloženi riziku od psihičkih oboljenja, depresije pogotovo.


Kako biste se što bolje suočili sa oboljenjem od kog bolujete, najbitnije je najpre naučiti kako se uspešno nositi sa stresom. Najbolji početak je da prepoznate situacije i trenutke koji dovode do pojave stresa, jer ćete tek onda moći uspešno da se postavite i preduzmete neophodne mere kako biste taj stres smanjili i potencijalno potpuno iskorenili.
Upozoravajući znaci stresa
Kada nešto nije u redu, vaše telo je prvo koje će vam poslati znake upozorenja, bili oni fizičke, bihejviorističke ili emotivne prirode.
Fizički znaci upozorenja uključuju nepravilno držanje tela (tj. pogrbljenost), dlanove koji se konstantno znoje, hroničnu premorenost i gubitak ili dobijanje na kilaži.
Bihejvioristički znaci upozorenja uključuju previše burne reakcije kada za to nema razloga, impulsivno ponašanje, zloupotrebu alkohola i opijata, povlačenje u sebe i beg iz veze.
Emotivni znaci upozorenja uključuju bes, nemogućnost održavanja pažnje i koncentracije, preveliku zabrinutost, tugu i česte i iznenadne promene raspoloženja.
Šta učiniti kako biste smanjili stres?
Trudite se da budete što je moguće više pozitivni i održite taj stav.
Prihvatite dostojanstveno da postoje stvari na koje jednostavno ne možete uticati, niti ih držati pod kontrolom.
Budite preduzimljivi i predusretljivi, a ne agresivni. Pokušajte da što je više moguće iskazujete svoja osećanja, ističete svoja mišljenja ili verovanja umesto da se istog trenutka razbesnite, budete spremni za obračun, ili, još gore, ostanete pasivni.
Redovno se bavite umernim fizičkim aktivnostima, jer će dobra forma omogućiti vašem telu da se što bolje bori protiv stresa. Ipak, pre početka bilo kakvog programa, najpre se konsultujte sa vašim lekarom, kao i sa fitnes trenerom.
Hranite se zdravo, što više voća i povrća, a što manje masnog mesa. Jedite više puta dnevno u manjim količinama, i to dobro izbalansirane obroke.
Odmarajte se svakodnevno i spavajte dovoljno. Nemojte leći suviše kasno i ne menjajte dan za noć. Vašem telu je odmor preko potreban, kako bi se što pre i što bolje oporavilo od stresnih situacija i događaja kroz koje je prošlo u toku dana.
Nikako se nemojte oslanjati na alkohol, cigarete ili opijate kao sredstva koja će vam pomoći da umanjite stres. Ova sredstva samo prividno i privremeno stvaraju povoljan utisak, a u stvari deluju veoma nepovoljno na organizam i pospešuju sve ostale bolesti.







 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Stres u mladosti menja gene

Stres u mladosti menja gene

Istraživanja na miševima koja su uradili naučnici sa Psihijatrijskog instituta "Maks Plank" u Minhenu, ukazuju da traume i stres u ranom životu mogu da izmene gene i kasnije rezultuju problematičnim ponašanjem.

Naučnici su opisali dugotrajne efekte stresa na mladunce miševa u magazinu "Nejčr neurosajens" (Nature Neuroscience), navodeći da su stresirani miševi proizvodili hormone koji su "promenili" njihove gene.


7305_bebe-misevi_f.jpg
Mali miševi su svakog dana odvajani od majki po tri sata tokom deset dana


Ovaj naučni rad mogao bi da nam ukaže kako stres u ranom životnom dobu može dovesti do kasnijih problema. Radom je rukovodio Kristofer Murgatrojd, koji je istakao da je studija išla do "molekularnih detalja", pokazavši tačno kako stresna iskustva mladih mogu da "programiraju" problematično ponašanje na duge staze.


Da bi to mogli da urade, naučnici su izazivali stres kod tek rođenih miševa i posmatrali kako će to iskustvo uticati na njih tokom života.

"Odvajali smo mladunčad od njihovih majki po tri sata svakog dana, tokom deset dana po rođenju. To je bio blag stres i nije, recimo, uticao na apetit životinja, ali jeste na njihov osećaj napuštenosti", rekao je Murgatrojd.

Tim istraživača jeotkrio da su miševi koji su bili "napušteni" dok su bili mladi, kasnije imali više problema da se uhvate u koštac sa stresnim situacijama tokom života. Takođe, miševi koji su bili izlagani stresu imali su i slabije pamćenje.

VESTI
 
Član
Učlanjen(a)
27.11.2009
Poruka
1.306
Izdahnite stres

Izdahnite stres

051d54f104df.jpg


Disanje je radnja o kojoj najčešće ne razmišljamo, jednostavno, dišemo. Ono se izvodi i voljno i nesvesno, a kontrolišu ga dve različite skupine nerava. Disanje je neophodno za život. Svi naši osećaji i emocije povezani su s disanjem, a samo pravilnim disanjem možemo uticati na psihičko i fizičko stanje. Za pravilno disanje potrebno je zdravlje i prohodnost disajnih puteva, a na plućni kapacitet utiče nekoliko stvari:


1. POKRETLJIVOST GRUDNOG KOŠA
2. ELASTIČNOST DIJAFRAGME
3. PROHODNOST DONJIH I GORNJIH DISAJNIH PUTEVA


Pokretljivost grudnog koša

Današnji način života u kom previše sedimo i premalo vežbamo, dovodi do smanjenja pokretljivosti, što se posebno odnosi na smanjenu pokretljivost grudnog koša, koji delimo na koštani deo (grudna kost, rebra, ključna kost), ligamente i mišiće. Svaki od navedenih delova važan je za pravilno disanje. Zbog nepravilnog položaja u kojem često sedimo opuštenih trbušnih mišića, ne preostaje nam ništa drugo, nego da kratko udišemo gornjim delom pluća. Ipak, jednostavnim razgibavanjem možemo da održimo razgibanost grudnog koša, recimo ustajući i radeći lagane vežbe rukama.
VRSTE DISANJA
Mnogi ljudi nisu ni svesni da nepravilno dišu kao i da su neke njihove tegobe prouzrokovane baš ovom lošom navikom. Tek uz pravilno disanje postižemo potpun učinak svih vežbi i aktivnosti kojima se bavimo.
Razlikujemo:
- donje ili trbušno disanje
- srednje ili grudno disanje
- gornje disanje ili disanje ključnom kosti.

Kod trbušnog disanja dijafragma se isteže nadole, tako da se donji deo grudnog koša proširuje, a donji deo pluća puni vazduhom, pošto se stomak pri udisaju ispupčava. Ipak, malo ljudi koristi trbušno disanje. Trebalo bi naučiti ovaj način disanja, jer tek tada možemo disanjem napraviti puni učinak; punu razgibanost rebara, ključne kosti i dijafragme, a samim tim i veći plućni kapacitet. Pri prsnom disanju grudni koš bočno se proširuje. Većina žena na taj način diše. Kod disanja ključnom kosti dah je kratak i brz i previše površinski. Ovaj način disanja najčešće je prouzrokovan psihičkim naporom ili stresom.
DIŠITE PRAVILNO
Pravilno disanje podrazumeva disanje kroz nos, a ne na usta. Za početak naučite da dišete pravilno, a evo i kako. Ustanite, ispravite leđa i ruku (ispruženog dlana) stavite na stomak. Dišite normalno i gledajte da li se ruka diže i spušta. Pravilno disanje je ono u kom se ruka, tačnije stomak, podiže kod udisaja (jer se dijafragma širi), a kod izdisaja spušta. Da biste postigli pravilno disanje, polako udahnite kroz nos i brojte do pet dok stomakom nežno gurate ruku prema gore. Zadržite dah i brojte do pet. Polako izdahnite kroz usta, opet brojte do pet, gurajući stomak rukom prema unutra. Ponavljajte ovo pet minuta. Da biste povećali kapacitet pluća i organizmu obezbedili mak-simalnu količinu kiseonika, svakog dana dva do tri puta po pet minuta vežbajte da duboko dišete.

Autor:Milica Prelevic
 
Član
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
932
Da biste postigli pravilno disanje, polako udahnite kroz nos i brojte do pet dok stomakom nežno gurate ruku prema gore. Zadržite dah i brojte do pet. Polako izdahnite kroz usta, opet brojte do pet, gurajući stomak rukom prema unutra. Ponavljajte ovo pet minuta. Da biste povećali kapacitet pluća i organizmu obezbedili mak-simalnu količinu kiseonika, svakog dana dva do tri puta po pet minuta vežbajte da duboko dišete.
iskreno, ja bih se udavio na suvo. a i ne bih znao da zivim da mi nije stresa, mislim navika suicide2
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Toplo preporučujem kundalini yogu. Zasniva se na sličnim stvarima, u svakom slučaju, na pravilnom disanju. Kada sam prvi put vežbala, pogled mi je slučajno skliznuo na drvenu masku Bude koja mi stoji na zidu. Shvatila sam zašto je Buda uvek nasmejan. :)
Malo šale, ali stvarno tako mislim. Posle svog časa yoge, i ja se smeškam jer sam potpuno opuštena. :)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Stres je okidač za različite tumore

Stres je okidač za različite tumore

T Portal 15.01.2010 13:48


Najnovije istraživanje pokazuje da bi stres mogao biti okidač za neke vrste karcinoma

Naučnici su otkrili da je svakodnevni stres okidač za rast tumora.

Bilo kakva vrsta traume – emocionalna ili psihička – može delovati kao most između mutacija karcinoma koji ih spaja u potencijalno smrtonosan miks.

Ovo je prvi službeni dokaz da emotivno stanje čoveka kod kuće i na poslu snažno utiče na potencijalni razvoj karcinoma.

'Mnoštvo različitih stanja može potaknuti traumu, a ona onda pokreće fizički stres, emotivni stres, infekcije i upale. Najbolji savet ljudima je da smanje stres ili da ga potpuno izbegavaju', istaknuo je profesor Tian Xu sa sveučilišta Yale koji je vodio istraživanje.
 
que te vayas con el viento, como siempre
LEGEND
Učlanjen(a)
30.07.2009
Poruka
5.276
eh, taj stres, zbog njega nam i imunitet opada, pa postajemo "lakše mete" kojekakvih boleština, jednoj meni jako dragoj osobi stres je bio okidač za metastazu...treba jačati imunitet, pošto ne vidim način kako smanjiti stres :(
 
Član
Učlanjen(a)
05.09.2009
Poruka
7.315
Iako svi znaju njegove loše posledice stres se ponavlja i ponavlja. Postoje razni načini borbe protiv stresa, psihologija je čudo tako da ne mislim da je to neki nepobedivi fenomen. O tome je već mnogo puta govoreno na forumu...meditacija, joga i sl. Mada iako izgleda da zdrav razum i iskrena motivacija mogu lako da pobede nije uvek tako, polazim od sopstvenog primera. Prejake emocije onemogućavaju koncentraciju tako da sve vrlo lako može da padne u vodu.
Zato, borba do pobede :)
 
Natrag
Top