Pitanja za ateiste???

[JokerMMA]

Koevolucija.

Cudo nisi prikazao primer kada slicna vrsta leze jaja tako sto paralizuje svoje zrtve ali ih ostavi u zivotu da bi larva mogla da ih jede sveze iznutra.

 

[Hogarius]

Vrlo zanimljivo promišljanje. Mislim da je vrlo blizu istine i da u dobroj mjeri stoji ono što je rečeno o animozitetu između ateista i vjernika.
Racionalni ateisti i teološki obrazovani vjernici, ako ništa drugo, mogu normalno razgovarati i voditi rasprave sa razumjevanjem i tolerisanjem razlika u promišljenju i poimanju života i svijeta. Racionalni ateista mora razumijeti vjernika, mora razumjeti njegovu potrebu za vjerom kao determinantom kojom sebe određuje u svijetu u kome živi i samo sa vjerom nalazi smisao toga življenja.
Vjernik takođe mora razumjeti ateistu, njegovu potrebu da smisao svoga bitisanja traži u slobodnom i racionalnom promišljanju, lišenom bilo kakvih dogmi i unaprijed postavljenih istina.
Kada se stvari ovako sagledaju, onda zaista jadno izgledaju primitivna vrijeđanja, insinuacije, podvale…, i nadasve nepotrebna mržnja koju pojednici ispoljvaju u odnosima između vjernika i ateista.

Interesantno poimanje odnosa dva, ne samo suprotstavljena, vec i nepomirljiva stava. Da li se sa gore iznetim tvojim, ali pre svega sa Isabeletinim “razmisljanjem”, moze sloziti racionalan ateiste u odnosu na metafiziko poimanje stvaranja i opstajanja svemira i zivot na zemlji i "nebu"?. Da li teoloski obrazovan vernik moze otrpeti negaciju njegovog uverenja da je kreacija svemoguceg i sveznajuceg bozanstva? Ateista u svom, uslovno receno, nepoznavanju, tj. nepriznavanju ili, pak, negiranju postojanja onostranog bozanstva je uvek u ostroj suprotnosti sa ubedjenjem teista, bilo da je u pitanju obrazovan ili neobrazovan vernik. Pri tome, treba imati na umu da tvrdnja vernika da boga ima ne vredja “verska” osecanja ateista, dok to, najcesce, nije slucaj sa vernikom. Vernik je ne samo osetljiv, bolje reci netolerantan na njegaciju postojanja boga, vec je i netrpeljiv prema drugacijim varijantama teizma cak i u okviru iste religije. Bez obzira na njegovu ucenost, ako je predan vernik on ce uvek imati negativan stav prema suprotno verujucim i neverujucima.

Da li mogu “normalno” razgovarati dva subjekta sa razlicitim verskim opredeljenjim, odnosno neopredeljenjem? Ako mogu, onda se mogu i usaglasiti u stavovima. Ili se mislilo da mogu da razgovaraju, ali da ne mora da se vredjaju. Naravno to su dve raslicite stvari, ali normalnog razgovora, kada je u pitanju sustina stvarnosti, ne moze biti. Materijalizam i metafizika ne mogu se ni u jednom segmentu usaglasiti osim u stavu da su ta dva pogleda na svet nepomrljivi i neusaglasivi.

 

[Jurivaka]

Prije svega, ovo što sam komentarisao nije Elisabetino razmišljanje. Drugo, ako pozicije teizma i ateizma svedemo samo na pitanje afirmacije ili negacije Boga, onda tvoja dilema ima smisla. Međutim, ako tom odnosu pristupimo na drugačiji način, a to je uvijek moguće kod racionalnih ljudi, onda stvari stoje drugačije. Evo, recimo, teme za zanimljivu raspravu između teista i ateista: "Religija i ateizam prolaze iz istih izvora, smještenih u čovjekovu potrebu da sebe situira u svijetu u kojem živi, odredi svoje ideje vodilje, odluči o tome koje će vrednote preferirati. Dok to jedni čine upirući pogled u transcendenciju, dotle se drugi više oslanjaju na ljudsku autonomnost. Svi međutim nastoje svoje prisustvo učiniti značajnijim i smislenijim."

 

[starstuff]

Prije svega, ovo što sam komentarisao nije Elisabetino razmišljanje. Drugo, ako pozicije teizma i ateizma svedemo samo na pitanje afirmacije ili negacije Boga, onda tvoja dilema ima smisla. Međutim, ako tom odnosu pristupimo na drugačiji način, a to je uvijek moguće kod racionalnih ljudi, onda stvari stoje drugačije. Evo, recimo, teme za zanimljivu raspravu između teista i ateista: "Religija i ateizam prolaze iz istih izvora, smještenih u čovjekovu potrebu da sebe situira u svijetu u kojem živi, odredi svoje ideje vodilje, odluči o tome koje će vrednote preferirati. Dok to jedni čine upirući pogled u transcendenciju, dotle se drugi više oslanjaju na ljudsku autonomnost. Svi međutim nastoje svoje prisustvo učiniti značajnijim i smislenijim."

Ako smem da se ukljucim u vasu diskusiju, druze urednice... Mislim da su religija i nauka iz istih izvora, znaci potreba da se razume mesto u poretku, poreklo mesta i poretka, vrednosti i ideje i tako dalje a mislim da je ateizam samo reakcija na religiju odnosno odbitak predloga religije, nista vise od toga.

 

[Jurivaka]

Ako smem da se ukljucim u vasu diskusiju, druze urednice... Mislim da su religija i nauka iz istih izvora, znaci potreba da se razume mesto u poretku, poreklo mesta i poretka, vrednosti i ideje i tako dalje a mislim da je ateizam samo reakcija na religiju odnosno odbitak predloga religije, nista vise od toga.

Da, to je tačno, a i rečeno je već samo na drugačiji način. Nema dileme da kreacionizam kao pseudonauka nikada neće naći zajednički jezik sa pravom naukom, ali traganja za smislom bitisanja i čovjekove pozicije u tome smislu, kao što vidimo, raznolika su, ne samo u pristupu nego i u načinu na koji ljudi poimaju sebe i svijet u kome su se našli. Dakle, riječ je o tome, trebaju li i mogu li ljudi, sa tako različitim pogledima i shvatanjima života i svijeta, raspravljati o tim razlikama? Ja mislim da trebaji i da mogu.

 

[starstuff]

Da, to je tačno, a i rečeno je već samo na drugačiji način. Nema dileme da kreacionizam kao pseudonauka nikada neće naći zajednički jezik sa pravom naukom, ali traganja za smislom bitisanja i čovjekove pozicije u tome smislu, kao što vidimo, raznolika su, ne samo u pristupu nego i u načinu na koji ljudi poimaju sebe i svijet u kome su se našli. Dakle, riječ je o tome, trebaju li i mogu li ljudi, sa tako različitim pogledima i shvatanjima života i svijeta, raspravljati o tim razlikama? Ja mislim da trebaji i da mogu.

Da da, receno je, samo sam zamenio u tvojoj recenici ateizam sa naukom. Kada sam vec pomenuo reakcije na odredjene tvrdnje, cini mi se da je kreacionizam odnosno pseudonauka reakcija na nauku, rekao bih na emotivnom nivou. Iako se prirodne nauke uglavnom ne bave religijiskim tvrdnjama u vezi prirode, uglavnom dolaze do dijametralno suprotnih zakljucaka, otud i reakcija izvesnih religijskih, ne bih rekao institucija, pre organizacija, u vidu pseudonauke.
Slazem se da treba da se raspravlja o tim razlikama.

 

[Hogarius]

Prije svega, ovo što sam komentarisao nije Elisabetino razmišljanje.

Mozda i nije, ali si tako poceo svoj post pozivajuci se na Isabeletu. Juravaka pise:

” Vrlo zanimljivo promišljanje. Mislim da je vrlo blizu istine i da u dobroj mjeri stoji ono što je rečeno o animozitetu između ateista i vjernika.”

Mozda sam pogresno razumeo, ali mi se tako dojmilo.

Drugo, ako pozicije teizma i ateizma svedemo samo na pitanje afirmacije ili negacije Boga, onda tvoja dilema ima smisla.

Mislim da iz mog teksta nisi mogao da zakljcis da sam do te mere simplificirao taj, inace, veoma komplikovan i isprepletan odnos. Zaista, cudi me da si dosao do takvog zakljucka.

Međutim, ako tom odnosu pristupimo na drugačiji način, a to je uvijek moguće kod racionalnih ljudi, onda stvari stoje drugačije.

Ne razumem. Kako i zasto stvari stoje drugacije? Ocigledno da se radi o dve strane iste medalje, i to sam detaljno obrazlozio, a sada bih trebalo da razmisljam o tim “drugacijim stvarima”.

Religija i ateizam prolaze iz istih izvora, smještenih u čovjekovu potrebu da sebe situira u svijetu u kojem živi, odredi svoje ideje vodilje, odluči o tome koje će vrednote preferirati. Dok to jedni čine upirući pogled u transcendenciju, dotle se drugi više oslanjaju na ljudsku autonomnost. Svi međutim nastoje svoje prisustvo učiniti značajnijim i smislenijim.

Jurivaka, iskreno govoreci, vise me interesuju propovedi Isabelete, nego stavovi bezboznika ili pravoslavnih fundamentalista. Pitanje je, zasto njeni stavovi? Zato sto ona prilicno sofisticirano propoveda katolicki fundamentalizam pod “firmom” razumnog dijaloga u kome se propagiraju iskljucivo vatikanski, tj. jezuitski dogmatski stavovi. Kao sto sam kritican u odnosu na pravoslavnu iskljucivost, ni malo manje nisam kritican prema jezuitskom sirenju vatikanskog ekumenizma, tj. katolicizma, koji je, zbog svojih suptilnih i zakamufliranih pretenzija, sustinski mnogo opasniji od istocne ortodoksije.

 

[starstuff]

Jurivaka, iskreno govoreci, vise me interesuju propovedi Isabelete, nego stavovi bezboznika ili pravoslavnih fundamentalista. Pitanje je, zasto njeni stavovi? Zato sto ona prilicno sofisticirano propoveda katolicki fundamentalizam pod “firmom” razumnog dijaloga u kome se propagiraju iskljucivo vatikanski, tj. jezuitski dogmatski stavovi. Kao sto sam kritican u odnosu na pravoslavnu iskljucivost, ni malo manje nisam kritican prema jezuitskom sirenju vatikanskog ekumenizma, tj. katolicizma, koji je, zbog svojih suptilnih i zakamufliranih pretenzija, sustinski mnogo opasniji od istocne ortodoksije.

Hipoteticki, recimo da je Isabeleta iz specijalnog reda devojaka jezuita (odavno to tvrdim) i recimo da propoveda finu apologetiku i katolicku dogmu (da se ogradim jos jednom, mislim da nema skrivene namere), zasto bi to bilo drustveno opasnije od recimo fundamentalnog pravoslavlja ili protestantizma? I jos nesto, zasto si kritican prema ekumenizmu?

 

[Jurivaka]

Kao sto sam kritican u odnosu na pravoslavnu iskljucivost, ni malo manje nisam kritican prema jezuitskom sirenju vatikanskog ekumenizma, tj. katolicizma, koji je, zbog svojih suptilnih i zakamufliranih pretenzija, sustinski mnogo opasniji od istocne ortodoksije.

Ja sam mislio da si ti ateista. Ovakvi rezoni su mi dobro poznati, a oni su svojstveni vjerskim fundamentalistima svih vrsta. Čudi me da tebe tangira pitanje ekumenizma.

 

[Hogarius]

Hipoteticki, recimo da je Isabeleta iz specijalnog reda devojaka jezuita (odavno to tvrdim

) i recimo da propoveda finu apologetiku i katolicku dogmu (da se ogradim jos jednom, mislim da nema skrivene namere), zasto bi to bilo drustveno opasnije od recimo fundamentalnog pravoslavlja ili protestantizma? I jos nesto, zasto si kritican prema ekumenizmu?

Koleginica je, po mojoj skromnoj proceni, veoma obrazovana i pametna osoba, ali je istovremeno i dobar i nenametljiv propagator katolicanstva. Ko nije poznavao makar jednog katolickog svestenika, nema taj dojam.

Drugo, pitanje ekumenizma; ako bismo zamislili fuziju giganta Shella i patuljka NIS, znamo da bi Sell i dalje ostao, a NIS se u potpunosti izgubio. Ekumenizam bi, ili bolje reci, ce razorno delovati na ionako nehomogeno srpsko drustvo. Vrlo brzo bismo imali jedan broj manjih ali ratobornih sekti koje bi bile iznedrene iz “izgubljenog” pravoslavlja. Po mom shvatanju, lakse bi bilo zabraniti sve religiozne organizacije, nego stapati pravoslavlje s katolicanstvom.

Ja sam mislio da si ti ateista. Ovakvi rezoni su mi dobro poznati, a oni su svojstveni vjerskim fundamentalistima svih vrsta.

Hvala, pocastvovan sam svojim novim kvalifikativima.

Čudi me da tebe tangira pitanje ekumenizma.

Ne bi trebalo da te cudi imajuci u vidu gore citiran zakljucak.

Ekumenizam, kao i famozno “dobijanje datuma”, je pretekst za fakticko priznavanje Kosova,odnosno utapanje u katolicizam. Ekumenizam, kao i "datum" razaraju srpsko drustvo u fundmentu. Time je znacajno povredjen ionako slabacak i rudimentiran srpski ponos.I moj, naravno.