Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Izvor: Muzička centrala

A


A cappella/ital./ Horsko pevanje bez pratnje.
Accelerando/ital./Oznaka za postepeno ubrzavanje tempa.
Acciaccatura/ital./Kratki predudar.
Adagio/ital./Lagano.
Ad lib. 1) Po volji; 2) U slobodnom ritmu; 3) Ponavljati neki odlomak koliko je potrebno.
Affettuoso/ital./Uzbuđeno.
Affrettando/ital./Požurujući.
Agrement/fr./vidi ukras.
Akord Istovremeno zvučanje tri ili više tonova; osnovna harmonijska jedinica.
Alikvotni niz Termin iz akustike za osnovni ton zajedno s popratnim tonovima koji nastaju vibriranjem žice ili vazdušnog stuba i stoje u određenim matematičkim odnosima.
Alikvotni ton Jedan od propratnih onova koji nastaje vibriranjem žice ili vazdušnog stuba zajedno sa osnovnim tonom. Naziva se i parcijalni ili harmonijski ton.
Alla/ital./Na način. Npr. alla marcia — na način marša.
Alla breve/ital./Oznaka po kojoj se četverodelni takt izvodi tako brzo da izgleda kao dvodelni.
Allargando/ital./Postepeno sporije; razvlačeći.
Allegretto/ital./Umereno brzo; živahno.
Allegro/ital./Brzo; veselo.
Allemande/franc./ili Alman Ples umerenog tempa u četvorodelnom taktu koji nalazimo u sviti iz 18. veka.
Alt 1) Drugi glas po visini u četvoroglasnom slogu; 2) Najdublji ženski glas.
Andante/ital./Lagano; u tempu hoda.
Andantino/ital./ Malo brže od andante.
Ansambl 1) Grupa svirača ili pevača; 2) U operi odlomak u kojem nastupa nekoliko pevača zajedno.
Anthem/engl./ Kompozicija za crkveni hor koja nije deo liturgije, a peva se pri bogosluženju u anglikanskoj protestantskoj crkvi.
A piacere/ital./vidi ad lib/2/
Appoggiatura/ital./Susedni uvodni ton koji zadržava nastup melodijskog tona.
Apsolutna muzika Muzika potpuna sama po sebi, tj. bez reči ili ilustrativnog »programa«, koja nije namenjena kao pratnja nekoj drugoj umetnosti.
Apsolutni sluh Prirodena sposobnost određivanja visine tona.
Arabeska 1) Bogati melodijski ukras; 2) Naziv koji se upotrebljava za bogato ornamentirani muzički komad.
Arco/ital./Gudalom; suprotno od pizzicato
Arietta/ital./Kraća arija obično lakšeg karaktera.
Arija Duži vokalni solo u operi ili oratorijumu.
Arioso/ital./ 1) Pevljivi odlomak umetnut u rečitativ. 2) Kod instrumentalnog izvođenja: »raspevano«.
Arpeggio/ital./Akord koji nastaje kao na harfi, tj. kod kojeg tonovi ne nastupaju istovremeno, već jedan za drugim naviše ili naniže.
Assai/ital./Vrlo. Ne isto što i Assez.
Assez/fr./Prlično.
Atonalni Ni u jednom tonalnom sistemu ili tonalitetu.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
B

B

Balada 1) Stara narodna pesma pripovedačkog karaktera; 2)Sentimentalna salonska pesma iz 19. i sa početka 20. veka.
Balalajka Ruska tambura trouglastog oblika. Izraduje se u nekoliko veličina.
Ballad-opera U Engleskoj u 18. veku vrsta muzičko-scenskog
dela sa govorenim dijalozima i muzičkim tačkama.
Balletto/ital./ Veseli, plesni madrigal, često sa refrenom »Fa-la«.
Bariton 1) Muški glas izmedu tenora i basa; 2) Stari gudački instrument poput gambe, ali žice mu ne odzvanjaju samo simpatetički već i trzanjem.
Barkarola Pesma gondolijera u ljuljajućem šestodobnom ritmu.Naziva se i gondolijera.
Barok Termin preuzet iz arhitekture,a odnosi se na razdoblje istorije muzike 17. i ranog 18. veka.
Bas 1) Najdublja deonica u kompoziciji; 2) Najdublji muški glas. 3) Kontrabas/najveći gudački instrument/.
Basetni rog Stari instrument iz porodice klarineta; zvuči niže od alt-klarineta.
Belkanto Tradicionalni italijanski način pevanja kod kojeg se posebna pažnja posvećuje lepoti tona.
Ben/ital./Dobro.
Berceuse/fr./Uspavanka.
Bitonalnost Istovremeno zvučanje dva tonaliteta.
Blokflauta Vrsta uzdužne flaute.
Bolero Španski ples živahnog tempa u 3/4 taktu.
Bouree/fr./ Ples iz svite iz 18. veka u alla breve taktu s početkom na četvrtoj dobi.
Bravura Veština izvodenja.
Brevis Gotovo zastarela notna vrednost koja odgovara dvema celim notama. Nije isto što i alla breve.
Brio/ital./Živahnost, vatrenost.
Buffo/ital./Komičan.
BWV Skraćenica za nemački numerički indeks Bahovih dela.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
C

C

Cabaletta/ital./ 1) Brzi završni deo operske scene; 2) Kratka operska arija u popularnom stilu.
Cantabile/ital./ Pevljivo.
Cantus firmus/lat./ Neornamentirana, obično ranije nastala melodija na kojoj se grade ukrasne kontrapunktske deonice.
Canzonetu/ital./ 1) U 17. veku naziv za kraću polifonu vokalnu kompoziciju, obično bez pratnje ili za jedan glas uz pratnju laute; 2) Danas opšti naživ za veselu lirsku pesmu.
Capriccio/ital./ 1) Instrumentalni komad maštovitog, fantastičnog karaktera; 2) Kompozicija polifonog karaktera iz 17. veka.
Carol/eng./Naživ za engleske vesele pesme vezane uz verske praznike, posebno Božić.
Catch/eng./Rondo iz razdoblja restauracije za muške glasove kod kojeg reči u neočekivanim kombinacijama poprimaju komična, razuzdana značenja.
Celesta Orkestralni instrument sa dirkama kod kojeg čekići udaraju o čelične pločice.
Chaconne/fr./Instrumentalna kompozicija u trodelnom taktu građena na ostinatnom basu od četiri do osam taktova. Srodna passacagliji — često se od nje ne razlikuje.
Chalumeau/fr./Najniži registar na klarinetu.
Cela nota Najduža notna vrednost danas u upotrebi; odgovara trajanju četiri četvrtine.
Celostepena lestvica Lestvica koja se sastoji samo od celih tonova.
Ciklična forma Postupak kod kojeg se jedna tema pojavljuje u različitim delovima kompozicije.
Ciklus pesama Skup pesama koje povezuje neka poetska ideja, a namenjena je izvodenju kao celina.
Cimbalo, cimbal Mađarska varijanta dulcimera.
Clavecin/fr./Čembalo.
Coda/ital./Završni deo kompozicije ili stava.
Codetta/ital./Kratka koda koja
zaokružuje deo kompozicije ili stava.
Colla parte/ital./Oznaka po kojoj se pratilac mora prilagoditi interpretaciji soliste.
Col legno/ital./Štapom gudala, ne strunom.
Come prima/ital./Kao pre, u pređašnjem tempu.
Come sopra/ital./Kao gore.
Comodo/ital./Umjereno.
Con/ital./sa; con fuoco — vatreno; con licenza — slobodno; con malinconia — melanholično; con malizia — maliciozno, sa zlobom; con moto — pokretno; con tutta forza — svom snagom.
Concertante/ital./Koji ima istaknutu solo deonicu u orkestarskoj kompoziciji.
Concertino/ital./ 1) Koncert manjeg opsega; 2) Grupa solista u concertu grossu.
Concerto grosso/ital./Koncert iz Bahovog doba (17.-18. vek.) u kojem grupa solo instrumenata kontrastira i menja se sa većim izvodačkim telom.
Consort/eng./Staroengleski naziv za grupu instrumenata koja zajednički nastupa. Celi/potpuni/consort —instrumenti iz iste porodice: Mešoviti consort — grupa instrumenata sastavljena od gudača i duvača.
Continuo ili basso continuo/ital./U muzici 17. i 18. veka deonica orgulja ili čembala pisana samo kao basovska linija/šifrirana ili nešifrirana/čija je uloga bila da dopunjuje harmoniju izvodenog dela.
Courante/fr./Živahan ples sličan poskočnici, trodelne mere; u 18. veku deo svite. Postoje dva tipa courantea; francuski i talijanski.
Crescendo/ital./Sve glasnije.
Crescendo valjak Mehanizam kod orgulja kojim se postiže crescendo i decrescendo.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Č

Č

Čardaš Mađarski ples koji se sastoji od sporog uvoda iz kojeg sledi brzi, "divlji" deo.
Čembalo Najznačajnija preteča klavira; instrument sa dirkama kod kojeg ton nastaje trzanjem žica.
Četvrtina Notna vrednost jednaka četvrtini cele note; najčešće označava jedinicu ritma.
Četvrtton Polovina polutona; interval koji se obično ne upotrebljava u evropskoj muzici.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
D

D

Da capo/ital./Nazad na početak.
Dal segno/ital./Ponoviti od određenog znaka.
Dijatonski Koji sadrži samo tonove lestvice odredenog tonaliteta.
Diminucija "Zgušnjavanje" fraze smanjivanjem notnih vrednosti.
Diminuendo/ital./Postepeno sve tiše.
Diskant 1) Kontrapunktska deonica dodata na postojeću melodiju, posebno kao dekoracija himničkih napeva; 2) Stari naživ za najviši glas u višeglasnoj muzici, često upotrebljavan i za najviše instrumente pojedine porodice/npr.diskant-viola/.
Diskord Akord koji nije kompletan sam po sebi, već traži razrešenje u drugi akord.
Divertimento/ital./Laka zabavna višestavnaa svita za kamerni ansambl ili orkestar.
Divisi/ital./Oznaka za skup gudača koja kaze da se iz jednoglasnog prelazi u višeglasno sviranje.
Dodekafonija Sistem komponovanja na temelju dvanaest polutonova oktave koji se ravnopravno odnose jedan prema drugom, bez zavisnosti od tonalnog centr; razvio ga je Šenberg.
Dolce/ital./Slatko.
Dominanta Peti stupanj uzlazne dijatonske lestvice.
Dorski način Stara lestvica kod koje, bez obzira na početnu visinu, intervali odgovaraju onima na lestvici D-D samo na belim dirkama klavira.
Dulcimer Instrument kod kojeg su žice rastegnute preko zvučne kutije, a svirač ih udara čekićima.
Dumka Vrsta slovenske tužbalice; u Dvoržakovoj muzici, menja se sa življim odlomcima.
Duola Grupa od dve dobe u trajanju predvidenom za tri.
Dur Jedan od dva današnja tonska sistema čija se uzlazna lestvica kreće u celim tonovima osim polutonova izmedu trećeg i četvrtog te sedmog i osmog stupnja.
Dvodelna forma Muzički oblik koji se sastoji od dva podjednaka dela;
dok prvi napušta početni tonalitet, drugi se u njega vraća.
Dvodobna mera Mera s dve dobe u taktu.
Dvohvat Istovremeno izvodenje dva tona na gudačkom instrumentu.
Dvostruka fuga Fuga građena na dve teme koje se javljaju istovremeno.
Dvostruki kontrapunkt Kontrapunkt u dva glasa koji dobro zvuči i kad mu se promeni vertikalni redosled.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
E

E

Ecossaise/fr./Ples u brzom dvodobnom ritmu, verovatno škotskog pojekla.
Ekspozicija Predstavljanje tematske građe nekog dela; kod fuge deo koji sadrži predstavljanje teme kroz sve glasove; u sonatnoj formi čitav prvi deo pre razvojnog dela.
Ekspresionizam Termin za stil objektivističkog slikarstva /uglavnom druge dekade 20. veka u Nemačkoj/koji se ponekad pripisuje neekspresivnoj muzici tog perioda.
Ekstemporiranje Umeće stvaranja muzike u trenutku izvodenja.
Embouchure/fr./ 1) Pisak kod duvačkih instrumenata; 2) Metoda pravilne aplikacije usana na pisak.
Enharmonijska promena Promena naziva istog tona, npr. dis u es.
Entr' acte/fr./ Muzika koja se izvodi izmedu slika ili Činova scenskog dela.
Eolski način Stara lestvica kod koje, bez obzira na početnu visinu, intervali odgovaraju onim lestvice A—A na belim dirkama klavira.
Epizoda 1) Kod fuge odlomak koji odvaja dva nastupa teme; 2) Kod ronda samostalni odlomak izmedu dva nastupa glavne teme.
Etida Komad namenjen savladavanju određenog tehničkog problema.
Eufonij Tuba tenorskog opsega
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
F

F

Falset Način pevanja kojim se postižu znatno viši tonovi od normalnog opsega muškog glasa.
Fanfare Kratki svečani nastup truba, samih ili u kombinaciji s drugim limenim ili drvenim duvačkim instrumentima.
Fantazija l)Instrumentalni, katkada višedelni komad slobodnog, improvizovanog karaktera; 2) Slobodna kompozicija pisana na postojeću temu ili vise njih.
Finale/ital./ Završni stav ili odlomak
Flamenco ili cante flamenco Od Cigana preuzeta forma tradicionalne raskošne andaluzijske narodne pesme s briljantnom pratnjom gitare.
Flatterzunge/nem./Specijalni efekat izvodljiv na nekim drvenim i limenim duvačkim instrumentima; nastaje treperenjem jezika.
Forte/ital./ /skraćeno f. / Glasno; fortissimo/ skraćeno ff./Vrlo glasno.
Fraza Muzička "rečenica" obično nekoliko taktova duga.
Fraziranje Oblikovanje fraza pri izvođenju.
Fuga Vokalna ili instrumentalna polifona forma ili postupak s određenim brojem teksturalnih linija baziranih na jednoj temi koju donosi najpre jedan glas sam, a zatim naizmenično ostali glasovi u tonici i dominanti.
Fugato/ital./Odlomak, ne kompletan stav ili kompozicija, oblikovan na način fuge.
Fughetta/ital./Kratka fuga.
Furiant Živahan češki ples u 3/4 taktu koji karakterišu snažni nepravilni ritmovi.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
G

G

Gagliarda/ital./ Živahan ples iz 16. veka, gotovo uvek sledi pavanu i obično se temelji na istoj temi.
Galop Brzi salonski ples iz 19. veka u dvodobnoj meri.
Gamba ili viola da gamba/ital./ Drugi po veličini instrument iz porodice viole; odgovara današnjem violončelu.
Gamelan, gamelang Indonezijski orkestar narodnih instrumenata, uglavnom udaraljki.
Gavota Ples u brzoj četvorodelnoj meri, deo svite iz 18. veka; obično počinje uzmahom na trećoj dobi.
Gebrauchsmusik/nem/ »Upotrebna muzika« namenjena praktičnoj svrsi.
Gigue/fra./ Živahan ples u 3—, 6—, 9—, 12—delnoj meri, često čini finale svite iz 18. veka.
Giocoso/ital./Šaljivo.
Giusto/ital./ Tačno, npr. tempo giusto.
Glee/eng./ Tip engleske višeglasne pesme bez pratnje iz 18. i sa početka 19. veka, pisane za najmanje tri solo glasa, ne uvek veselog karaktera.
Glissando Efekat koji se postiže "povlacenjem" lestvičnog pasaža na klaviru, harfi, trombonu ili nekom od gudačkih instrumenata.
Glockenspiel /nem./ Orkestralni instrument kod kojeg ton nastaje udaranjem čekićima po metalnim pločicama.
Gondolijera vidi barkarola.
Gong Istočnjački instrument iz porodice udaraljki; sastoji se od bronzanog diska koji po udaru emituje ton odredene visine.
Grand opera/fran./ Opera bez govorenog dijaloga.
Grave/ital./Teško.
Gregorijanski koral Drevna crkvena modalna muzika, peva se unisono, bez pratnje i u slobodnom ritmu još uvijek u obrednoj službi rimokatoličke crkve.
Ground bass/eng./Basovska deonica koja neprestano ponavlja istu frazu /u starijoj engleskoj muzici/.
Gruppetto/ital./Vrsta ukrasa kod kojeg susedni tonovi kruže oko glavne note.
Gudački orkestar vidi orkestar
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
H

H

Habanera Senzualni španski ples/poreklom iz Afrike, a stigao preko Kube/, sa pulsom od četvrtinke s tačkom, osminke i dve četvrtinke u svakom taktu.
Harmonija Organizacija tonova u akorde i progresije akorda.
Harmonska molska lestvica Verzija molske lestvice koja se drži oznake tonaliteta, uz izuzetak vođice koja je povišena.
Heckelphon/nem/Instrument iz porodice oboe.
Homofonija Stil u muzici kod kojeg se glasovi ili deonice kreću zajedno bez nezavisnog melodijskog ili ritmičkog interesa; suprotno od polifonije.
Hopak Veseli ruski ples u dvodelnoj meri.
Hornpipe Engleski ples; prvobitno u trodobnoj, kasnije u dvodobnoj meri. Obično ga izvode mornari.
Hromatski Koji ne pripada lestvici zadatog tonaliteta. Hromatska lestvica — lestvica koja se sastoji od polutonova.
Humoreska Instrumentalna kompozicija kapricioznog karaktera.
Hvatnik Deo vrata gudačkih instrumenata o koji se prstima pritiskaju žice i time formiraju tonovi.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
I

I

Idee fixe/fra./ Mužička fraza koja predstavlja osobu ili ideju koja se provlači kroz neko programsko delo.
Impresionizam Termin koji se upotrebljava za muziku kompozitora savremenika impresionističke slikarske škole.
Impromptu Kratki instrumentalni komad čiji naziv ne sugeriše na improvizovanu formu kompozicije, već njen slučajan nastanak u glavi kompozitora.
Improvizacija vidi ekstemporiranje.
Instrumentacija Veština komponovanja za orkestar na način koji odgovara karakteru pojedinih instrumenata.
Intonacija 1) Intoniranje početne fraze gregorijanskog napeva; 2) Stupanj tačnosti kod pevanja ili sviranja.
Intermezzo/ital./ 1) vidi entr'acte 2) Naziv za kratki instrumentalni komad često lakog karaktera.
Interpretacija Ona strana muzičkog izvođenja čiji je cilj oživljavanje kompozitorove muzičke misii.
Interval Razlika u visini izmedu dva tona.
Introitus/ital./ 1) Muzika koja prethodi crkvenom obredu; 2) Muzika koja prati sveštenikovo prilaženje oltaru.
Invencija Kratki klavirski komad sazdan na načelu imitacije i temeljen na jednoj muzičkoj ideji.
Inverzija Donošenje fraze obrnutim redom.
 
Natrag
Top