Poezija i tamna strana coveka

Učlanjen(a)
17.11.2009
Poruka
306
морам признати да су ми те твоје песме у глобалу много мрачне, да не кажем песмистичне. максина (опет) је живља. а и дефинитивно ми не леже песме у таквој форми. ја сам ту више класичан. а што се тиче мог избора, нема га, постави што се теби свиђа, то је најбољи избор, хвала ти на понуди.
још нешто, можда ми ово последња не лежи због другачијег менталитета писца - јапанца или тако неког. не знам.
 
Član
Učlanjen(a)
22.12.2009
Poruka
39
Ako govorimo (pisemo) o pesimizmu, mraku i zlu, to ne mora da znaci da prihvatamo pesimizam i zlo, to ne znaci da smo i sami zli i pesimisti; To moze da znaci da zelimo da se borimo protiv zla i pesimizma, da ih pobedimo, da ih ukinemo, da ih nema-da ne postoje.

[FONT=&quot]PESMA COVEKA[/FONT]

[FONT=&quot] Nemamo vise ni zene, ni decu.[/FONT]
[FONT=&quot] Starci smo, besmrtni i sami.[/FONT]
[FONT=&quot] Gde smo, da li znamo?[/FONT]
[FONT=&quot] Neznamo koji je dan, godina koja.[/FONT]
[FONT=&quot] Neznamo da li je dan, da li je noc.[/FONT]
[FONT=&quot] Kuce ostavismo, prazne su,[/FONT]
[FONT=&quot] Zivimo u stalama, u svinjcu, u stenari.[/FONT]
[FONT=&quot] Mislimo da smo stoka,[/FONT]
[FONT=&quot] mislimo da smo psi.[/FONT]
[FONT=&quot] Jedemo jedni druge,[/FONT]
[FONT=&quot] mislimo da tako treba.[/FONT]
[FONT=&quot] Vodimo ljubav sa svinjama, sa ovcama,[/FONT]
[FONT=&quot] mislimo da su nase zene.[/FONT]
[FONT=&quot] Ili ne znamo da smo ljudi.[/FONT]
[FONT=&quot] Jedemo lisce i travu.[/FONT]
[FONT=&quot] Pustamo kosu i bradu.[/FONT]
[FONT=&quot] Zubi su nam pokvareni, prljavi,[/FONT]
[FONT=&quot] nokti veliki izrasli.[/FONT]
[FONT=&quot] Ne razgovaramo, vec ricemo[/FONT]
[FONT=&quot] i lajemo jedni na druge.[/FONT]
[FONT=&quot] I slazemo se bolje[/FONT]
[FONT=&quot] nego onda kada smo poznavali reci.[/FONT]
[FONT=&quot] Ne znamo koja je godina.[/FONT]
[FONT=&quot] Ne znamo sta je dan, a sta je noc.[/FONT]
[FONT=&quot] Ludi smo![/FONT]
[FONT=&quot] Poremeceni svi![/FONT]
[FONT=&quot] Ali svi smo se i slozili [/FONT]
[FONT=&quot] da je to normalno.[/FONT]
[FONT=&quot] Koji je ovo dan?[/FONT]
[FONT=&quot] Koja je ovo godina?[/FONT]
[FONT=&quot] A mi, ko smo mi?[/FONT]
[FONT=&quot] O ne, nemojte me ubiti.[/FONT]
[FONT=&quot] Ne stavljajte mi teske okove.[/FONT]
[FONT=&quot] Nemojte me razapeti.[/FONT]
[FONT=&quot] Ne bacajte me u tamnicu samo zato sto[/FONT]
[FONT=&quot] vam ponekad kazem da ste ljudi.[/FONT]
[FONT=&quot] Zato sto znam koja je godina,[/FONT]
[FONT=&quot] zato sto znam koji je dan.[/FONT]
[FONT=&quot] Zato sto znam sta je dan,[/FONT]
[FONT=&quot] zato sto znam sta je noc.[/FONT]
[FONT=&quot] Nisam ja lud, vec samo znam[/FONT]
[FONT=&quot] ko sam, i znam ko ste vi.[/FONT]
[FONT=&quot] Covek sam ja.[/FONT]
[FONT=&quot] Ljudi ste vi.[/FONT]
[FONT=&quot] Ono su nase kuce.[/FONT]
[FONT=&quot] Ona svetlost, ona lepota, onaj jedini spas,[/FONT]
[FONT=&quot] ono su nase zene.[/FONT]
[FONT=&quot] Osecate li miris?[/FONT]
[FONT=&quot] To je njihova kosa.[/FONT]
[FONT=&quot] Vidite li onaj drveni sto?[/FONT]
[FONT=&quot] I onaj hleb na njemu,[/FONT]
[FONT=&quot] i one knjige tamo, i one reci u njima.[/FONT]
[FONT=&quot] I ona dobra dela, i onu radost tamo.[/FONT]
[FONT=&quot] I onu ljubav.[/FONT]
[FONT=&quot] To je nasa hrana.[/FONT]
[FONT=&quot] A onaj smeh tamo, cujete li?[/FONT]
[FONT=&quot] To su nasa deca, to je nas ideal.[/FONT]
[FONT=&quot] Vidite li onaj mrak, tu iza nas?[/FONT]
[FONT=&quot] Tu sasvim blizu.[/FONT]
[FONT=&quot] To je nasa proslost.[/FONT]
[FONT=&quot] A gde je nas razum?[/FONT]
[FONT=&quot] Gde je nase sutra?[/FONT]
[FONT=&quot] Vidim samo maglu koja nam dolazi.[/FONT]
[FONT=&quot] A vi, gde ste vi?[/FONT]
[FONT=&quot] Ne vidim vas vise.[/FONT]
[FONT=&quot] A ja evo gorim, ubiste me ljudi,[/FONT]
[FONT=&quot] Spaliste coveka.[/FONT]
[FONT=&quot] Rece jedan covek, niko ga ne cuje.[/FONT]

[FONT=&quot] JOHN MCDOWN[/FONT]
 
Učlanjen(a)
17.11.2009
Poruka
306
то никако не спорим и уопште није у питању. али човече ово дефинитвно јесу необичне, чудне песме. где их само налазиш...
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
17.11.2009
Poruka
164
Nenormalne neke pjesme. nego koliko mi imamo prilika za zlom(ne mislim na loše nego na zlo znači ne ništa ubiješ i tako to) u toku dana i toku noći,imamo ali ih ne koristimo više volimo da lenčarimo to je istina.Onda legnemo i spavamo i još sanjamo i govori nam se u snu eto ti prilike za zlo eto je ali ne mi ne volimo sanjati jedan te isti san nego sad ovaj pa sad onaj drugi pa treći četvrti itd.I čovječe Bog mi dade da sanjam jedan te isti san pet puta skoro kao da sam zao ali kasnije pred novo spavenje ja ne neću taj san i legnem kao ludak ali ne za tim snom i opet počnem sanjati neke druge sne.Kad ja dobro propuštam kako li neću propustiti svo zlo ovog svjeta eto to se pitam.
Izavanjavam se zbog znako interpunkcije.

niste vi zli šta vam je?

ajde da stavljamo malo naše pjesme ovde.pa da raspravljamo o njima.
evo jedne moje o bojama:

боје

боје да ли престајем,
за пјесму сна?
да ли је,
могло бити боље,
моје воље?
или вас стапам у поноћи моје?
за сумњу сваке моје успомене.
очима мојих корака,
као облак стазама вјетра.

A evo i šta znači ponekad poslije snova što sam usnio pomislim da u snu ima drugačih boja od boja jave ali na javi nikada nisam uspio da vidim drugačije boje nego što one jesu pred očima mojim.
 
Član
Učlanjen(a)
22.12.2009
Poruka
39
Aj pojasni malo ovu tvoju pesmu, nisam siguran da je razumem.
Da li boje imaju neko simbolicno znacenje ili doslovno?
Celu je pojasni.

A ja pisem prozu uglavnom, ali, isceprkacu neku pesmu.
 
Član
Učlanjen(a)
13.10.2009
Poruka
18
poezija je nesto sto ispunjava dusu svakog covjeka pa kakva god ona bila. a uvjek je odlicna
 
Član
Učlanjen(a)
17.11.2009
Poruka
164
Prvo da se izvinim za početak mog predhodnog posta nisam mislio nikoga da uvrjedim i moja je predpostavka da nisam nikoga niti uvrjedio.jesam li upravu??

Doslovno.Prvo radi se o noći.Prošao je dan,došla je noć i uskoro će doći i san.Ja pitam boje da li prestajem sa njima tj. sa bojama(sa bojama jave) za pjesmu sna.Pitam ih da li je moglo biti bolje moje volje za mene i za boje što su samnom.Ili negdje u meni ja ih stapam(boje) u moje ponoći za svaku moju sumnju prošlog zato što ne zaboravljam prošlo(dan) koje se već pretočilo u uspomenu.Sad odkud sumnje da postoji uspomena tj. da postoji prošlo(dan).Te sumnje nastaju zbog sjećanja i zbog noći.Bar meni noć je uvjek bila vodilja i pošto pišem pjesme i oživljavam sjećanje noć mi uvjek nadvlada dan i dan se pretače u uspomenu a sama sumnja da postoji uspomena rađa se zbog sjećanja.
Tako nešto.Komplikovano je pa mi je teško objasniti.

Ja pišem pjesme, zbirku Viktor i Aleksandra:pjesme sjećanja.Pokušavao sam pisati i prozu imao sam super ideju ali nisam baš vješt u tome.Tu zbirku pišem već 6 godina.
Super postavi nekih pjesama i ja ću a možeš i prozu pa biće nam zanimljivije, raspravljaćemo.

evo još jedne moje pjesme:

трагови

куда ноћима са пјесмама
у бездане прашине
зато траговима говорим
тишине
и додир безтрага
за ноћи висине
кад спустим кораке
и бар мало сјетим се
а прилике танке
под очи спустају
њежно прошлости капке
говоре узми сјећање
као дрвеће грање
и спустим осмјехе
крај корака у те прилике
танке
сјећањем да спајам
мене и моје трагове
када дан покаже
а ноћ узме
понесу вино блједо
кроз образе
на сјећања прагове
и сјајним сјећањем
купим трагове
у ноћи и таме планове
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
17.11.2009
Poruka
306
славне, ти си занимљив саговорник, али песме су ти сасвим апстрактне. цео твој мисаони склоп ми даје неке необичне асоцијације. пустио сам да прође она твоја прва песма о бојама, па да се касније, као сад, јавим да нешто коментаришем. ни ја, као ни гадафи не разумем мисаоне токове које претапаш у своје песме, које онда последично не разумем. а да бих нешто коментарисао, морао бих да разумем. сувише су апстрактне. а ја сам практичнији тип. жао ми је, али тако је. поздрављам вас.
 
Član
Učlanjen(a)
22.12.2009
Poruka
39
Ma nikoga nisi uvredio, posebno ne mene.
A jesi li objavljivao svoju poeziju?

Evo jedne moje stare ljubavne pesme(i nije neka pesma)



TANGO


Seti se onog djavoljeg grada,
i onog drvenog stola,negde u njegovom
predgradju.
Seti se nasih ruku,
koje zagrljene lezase na njemu.
Seti se mog starog doma,
koji je mirisao na dim, na bedu,
i na tviju kosu.
Seti se i mojih grudi, koje su bile jastuk
za tvoju glavu, koja je spavala,
i sanjala ko zna cije ruke.
Ne zaboravi onu sumu, onu reku,
one ljude.
Mesto gde si sada,
mesto gde si bila.

Seti se i s crkvom sam se zavadio,
trazio sam da te proglase sveticom zivom.
A oni me optuzise da sam djavo,
na boga da hulim.
Nisam kriv! izjavih,
i toga dana boga ostavih.
Odbacih i porodicu,
rekose da ce me ta ljubav boleti jako.
Voleo sam te kao presvetu bogorodicu.
I svog dana bolno sam plak’o.


Seti se i mene lopova, ubice.
Kada mi zandari prebise telo.
I dusu uzese cudni misionari.
I oci izvadise one crne ptice.
Za tebe tada ja tamnovah.
Za tebe ukradoh grumen srece.
Od mene osta samo prah,
al niknu iz njega najlepse cvece.
Seti se, ono je za tebe.


I pao sam zatim,i tresnuo o tlo.
I creva mi se prosula po trotoaru.
Al zadnja misao tada mi bese,
na tvoju kosu, na tebe- moju ljubav staru.

I umro sam po hiljadu puta,
moj grob je u svakome gradu,
na svakome polju.
I dusa mi godinama luta.
Da te opet sretnem ja ne gubim nadu.
Da opet ozivim, da te opet volim,
j ne gubim volju.


Seti se,misli i voli.
I ako za secanja ne maris.
I ako su ti misli daleke.
I ako ljubav prezires.
Zasto mi uvek snove kvaris,
i radosti mi uvek kraj nazires.
Seti se,kada ostanes sama,
kada ti dani postanu sivi,
kada zivot pocne da boli,
kad svako svakoga za sve krivi.
Seti se,kada prestanu boga da slave,
kad ne bude nikoga ko ga slavi,
kad ne bude nikoga ko ga ljubi.
Obuci one haljine plave I igraj
igru koja me ubi.
 
Član
Učlanjen(a)
17.11.2009
Poruka
164
Pa dobro to je tako.Mogu ja ubaciti i manje mudre pjesme ako su ove šta već.Ajde ako nije frka reci mi koje su to asocijacije,možda me nasmiješ ili šta već.

Dodato posle 16 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Ljepa pjesma.Znaš šta bi ja tu promjenio sledeće:
recimo:
i pao sam zatim,i tresnuo od tlo
i zadnji dah moj koji je tvoj,
vjetrom krenuo tebi mjesto u nebo visoko.

ljubavna pjesma ali je dobra.Ljepo počinje,ima ljep tok i ljepo se završava,zavrašava se baš ono poetično.Njen početak može se zamisliti poput neke crne vražje sličice a kraj plav i zavodljiv,baš interesantno.
Nisam ništa objavio,mada nikad se ne zna.
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top