Povijest nedjeljnog bogoštovlja

[Laodikeja]

Ove tvoje izjave na osnovu prekrojene biblije su pravi zločin prema bibliji i istini.

Apostol Pavle upravo govori da drži Božji zakon, a to vidimo iz njegovih različitih izjava.

Govoreći o grehu u 7 poglavlju Rimljanima poslanice, i o zakonu kao merilu greha i pravde, apostol Pavle izjavljuje:

1. Tako je dakle zakon svet i zapovijest sveta i pravedna i dobra.

2. Jer znamo da je zakon duhovan; a ja sam tjelesan, prodan pod grijeh:

3. Jer imam radost u zakonu Božijemu po unutrašnjemu čovjeku;

4. Zahvaljujem Bogu svojemu kroz Isusa Hrista Gospoda našega. Tako dakle ja sam umom svojijem služim zakonu Božijemu a tijelom zakonu grjehovnome.

Dakle, apostol Pavle je držao zakon, i upućivao na njega, a ako je na njega upućivao, onda to nije mogao biti obredni zakon koi je našao ispunjenje u njemu, već deset zapovesti, večne, nepromenjive, i date kao merilo pravde.

 

[tripo 41]

Nedelja je ukinuta na krstu, jer je sijenka Isusa, koji je ustao u nedelju što je i prorečeno u SZ i što se slavio kao praznik u okviru Pashe, praznik prvina.

Dakle kod njih sve obrnuto.

 

[Laodikeja]

To

Nedelja je ukinuta na krstu, jer je sijenka Isusa, koji je ustao u nedelju što je i prorečeno u SZ i što se slavio kao praznik u okviru Pashe, praznik prvina.

Dakle kod njih sve obrnuto.

To je dobar primer Tipologije iz starog zaveta u vezi praznika Prvina, koji prikazuje taj Praznik kao TIPOS ili predsliku Hrista koji ustaje iz mrtvih.

Dakle, Hristos je ispunio taj praznik, i mi više ne trebamo da ga slavimo, i u tom slučaju ni nedelja nema nikakav temelj u novom zavetu.

Napomena je - da je akcenat na samom prazmiku i njegovoj tipologiji, a ne na danu u kome se on praznovao.

Za razliku od toga, držanje Subote svetom je akcenat na samom danu, jer tako piše "DRŽITE SUBOTU SVETOM PO SVIM STANOVIMA VAŠIM"

 

[tripo 41]

To je dobar primer Tipologije iz starog zaveta u vezi praznika Prvina, koji prikazuje taj Praznik kao TIPOS ili predsliku Hrista koji ustaje iz mrtvih.

Vidiš da negiraju svaku istinu i smisao u Bibliji, čak kažu da Biblija nema nikakva učenja.

Sotonska nauka, svako sebi da tumači Bibliju, svako je u pravu za ono što misli.

Nedelju je uveo paganski car Konstantin navodno postao hrišćanin.

 

[Laodikeja]

Vidiš da negiraju svaku istinu i smisao u Bibliji, čak kažu da Biblija nema nikakva učenja.

Sotonska nauka, svako sebi da tumači Bibliju, svako je u pravu za ono što misli.

Nedelju je uveo paganski car Konstantin navodno postao hrišćanin.

Konstantin je uvodeći nedelju kao praznik nazvao ovaj dan "ČASNI DAN SUNCA"

To je bio dan u koji su Rimljani posvetili Bogu sunca.

Konstantin nije nakon prihvatanja Hrišćanstva napustio kult obožavanja sunca, a koliko mi je poznato nakon toga sagradio je neko svetilište ili tome slično ovom Božanstvu.

 

[stvarnoslap]

Konstantin je uvodeći nedelju kao praznik nazvao ovaj dan "ČASNI DAN SUNCA"

To je bio dan u koji su Rimljani posvetili Bogu sunca.

Konstantin nije nakon prihvatanja Hrišćanstva napustio kult obožavanja sunca, a koliko mi je poznato nakon toga sagradio je neko svetilište ili tome slično ovom Božanstvu.

D. M. Canright, adventistički službenik (suvremenik Ellen White), proveo je tridesetak godina među ASD, i nakon što je ostavio i adventizam i adventiste posvetio se, između ostalog, i ovoj temi – suboti i nedjelji. Sagledavao ju je i s teološke i s povijesne strane. Istražujući povijesni aspekt nedjelje u kršćanstvu i njenih korijena pripremio je grupu pitanja i poslao ih na nekoliko adresa tada najeminentnijih povjesničara i poznavatelja antičkog doba. Evo jednog Canrightova pitanja i odgovora dvojice povjesničara:

Pitanje: Je li pogansko štovanje imalo bilo što prema nedjelji, što bi moglo uticati na kršćane da odaberu taj dan kao svoj dan odmora i svetkovanja?

Odgovor: Ne, teško se može reći da je postojalo bilo kakvo posebno poštovanje za nedjelju u poganskim vremenima. (F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

Odgovor: U Konstantinovu Ustavu iz 321. god., u kojem se govori o "časnom danu sunca," Konstantin se osvrće na nedjelju kao nesumnjivo časnu s kršćanskog stajališta. Kršćani su je takvom smatrali kao dan uskrsnuća. Moglo bi biti da je časna i za Konstantina, s obzirom da je već prije legalizirao kršćansku religiju. Ako je na bilo koji način nedjelja bila časna ili dan odmora poganima, koliko moje informacije govore, pogani su tu praksu morali preuzeti od kršćana. (W. H. WESTERMAN, University of Wisconsin)

 

[tripo 41]

Svetkovanje nedelje je obozavanje boga Sunca, iz paganskih religija, i nema veze sa Biblijom ili hriscanstvom.... evo istorijski podaci

Može se primetiti da je tokom tog razdoblja, kult Mitraizma ili obožavanja sunca bio zvanična religija Rimskog Carstva.

Ona je bila najveći konkurent novoj Hrišćanskoj religiji. Posedovala je svoju ličnu organizaciju, hramove, sveštenstvo, haljine-sve. Takodje je imala i jedan zvanični dan obožavanja, putem čega se odavao naročiti značaj suncu.

Taj dan se nazivao "Prečasni Dan Sunca." Bio je prvi dan u sedmici i odatle potiče naziv "Sunday" (Dan Sunca). Kada je Konstantin naterao svoje paganske horde u crkvu, oni su proslavljali dan sunca kao njihov dan obožavanja boga sunca. To je bio njihov posebno sveti dan. U nameri da to napravi što prikladnijim za njih, kako bi prihvatili novu religiju, Konstantin je prihvatio njihov dan svetkovanja nedelju umesto Hrišćanske subote (Sabbath) koja je svetkovana od strane Isusa i njegovih sledbenika. Medjutim, put za to je već bio pripremljen rastom anti-Jevrejskih emocija protiv onih koji su osudili Isusa na smrt. Bilo je sasvim prirodno da ta osećanja doprinesu da mnogi Hrišćani napuste nešto što su Jevreji tako religiozno držali.

Zbog toga je lakše razumeti kako je promena nametnuta Hrišćanstvu kroz snažni građanski zakon, a od strane Konstantina kao Imeratora Rima. Puno tekstova o tom zakonu može se naći u bilo kojoj pouzdanoj enciklopediji. Osećanja koja su gajili ti rani Hriščani - da Jevreje ne treba slediti više nego što je neophodno, pripremila su ih da se okrenu od subote, koju su oni držali. Miloš B.

 

[stvarnoslap]

trlababalan...trlababalan...trlababalan...trlababalan...trlababalan...trlababalan...trlababalan...trlababalan

Canright (pitanje 1): Jesu li poganski Rimljani i Grci ikada imati bilo koji redoviti tjedni dan odmora od svjetovnih poslova?

F. N. PRYCE odgovor: Ne

Canright (pitanje 2): Jesu li imali neki redoviti praznični dan u tjednu?

F. N. PRYCE odgovor: Ne

Canright (pitanje 3): Jesu li imali bilo koji redoviti dan u tjednu kada su se okupljali na pogansko bogoštovlje?

F. N. PRYCE odgovor: Ne

Canright (pitanje 4): Jesu li imali bilo koji poseban dan u tjednu kad bi pojedinci išli u hramove moliti ili prinositi žrtve?

F. N. PRYCE odgovor: Ne, i za Grke i za Rimljane, mjesec je bio vremenska jedinica, a ne tjedan. Grčki kalendar varirao je u različitim periodima vremena, ali mjesec je uglavnom bio podijeljen u tri razdoblja od deset dana. Rimljani su računali s tri fiksne točke u mjesecu, Kalend ili prvi, None peti ili sedmi, te Ide trinaesti ili petnaesti dan u mjesecu. Te podjele u sebi nisu imale vjersko značenje. Također u rimskom kalendaru postojali su vašarski, ili tržni dani, u periodima od osam dana. U te dane na poljima i na drugim radovima prekinuli bi se poslovi, i ljudi bi pohrlili na gradske tržnice. U određenoj mjeri to može biti redovito zaustavljanje svjetovnog rada, ali to nije imalo vjerskog značenja, osim da se smatralo lošim znakom kada bi se poklopio vašarski dan s drugim prazničnim danima, kao na primjer s Nonama. Vašarski period čini se da je izveden iz sjećanja na četvrtinu razdoblja mjeseca, međutim, nema nikakve veze s kasnijim sedmodnevnim tjednom (vidi dolje).

Canright (pitanje 5): S obzirom da je nedjelja nazvana prema Suncu, ponedjeljak prema Mjesecu, subota prema Saturnu itd., znači li to da se ova božanstva više častilo u te dane nego u ostale dane

F. N. PRYCE odgovor: Ne, prijašnje obožavanje bogova nestajalo je kada je uvođen sedmodnevni tjedan. Značenje imena dana bilo je astrološko, a ne religiozno, npr., ako je netko rođen u ponedjeljak, smatralo se da mjesec ima utjecaj na njegov horoskop, ali mjesec nikada nije bio predmet općeg štovanja.

Canright (pitanje 6): Kad je naš tjedan od sedam dana prvi put uveden u rimski kalendar?

F. N. PRYCE odgovor: Postoje tragovi u književnosti kasne republike (prvo stoljeće pr. Krista) da su Rimljani koristili tjedan od sedam dana za astrološke svrhe, vezano s mnogim praznovjerjima u to vrijeme. Bilo je vjerojatno treće stoljeće poslije Krista kad je sedmodnevni tjedan uveden u opću uporabu.

Canright (pitanje 7): Od koga su Rimljani saznali za tjedan od sedam dana?

F. N. PRYCE odgovor: Od Židova, imena vjerojatno dolaze od helenističkih Grka.

Canright (pitanje 8): Jesu li ikada poganski Grci usvojiti u zajednički život, ili u svoj kalendar, tjedan od sedam dana?

F. N. PRYCE odgovor: Ne

Canright (pitanje 9): Je li Apolon, bog Sunca, bilo među Rimljanima ili Grcima, imao neki poseban dan na koji je štovan molitvama ili prinošenjem žrtava više nego na bilo koji drugi dan?

F. N. PRYCE odgovor: Postojali su neki određeni praznici u raznim hramovima, i to su bili godišnji, a ne tjedni praznici.

Canright (pitanje 10): Je li pogansko štovanje imalo bilo što prema nedjelji, što bi moglo uticati na kršćane da odaberu taj dan kao svoj dan odmora i svetkovanja?

F. N. PRYCE odgovor: Ne, teško se može reći da je postojalo bilo kakvo posebno poštovanje za nedjelju u poganskim vremenima (vidi odgovor na pitanje 5).

 

[tripo 41]

"Papa ima silu da mijenja vremena,da mijenja zakone i da se miješa čak i u Kristove Zapovijedi"! Decretat De Translat,Cpiscop,cap.

Evo odakle nedelja.

Pošto se uzdižu da imaju silu onda ih ponizi da spas moraju da traže u protest. državama.

Pa njima je skoro svaki dan bio neradni, oni su bili ljenštine. Pogotovo Rimljani i kako taj gore razg. dokazuje da je nedelja 7. dan i dan odmora?

 

[stvarnoslap]

"Papa ima silu da mijenja vremena,da mijenja zakone i da se miješa čak i u Kristove Zapovijedi"! Decretat De Translat,Cpiscop,cap.

Evo odakle nedelja.

Što je to papa promijenio?

Pa njima je skoro svaki dan bio neradni, oni su bili ljenštine. Pogotovo Rimljani i kako taj gore razg. dokazuje da je nedelja 7. dan i dan odmora?

Nedjelja i nije "dan odmora" kako je to Židovima subota. Nedjelja je dan u koji kršćani još od apostolskih dana imaju brojnija i svečanija okupljanja na Euharistiju (lomljenje kruha - Dj 20,7).