Član
- Učlanjen(a)
- 28.06.2010
- Poruka
- 1.095
Marina Cvetajeva ( 1892-1941) je ćerka poznatog istoričara umetnosti, profesora Moskovskog univerziteta, direktora Muzeja Rumjanceva i osnivača Muzeja likovnih umetnosti-I.V.Cvetajeva. Školovala se u Moskvi i u inostranstvu (Lozana, Frajburg, Pariz ), a stihove je od ranog detinjstva pisala na ruskom, nemačkom i francuskom. Od majke, koju je rano izgubila, nasledila je ljubav prema muzici, prirodi, stihovima, Nemačkoj ( majka je bila nemačko-poljskog porekla).
Prvu knjigu, Večernji album objavila je još kao učenica, 1910.godine, i ona je naišla na dobar prijem kod istaknutih pesnika i kritičara, Brjusova, Gumiljova, Vološina. Udala se 1912.godine za Sergeja Efrona i te iste godine objavila drugu knjigu, Čudesni fenjer, a uskoro i treću, Iz dveju knjiga, 1913.godine. Nije pripadala školama i pravcima svoje epohe, mada je "obožavala" Bloka, koga je samo dva puta videla, visoko cenila Majakovskog kao prvog revolucionarnog pesnika, bila u bliskoj, ali kratkoj vezi s Mandeljštamom, koji joj je pisao stihove ( 1916), divila se Pasternaku i Rilkeu. Bila je ne samo pesnikinja što je-"tragom sluha narodnog i prirodnog, hodom po sluhu"- išla samo njoj svojstvenim putem već i, po gotovo opštem mišljenju, izuzetno samosvojna i privlačna žena, buntovnička priroda velikog temperamenta, talenta i volje.
Sovjetski Savez napustila je 1922.godine, pridruživši se mužu u Berlinu, da bi uskoro prešla u Prag i nakon tri godine u Pariz. Cvetajeva je u emigraciji teško živela i brzo je došla u sukob sa ruskim emigrantskim krugovima.
Pisala je da u poeziji ima nešto što je važnije od smisla : zvučanje. Po tome je ona bila-i sama znala da jeste-revolucionarni pesnik. Posle 1928.godine Cvetajeva ne objavljuje svoje knjige i pred njom se zatvaraju vrata velikih glasila, a njene pesme, poeme, tragedije u stihovima ostaju u malotiražnim časopisima i almanasima. Objavila je knjigu pesama Vrste, a zatim i : Stihove Bloku, Rastanak, Veština, Posle Rusije...
Svojevremeno je poezija Cvetajeve uticala na kasniju poeziji Belog ( ali je i rani Beli uticao na Cvetajevu), a posle rata na niz modernih ruskih pesnika ( Voznesenski, Gorbanjevska)
Cvetajeva se vraća u Sovjetski Savez, u leto 1939.godine. Izvršila je samoubistvo ( objesila se) 31.avgusta 1941.godine.
BORIS PASTERNAK: "Milsim da najtotalnija od svih revizija i najznačajnije od svih priznanja očekuju Cvetajevu."
Izvori podataka iz Antologije ruskog pesništva koju je priredio Aleksandar Petrov
* * *
Istinu znam! Bivše istine- na stranu!
Neka čovek ćoveka na zemlji na glođe!
Gledajte-veče! Gle-skoro i noć banu!
O čemu-pesnici, ljubavnici i vođe?
Već vetar leže i zemlja u rosi bdi.
Skoro će mećava zvezda u nebu stati.
Pod zemljom ćemo uskoro usnuti i mi
Što na njoj ne dadosmo jedno drugom spati.
3.oktobar 1915.
Prvu knjigu, Večernji album objavila je još kao učenica, 1910.godine, i ona je naišla na dobar prijem kod istaknutih pesnika i kritičara, Brjusova, Gumiljova, Vološina. Udala se 1912.godine za Sergeja Efrona i te iste godine objavila drugu knjigu, Čudesni fenjer, a uskoro i treću, Iz dveju knjiga, 1913.godine. Nije pripadala školama i pravcima svoje epohe, mada je "obožavala" Bloka, koga je samo dva puta videla, visoko cenila Majakovskog kao prvog revolucionarnog pesnika, bila u bliskoj, ali kratkoj vezi s Mandeljštamom, koji joj je pisao stihove ( 1916), divila se Pasternaku i Rilkeu. Bila je ne samo pesnikinja što je-"tragom sluha narodnog i prirodnog, hodom po sluhu"- išla samo njoj svojstvenim putem već i, po gotovo opštem mišljenju, izuzetno samosvojna i privlačna žena, buntovnička priroda velikog temperamenta, talenta i volje.
Sovjetski Savez napustila je 1922.godine, pridruživši se mužu u Berlinu, da bi uskoro prešla u Prag i nakon tri godine u Pariz. Cvetajeva je u emigraciji teško živela i brzo je došla u sukob sa ruskim emigrantskim krugovima.
Pisala je da u poeziji ima nešto što je važnije od smisla : zvučanje. Po tome je ona bila-i sama znala da jeste-revolucionarni pesnik. Posle 1928.godine Cvetajeva ne objavljuje svoje knjige i pred njom se zatvaraju vrata velikih glasila, a njene pesme, poeme, tragedije u stihovima ostaju u malotiražnim časopisima i almanasima. Objavila je knjigu pesama Vrste, a zatim i : Stihove Bloku, Rastanak, Veština, Posle Rusije...
Svojevremeno je poezija Cvetajeve uticala na kasniju poeziji Belog ( ali je i rani Beli uticao na Cvetajevu), a posle rata na niz modernih ruskih pesnika ( Voznesenski, Gorbanjevska)
Cvetajeva se vraća u Sovjetski Savez, u leto 1939.godine. Izvršila je samoubistvo ( objesila se) 31.avgusta 1941.godine.
BORIS PASTERNAK: "Milsim da najtotalnija od svih revizija i najznačajnije od svih priznanja očekuju Cvetajevu."
Izvori podataka iz Antologije ruskog pesništva koju je priredio Aleksandar Petrov
* * *
Istinu znam! Bivše istine- na stranu!
Neka čovek ćoveka na zemlji na glođe!
Gledajte-veče! Gle-skoro i noć banu!
O čemu-pesnici, ljubavnici i vođe?
Već vetar leže i zemlja u rosi bdi.
Skoro će mećava zvezda u nebu stati.
Pod zemljom ćemo uskoro usnuti i mi
Što na njoj ne dadosmo jedno drugom spati.
3.oktobar 1915.
Poslednja izmena: