LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Palme
Jedna od prvih asocijacija na neke "toplije" krajeve mnogim ljudima jesu palme. U tome ima logike, jer apsolutno najveći broj vrsta, od njih, oko 2500 izove porodice (Arecaceae, ranije Palmae)potičeiz oblastitropske ili toplije suptropske klime. Ipak, jedan maji broj je iz graničnog područja suptropske i umerene klime. Većina ovde prikazanih palmi je otuda. Neke vrste ili čitavi rodovi (Trachycarpus, Nannorrhops)vode poreklo iz planinskih oblasti suptropskog pojasa, dok su neke iz polupustinjskih predela (Washingtonia, Brachea, Jubaea)pa samim tim imaju pojačanu otpornost ka niskim temperaturama. Neke imaju originalno stanište delom i kroz područja sa umerenom klimom, kao neke vrste roda Sabal ili Rhapidophyllum. Posebno je zanimljiv rod Phoenix (urme), uglavnom iz toplijih područja suptropskog pojasa, kod koga sve vrste imaju manje-više jestive plodove, s tim da su samo od jedne u komercijalnoj upotrebi. Važno je naglasiti da palme nemaju klasično zimsko mirovanje, već samo znatno uspore svoj razvoj i koriste svaki malo duži period toplijeg vremena za aktivaciju. Iz tog razloga neke vrste koje su inače otporne na dosta niske temperature, stradaju od vrlo dugih perioda mraza na višim temperaturama. Koren skoro svake bilke je najosetljiviji organ, a kod palmi je to naročito izraženo, pa prilikom presađivanja pazite da se zemlja ne raspadne. Takođe, biljke koje su vam još uvek u saksiji ili kontejneru, ostavite da prezime u prostoriji gde nema mraza ili se javlja slab mraz u kraćem trajanju. Osnovni način razmnožavanja je putem semena, mada se pojedine, koje stvaraju izdanke iz korena ili stabla, mogu razmnožavati i deljenjem tih izdanaka. Uglavnom je moguće ukrštanje između vrsta istog roda. Sve imaju stablo, samo je kod nekih nevidljivo zato što je pod zemljom. Mnoge od njih su dvodome biljke, dakle, za plodove je potrbno imati i mušku i žensku biljku. Bitan pojam je tzv. terminalni pup, tj.vršni lisni pupoljak odakle se razvijaju svi listovi. Njegovim uništavanjem se znatno usporava razvoj, a neke čak i prestaju sa daljim stvaranjem listova. Palme se prema obliku listova i grana mogu podeliti u dve osnovne grupe (pri čemu postoje podgrupe svake od njih posebno ili kao kombinacuja osnovnih). To su LEPEZASTE (palmatni oblik listova,gde su segmenti raspoređeni kružno oko jedne tačke) i PERASTE (pinatni oblik,segmenti raspoređeni levo i desno oko središnjeg grebena lista). Osim ove dve grupe, među navedenim vrstama se sreće i KOSTALPALMATNI oblik, koji je neka kombinacija palmatnog i pinatnog oblika, mada se uzima kao podvrsta palmatnog (peteljka se pruža gotovo celom dužinom lista, pri čemu su segmenti više raspoređeni oko početnog dela tog "nastavka"). Kada su u pitanju, konkretno, na mraz otpornije palme, lepezaste su, generalno gledano, otpornija grupa.
Jedna od prvih asocijacija na neke "toplije" krajeve mnogim ljudima jesu palme. U tome ima logike, jer apsolutno najveći broj vrsta, od njih, oko 2500 izove porodice (Arecaceae, ranije Palmae)potičeiz oblastitropske ili toplije suptropske klime. Ipak, jedan maji broj je iz graničnog područja suptropske i umerene klime. Većina ovde prikazanih palmi je otuda. Neke vrste ili čitavi rodovi (Trachycarpus, Nannorrhops)vode poreklo iz planinskih oblasti suptropskog pojasa, dok su neke iz polupustinjskih predela (Washingtonia, Brachea, Jubaea)pa samim tim imaju pojačanu otpornost ka niskim temperaturama. Neke imaju originalno stanište delom i kroz područja sa umerenom klimom, kao neke vrste roda Sabal ili Rhapidophyllum. Posebno je zanimljiv rod Phoenix (urme), uglavnom iz toplijih područja suptropskog pojasa, kod koga sve vrste imaju manje-više jestive plodove, s tim da su samo od jedne u komercijalnoj upotrebi. Važno je naglasiti da palme nemaju klasično zimsko mirovanje, već samo znatno uspore svoj razvoj i koriste svaki malo duži period toplijeg vremena za aktivaciju. Iz tog razloga neke vrste koje su inače otporne na dosta niske temperature, stradaju od vrlo dugih perioda mraza na višim temperaturama. Koren skoro svake bilke je najosetljiviji organ, a kod palmi je to naročito izraženo, pa prilikom presađivanja pazite da se zemlja ne raspadne. Takođe, biljke koje su vam još uvek u saksiji ili kontejneru, ostavite da prezime u prostoriji gde nema mraza ili se javlja slab mraz u kraćem trajanju. Osnovni način razmnožavanja je putem semena, mada se pojedine, koje stvaraju izdanke iz korena ili stabla, mogu razmnožavati i deljenjem tih izdanaka. Uglavnom je moguće ukrštanje između vrsta istog roda. Sve imaju stablo, samo je kod nekih nevidljivo zato što je pod zemljom. Mnoge od njih su dvodome biljke, dakle, za plodove je potrbno imati i mušku i žensku biljku. Bitan pojam je tzv. terminalni pup, tj.vršni lisni pupoljak odakle se razvijaju svi listovi. Njegovim uništavanjem se znatno usporava razvoj, a neke čak i prestaju sa daljim stvaranjem listova. Palme se prema obliku listova i grana mogu podeliti u dve osnovne grupe (pri čemu postoje podgrupe svake od njih posebno ili kao kombinacuja osnovnih). To su LEPEZASTE (palmatni oblik listova,gde su segmenti raspoređeni kružno oko jedne tačke) i PERASTE (pinatni oblik,segmenti raspoređeni levo i desno oko središnjeg grebena lista). Osim ove dve grupe, među navedenim vrstama se sreće i KOSTALPALMATNI oblik, koji je neka kombinacija palmatnog i pinatnog oblika, mada se uzima kao podvrsta palmatnog (peteljka se pruža gotovo celom dužinom lista, pri čemu su segmenti više raspoređeni oko početnog dela tog "nastavka"). Kada su u pitanju, konkretno, na mraz otpornije palme, lepezaste su, generalno gledano, otpornija grupa.