Šta je novo?
SerbianForum

Dobrodošli na SerbianForum.org, mjesto na kojem možete pronaći apsolutno sve, mjesto druženja i odlične zabave!

Magnezijum i zdravlje

  • Začetnik teme crvendac_011
  • Datum pokretanja
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Magnezijum hlorid za zdravlje i podmlađivanje

Magnezijum hlorid za zdravlje i podmlađivanje


MAGNEZIJEV KLORID (MgCl[SUB]2 [/SUB] MAGNEZIJUM HLORID), MINERALNI SPOJ DOBIVEN ISPARAVANJEM IZ MORSKE VODE, DRAGOCJEN JE ZBOG SVOJE SPOSOBNOSTI DA POTIČE ZDRAVLJE I VITALNOST, LIJEČI BROJNE BOLESTI, USPORAVA PROCES STARENJA I SUZBIJA INFEKCIJE

Magnezij je upravo čudotvoran mineral po svom iscjeljujućem učinku na širok raspon bolesti, kao i po svojoj sposobnosti da podmladi ostarjelo tijelo. Znamo da je neophodan za mnoge enzimske reakcije, posebno u vezi s proizvodnjom stanične energije, za zdravlje mozga i živčanog sustava, a također i za zdrave zube i kosti. Međutim, iznenađuje da je u obliku magnezijevog klorida također impresivan borac protiv infekcija.(1) Gornja izjava umirovljenog biokemičara i nutricionista Waltera Lasta u kojoj je sažeo ključnu važnost magnezija za naše zdravlje nije pretjerana. Ona je dvostruko istinita zato što je unos magnezija putem hrane uvelike opao zbog upotrebe anorganskih gnojiva i prevelikog unosa kalcija, a također i zato što medicinska struka pretjerano naglašava našu potrebu za visokim unosom kalcija i uzimanjem nadopuna prehrani s kalcijem na štetu magnezija.

Kalcij i magnezij zajednički djeluju u tijelu, ali su i suprotni po svojim učincima na naš metabolizam. To je najvećim dijelom rezultat aktivnosti doštitnih (paratiroidnih) žlijezda koje nastoje održati konstantan kombinirani umnožak kalcija i magnezija u našoj krvi te njihovu ravnotežu s fosforom. Ako je razina magnezija niska, razina kalcija mora porasti kako bi se povratila ravnoteža. Odakle dolazi taj dodatni kalcij? Iz kostiju i zuba, naravno!

To je još veći problem kada su doštitne žlijezde kronično prestimulirane, obično u kombinaciji s nedovoljno aktivnom štitnom žlijezdom. To je česta situacija kod prisutnosti kandidijaze, amalgamskih zubnih plombi i ispuna korijenskih kanala: čini se da sve to suzbija funkciju štitnjače i pretjerano stimulira doštitne žlijezde.

Što tijelo radi sa suvišnim kalcijem u krvi? Odbacuje ga u tkivo svugdje gdje postoji neka kronična upala. To vodi, na primjer, do kalcifikacije zglobova, kao kod artritisa, te do kalcifikacije jajnika i drugih žlijezda, posljedica čega je smanjena proizvodnja hormona. Kalcificirani bubrezi s vremenom dovode do potrebe za dijalizom, a kalcifiltacija u tkivu dojki, posebno u mliječnim kanalima, često se rješava nepotrebnim mastektomijama i drugim invazivnim tretmanima.

MAGNEZIJ ZA ZDRAVE KOSTI I ZUBE

Medicinski autoriteti tvrde da je visoku učestalost osteoporoze i karijesa u zemljama Zapada moguće prevenirati visokim unosom kalcija. Međutim, objavljeni dokazi otkrivaju da je istina suprotna.(2) Stanovništvo Azije i Afrike s vrlo niskim unosom od oko 300 miligrama (mg) kalcija dnevno ima vrlo nisku učestalost osteoporoze. U Africi, Bantu žene s unosom od 200 do 350 mg kalcija dnevno imaju najnižu učestalost osteoporoze u svijetu. U zapadnim zemljama s visokim unosom mliječnih proizvoda, prosječan unos kalcija je oko 1000 mg. Što je unos kalcija veći, posebno u obliku proizvoda od kravljeg mlijeka (osim maslaca), veća je učestalost osteoporoze.(3)

Hormoni doštitnih žlijezda održavaju razine kalcija, magnezija i fosfora u kolebljivoj ravnoteži. Ako kalcij poraste magnezij pada, i obrnuto. Uz nizak unos magnezija kalcij se crpi iz kostiju kako bi se povećale razine kalcija u tkivima, dok visok unos magnezija uzrokuje da kalcij izlazi iz tkiva i odlazi u kosti. Visok unos fosfora bez visokog unosa kalcija ili magnezija uzrokuje ispiranje kalcija iz kostiju i izbacivanje iz tijela mokraćom. Visok unos fosfora uz visok kalcij i magnezij vodi do mineralizacije kostiju.

Dr. Lewis B. Barnett, ortopedski kirurg, radio je u dva različita okruga u SAD-u s bitno različitim razinama minerala u tlu i vodi. U okrugu Dallas u Teksasu visokom koncentracijom kalcija i niskom koncentracijom magnezija u vodi za piće, osteoporoza i prijelomi kuka bili su vrlo česti, dok ih u Herefordu u Teksasu s visokim razinama magnezija i niskim razinama kalcija, gotovo uopće nije bilo. U okrugu Dallas sadržaj magnezija u kostima bio je 0,5 posto, dok je u Herefordu bio 1,76 posto. U drugoj usporedbi, sadržaj magnezija u kostima osoba s osteoporozom bio je 0,62 posto, dok je kod zdravih osoba bio 1,26 posto.(4)

Ono što vrijedi za zdrave zube vrijedi i za zdrave kosti. U jednoj novozelandskoj studiji utvrđeno je da su zubi otporni na karijes imali u prosjeku dvostruko višu količinu magnezija od zuba osjetljivih na karijes. Kao prosječna koncentracija magnezijevog fosfata u kostima navodi se 1,0 posto, u zubima oko 1,5 posto, u kljovama slonova 2,0 posto, a u zubima životinja mesojeda koje drobe kosti koncentracija je 5,0 posto. Kad se radi o snazi kostiju i zuba, kalcij zamislite kao kredu, a magnezij kao superljepilo. Magnezijevo superljepilo veže i pretvara kredu u snažne kosti i zube.(5)

Jedna pacijentica ispričala je Walteru Lastu: "Moja liječnica nazvala me u petak popodne u vezi s mojim pregledom gustoće kostiju i htjela je znati što sam radila tijekom zadnje dvije godine. Pitala sam zašto, i odgovorila je da je uspoređujući preglede iz 2005. i 2006. vidjela da mi se na pregledu iz 2008. stanje popravilo. Nije mogla vjerovati, rekavši da obično kada uđete u raspon osteoporoze više iz njega ne izađete."(6) Ta liječnica zapravo je govorila kako zna da prihvaćena terapija visokim dozama dodataka s kalcijem ne djeluje, ali se ipak koristi. Ta pacijentica izmijenila je medicinski tretman, smanjivši kalcij i znatno povećavši unos magnezija (uz unos bora).

APSORPCIJA I DOZIRANJE MAGNEZIJA


Rješenje za taj problem je snižavanje razina kalcija u krvi održavanjem visokog unosa magnezija. Međutim, svaki višak magnezija brzo se izgubi s mokraćom. Zbog toga, kako bismo zadržali kalcij u kostima i zubima umjesto oko zglobova i u mekim tkivima, potreban nam je konstantan unos magnezija.

Magnezij u našoj prehrani tradicionalno dolazi u ionskom obliku i u želucu se pretvara u magnezijev klorid ili se veže za bjelančevine - posebno klorofil - i zatim razgrađuje i apsorbira kao magnezijev klorid ili kelatirani magnezij.

Zato kod nadopune prehrane možemo izravno koristiti magnezijev klorid umjesto magnezijevog oksida ili hidroksida i drugih oblika koji zahtijevaju dodatnu klorovodičnu kiselinu. Magnezijev klorid ima još jednu prednost: pruža ione magnezija i klora koji su potrebi za stimulaciju aktivnosti probavnih enzima i proizvodnju klorovodične kiseline u želucu. Magnezijev sulfat, također poznat kao epsomska sol, slabo se apsorbira i zato privlači vodu u debelo crijevo i djeluje kao laksativ.

Ako se voće i povrće uzgaja na mineralima bogatom tlu, tada te namirnice imaju visok sadržaj minerala, uključujući magnezij. Kako biljka raste, pretvara anorganske minerale u organske i veže ih za kiseline kao što je limunska kiselina. U tom se obliku lako apsorbiraju. Iako većina oblika magnezija ima dobru biološku iskoristivost, kelati s aminokiselinama i magnezij vezan za voćne kiseline također imaju blagotvoran alkalizirajući učinak na tijelo.

Postotak apsorpcije magnezija varira i u obrnutom je odnosu s količinom unesenog magnezija. Magnezij se u tijelu apsorbira prvenstveno u tankom crijevu. Kad se konzumira preporučena dnevna doza (RDI) magnezija, što je u prosjeku između 360 i 410 mg dnevno, apsorbiramo približno 50% magnezija, ali kad se unose količine manje od optimalnih možemo apsorbirati čak 75 posto. Apsorpcija rapidno opada kad se odjednom unese više od 200 mg, pa je važno uzimati magnezij podijeljen u više doza tijekom dana.

Magnezijev klorid može se dodavati u hranu i piće, poput soka, uglavnom kako bi se prikrio gorko-slan okus. Ja ga osobno miješam sa sokom, četvrtinu čajne žličice odjednom, i prija mi. Ipak, to je pitanje osobnog ukusa. Možete početi s par kapi u vašem jelu ili piću i polako povećavati dozu do pola čajne žličice dvaput dnevno - što predstavlja 600 mg magnezijevog klorida dnevno. Kad su prisutni faktori poput stresa, visoke životne dobi, kardiovaskularnih problema i znakova kalcifikacije, mnogi zdravstveni radnici savjetuju doze do 1000 mg dnevno. Apsorpcija magnezija u crijevu opada sa starenjem i prisutnošću gastrointestinalnih poremećaja, a posebno kod disbioze uzrokovane antibioticima i drugim farmaceutskim lijekovima. Velik gubitak magnezija mokraćom također može biti nuspojava nekih farmaceutskih sredstava.(7)

Jedna studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne konzumira čak ni najnižu preporučenu razinu magnezija, a 19 posto unosi manje od polovice toga.(8) Da bi se popravio međustanični status magnezija može biti potrebno uzimati oralne dodatke s magnezijem do tri mjeseca ili duže, a prema dr. Normu Shealyu, može biti potrebna i jedna godina.(9)


"MAGNEZIJEVO ULJE" U TRANSDERMALNOJ TERAPIJI

Svi ti problemi čine privlačnijom transdermalnu (apsorbiranje kroz kožu, ispod pazuha) upotrebu magnezijevog klorida, kako bi se zaobišao probavni sustav i potreba za klorovodičnom kiselinom i pravilnim radom probavnog trakta.



Masaža magnezijumovim uljem kod pacijenata obolelih od raka

Cela moderna civilizacija ,zasnovana na high'tech pristupu skoro svakodnevno prepoznaje prednosti „napuštenih„ metoda.
Novoosnovani institut za istraživanje značaja dodira na ljudsku psihu i zdravlje ima za svoj cilj da upozori na značaj dodira na ukupno ljudsko zdravlje. U saradnji sa najpoznatijom klinikom za lečenje raka na svetu (SLOAN KETTERING CANCER CENTER) radi se na obnavljanju dodira odnosno masaže u dopuni tretmana tumora.
U najranijem detinjstvu značaj dodira prevazilazi čak i značaj hrane.
Bez njega ne ostvaruju se mnoge kognitivne funkcije koje su od kapitalnog značaja za kasniji život svakog pojedinca.
Ipak iznenađujuće je bilo otkriće da lagana masaža, kao svojevrsni „organizovani dodir“ pojačava imuni odgovor, od ekstremnog značaja.
Kod pacijenata od malignih bolesti i do 70%.
Još jedan pozitivni efekat ove metode i rapidna redukcija stresa i Koncentracije kortizola u ljudskoj krvi.
Tako se u uglednoj klinici javila ideja da se terapeutski efekti masaže pojačaju korišćenjem magnezijumovog ulja. Transdermalna upotreba Magnezijuvog ulja je i inače daleko najbolji način usvajanja magnezijuma jer ne postoji opasnost od predoziranja pošto eventualni višak ostane spolja na koži.
Dr. Linda Rapston, najpoznatiji stručnjak za ovu metodu tvrdi da 70% pacijenata u kliničkom ispitivanju pokazuje značajan deficit magnezijuma.
Posle primene kod bolesnika od raka osim opšteg poboljšanja zdravlja i raspoloženja broj ćelija ubica (koje nas štite od tumora) često poraste preko 20%.
Razvojem ove metode došlo se do stava da dopuna magnezijumovog ulja jednostavnim i bezbednim sulfo metioninom iskoristvljost i absrorbcija značajno poraste.
Dodatne prednosti su prisutne kod ljudi sa reumatičnim i artritičnim promenama, povredama i upalama u oblastima bliskim mestu masiranim TOPICAL magnezijum uljem.

Magnezijev klorid sastoji se od 11,8 posto magnezija vezanog za 88,2 posto klorida. Dobiva se isparavanjem slanih voda, uglavnom morske vode (a također i iz Mrtvog mora). Nakon odvajanja natrijevog klorida preostaje gorki talog koji se sastoji uglavnom od magnezijevog klorida i magnezijevog sulfata.(10) Magnezijev klorid mnogo je manje gorak od magnezijevog sulfata.

U suhom obliku magnezijev klorid obično se prodaje u obliku bijelih higroskopnih (privlače vodu) ljuskica, hidriran sa šest molekula vode (heksahidrat) po svakoj jedinici magnezija zajedno s dva kloridna iona (MgCl2). Taj afinitet prema vodi znači da se magnezijev klorid može koristiti kao proizvod zvan "magnezijevo ulje", koje se može koristiti na koži za transdermalnu terapiju magnezijem. Ono nije ulje u pravom smislu riječi, ali podsjeća na ulje kad se utrljava u kožu. (Utljvava se ispod pazuha.)

Uz šalicu čaja od limunske trave s Walterom Lastom, prvi sam put čula da se magnezijev klorid koristi u obliku magnezijevog ulja i da je to detaljno opisano u knjizi "Transdermalna terapija magnezijem" Marka Sircusa. Kao ljekovito sredstvo siguran je za vanjsku i unutarnju upotrebu. Sircus piše: "Otopina magnezijevog klorida ne samo što je bezopasna za tkivo, nego je također izvrsno djelovala na leukocitozu; zato je savršena za vanjsko tretiranje rana."(11)

Pomlađivanje većim unosom magnezija spor je proces, posebno zato što je količina magnezija koju možemo unijeti, ograničena laksativnim učinkom i potrebom da ga se drži u razumnoj ravnoteži s unosom kalcija i fosfora. Drugi je problem to što zgrčeni mišići imaju slabu cirkulaciju krvi i limfe, što unesenom magneziju otežava otapanje i ispiranje tkiva i kalcificiranih zglobova. Ti problemi mogu zahtijevati upotrebu magnezijevog ulja.

Proces pomlađivanja možemo uvelike ubrzati ako povećamo cirkulaciju kroz stalno zgrčene mišiće korištenjem magnezijevog ulja uz dubinsku masažu tkiva ili jednostavno često trljanje, ili korištenjem u vrućim oblozima. Međutim, moramo biti oprezni s osjetljivom kožom, jer magnezijevo ulje može neko vrijeme izazivati osjećaj žarenja. U tom slučaju najbolje je razrijediti ga do prihvatljive razine. Ako se utrljava u prilično razrijeđenom stanju, može se postupno upiti u kožu, ali u koncentriranom obliku jednostavno ostane ljepljiv i potrebno ga je isprati vodom nakon nekog vremena. Međutim, kod mnogih stanja kao što je artritis i drugih oblika ukočenosti i bolova, dobro je primijeniti ga na zahvaćeno područje i pokriti starim krpama preko noći.

ANTIMIKROBNO DJELOVANJE MAGNEZIJA

Magnezijev klorid također je izvrstan za borbu protiv infekcija, što se ne može reći ni za jednu drugu kombinaciju magnezija.

Prvi istaknuti istraživač koji je proučio i promicao antibiotske učinke magnezija bio je francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, dr. med.(12) Godine 1915. tražio je rješenje za čišćenje rana kod vojnika jer je utvrdio da antiseptici koji se tradicionalno koriste zapravo oštećuju tkiva i potiču infekcije umjesto da ih sprečavaju. U svim njegovim ispitivanjima otopina magnezijevog klorida bila je daleko najbolja. Otkrio je da je ona ne samo neškodljiva za tkiva, nego da također uvelike pojačava aktivnost leukocita i fagocitozu, uništavanje patogenih mikroba.

Profesor Delbet kasnije je izveo eksperimente s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i utvrdio, da je on snažan stimulator imunološkog sustava. U njegovim eksperimentima fagocitoza se povećala do 333 posto. To znači da je nakon unosa magnezijevog klorida isti broj bijelih krvnih stanica uništavao do tri puta više mikroba nego ranije.

S vremenom je profesor Delbet otkrio da je magnezijev klorid blagotvoran kod širokog raspona bolesti. To uključuje bolesti probavnog trakta kao što su kolitis i problemi sa žučnom vrećicom, Parkinsonovu bolest, drhtavicu i grčeve u mišićima, akne, ekceme, psorijazu, bradavice i svrbljivu kožu, impotenciju, hipertrofiju prostate, probleme s mozgom i cirkulacijom, astmu, peludnu groznicu, urtikariju i anafilaktičke reakcije. Kosa i nokti postali su jači i zdraviji, a pacijenti su imali više energije.

Profesor Delbet također je otkrio da magnezijev klorid ima vrlo dobar preventivan učinak protiv raka i liječi prekancerozna stanja kao što su leukoplakija, hiperkeratoza i kronični mastitis. Epidemiološke studije potvrdile su da regije s tlom bogatim magnezijem imaju manju učestalost raka od onih s niskim razinama magnezija.

Profesor Delbet rutinski je davao otopinu magnezijevog klorida svojim pacijentima s infekcijama i nekoliko dana prije bilo kojeg planiranog kirurškog zahvata, i ostao iznenađen time što su mnogi od tih pacijenata osjećali euforiju i navale energije. Magnezijev klorid navodno ima specifično djelovanje na virus tetanusa i njegove učinke na tijelo. Čini se da čak štiti od ugriza zmija. Zamorci nisu umrli nakon inače smrtonosnih injekcija zmijskog otrova, a kunić je preživio ugriz zmije otrovnice kad mu je dana otopina magnezijevog klorida.

Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu,(13) izliječio je u dva dana nekoliko pacijenata oboljelih od difterije upravo magnezijevim kloridom. Također je objavio 15 slučajeva poliomijelitisa koji su bili izliječeni za nekoliko dana ako je tretman započet odmah ili za nekoliko mjeseci ako je paraliza već bila uznapredovala. Dr. Neveu utvrdio je da je magnezijev klorid djelotvoran protiv astme, bronhitisa, upale pluća, emfizema, upale grla, tonzilitisa, promuklosti, prehlade, gripe, hripavca, ospica, rubeole, zaušnjaka, šarlaha, trovanja, gastroenteritisa, gnojnih čireva, apscesa, zanoktica, inficiranih rana i osteomijelitisa.

U novije vrijeme dr. med. Raul Vergini i drugi potvrdili su te ranije rezultate i dodali druge bolesti i stanja popisu uspješnih primjena magnezijevog klorida: akutni napad astme, šok, tetanus, herpes zoster, akutni i kronični konjunktivitis, optički neuritis, reumatske bolesti, mnoge alergijske bolesti i sindrom kroničnog umora. Također su utvrdili da ima blagotvorno djelovanje u terapiji protiv raka. U svim tim slučajevima, magnezijev klorid dao je daleko bolje rezultate od drugih spojeva magnezija.(14)

MAGNEZIJ ZA ŽIVCE

Magnezij ima smirujući utjecaj na živčani sustav, pa se često koristi za poticanje dobrog sna. Također se može koristiti za smirivanje iritiranih i previše podraženih živaca. To je posebno korisno kod epileptičkih napada, konvulzija kod trudnica i "drhtavice" kod alkoholičara. Razine magnezija općenito su niske kod alkoholičara, što doprinosi ili izaziva mnoge od njihovih zdravstvenih problema. Ako su razine magnezija niske, živci gube kontrolu nad mišićnom aktivnosti, disanjem i mentalnim procesima. Živčani umor, tikovi i trzanje, tremor, razdražljivost, preosjetljivost, grčevi u mišićima, nemir, tjeskoba, konfuzija, dezorijentacija i nepravilan rad srca reagiraju na povećan unos magnezija. Česta pojava kod nedostatka magnezija je oštra reakcija mišića na neočekivanu buku. Na tržištu postoje "pilule za pamćenje" koje se sastoje pretežno od magnezija.(15)

Kod nedostatka magnezija san je nemiran, napet i isprekidan čestim buđenjima. Međutim, nisu svi oblici magnezija jednako djelotvorni. U studiji na preko 200 pacijenata, dr. W. Davis koristio je magnezijev klorid kao potencijalno sredstvo za borbu protiv nesanice. Istraživač je izvijestio da se san javljao brzo i nije bio isprekidan, te da je umor nakon buđenja nestao kod 99% pacijenata. Pored toga, smanjile su se tjeskoba i napetost tijekom dana.(16)

Mnogi simptomi Parkinsonove bolesti mogu se prevladati visokim dozama magnezija; drhtavica se može prevenirati, a ukočenost ublažiti. Kod preeklampsije, trudnice mogu dobiti konvulzije, mučninu, vrtoglavicu i glavobolje; u bolnicama ta se stanja tretiraju infuzijama magnezija. Zbog njegovog snažnog opuštajučeg učinka magnezij nije samo dobar za san, nego je od koristi i kod liječenja glavobolja i migrena. Čak je i broj samoubojstava povezan s nedostatkom magnezija: što je u određenom području manji sadržaj magnezija u tlu i vodi, veća je stopa samoubojstava.(17)

Za epilepsiju su tipične abnormalno niske razine magnezija u krvi, spinalnoj tekućini i mozgu, što uzrokuje preveliku podražljivost u nekim regijama mozga. Mnogo je izvještaja o slučajevima epilepsije kod kojih se ona znatno poboljšala ili potpuno povukla kod uzimanja dodatnog magnezija. U pokusu s 30 epileptičara, 450 mg dodatnog magnezija dnevno uspješno je kontroliralo njihove napadaje. U drugoj studiji je utvrđeno da što je razina magnezija u krvi bila niža, epilepsija je bila teža.

Magnezij najbolje djeluje u kombinaciji s vitaminom B6 i cinkom. U dovoljnim koncentracijama, magnezij inhibira konvulzije ograničujući ili usporavajući širenje električnih podražaja iz izolirane skupine moždanih stanica na ostatak mozga. Čak se i početno pražnjenje živčanih stanica koje pokreće epileptički napadaj magnezijem može suzbiti.(18)

MAGNEZIJ ZA POMLAĐIVANJE

Kalcij i magnezij imaju suprotno djelovanje na strukturu našeg tijela. Općenito uzevši, što je struktura našeg tijela mekša, to nam je potrebniji kalcij; što je krutija i nefleksibilnija, treba nam manje kalcija i više magnezija. Magnezij može liječiti degenerativne kalcifikacije naše tjelesne strukture povezane sa starenjem i, uz to, pomoći nam da se pomladimo. Walter Last magnezij zove "mineral za pomlađivanje".

Mlade žene, djeca i, iznad svega, bebe imaju mekane tjelesne strukture i glatku kožu, s niskim razinama kalcija i visokim razinama magnezija u njihovim organima i mekim tkivima. Njima je općenito potreban visok unos kalcija. To je biokemija mladosti. Kako starimo, postajemo sve manje i manje fleksibilni, što je najizraženije kod starih muškaraca i žena u postmenopauzi.

Arterije otvrdnjavaju i uzrokuju aterosklerozu; koštani sustav kalcificira i uzrokuje krutost, uz okoštavanje kralježnice i zglobova; bubrezi i drugi organi i žlijezde sve se više kalcificiraju i otvrdnjavaju, uz stvaranje kamenaca; kalcifikacija u očima uzrokuje katarakte; pa čak i koža postaje tvrđa, gruba naborana. Na taj način, kalcij je u istom timu s kisikom i slobodnim radikalima, dok magnezij radi zajedno s vodikom i antioksidantima na održanju tjelesne strukture mekanom.

Iako je povećan unos magnezija koristan za većinu ljudi, osobe s niskim krvnim tlakom obično trebaju više kalcija. Normalan krvni tlak je oko 120/80; što je on niži, dnevni unos kalcija trebao bi biti viši. Dok oni s visokim krvnim tlakom mogu imati koristi od unosa do dvostruko veće količine magnezija u odnosu na kalcij, oni s niskim krvnim tlakom mogu uzimati dvostruko više kalcija nego magnezija, ali oba minerala u relativno visokim količinama. Osobe s niskim krvnim tlakom i one sa sklonosti prema upalama također mogu smanjiti svoj unos fosfora.

Jedan ginekolog izvijestio je da su jajnici među prvim organima koji počnu kalcificirati, što vodi do predmenstrualne napetosti. Kad je svojim pacijenticama davao visoke doze magnezija, njihov PMS nestao je i one su se osjećale i izgledale mnogo mlađe. Većina tih žena rekla je da su izgubile na težini, imale više energije, osjećale se manje depresivno i opet uživale u seksu mnogo više nego ranije. Kod muškaraca magnezij je jednako blagotvoran za probleme povezane s povećanom prostatom. Simptomi se obično poprave nakon razdoblja uzimanja dodatnog magnezijevog klorida.(19)

DRUGE KORISTI PO ZDRAVLJE

Vidimo koliko je magnezij neophodan za normalan rad kardiovaskularnog i živčanog sustava, kao i u preko 300 enzimskih reakcija i proizvodnji energije. Prema Marku Sircusu: "Magnezij je najvažniji mineral za održavanje pravilne električne ravnoteže i neometan metabolizam stanica. Magnezij je drugi najzastupljeniji kation (pozitivno nabijen ion) u tijelu. On je transmembranski i unutarstanični modulator stanične električne aktivnosti. Zbog toga njegov nedostatak u tijelu nije ništa manje nego katastrofalan po život stanice. Ipak, ta činjenica nije opće poznata."(20)

A ne počinju li zdravlje i bolest na razini stanice?

Sircus također kaže: "Bez magnezija nema energije, nema kretanja, nema života."(21)

U praksi često koristim softverski priručnik pod nazivom Hyperhealth (najbolja baza podataka za prirodnu medicinu na temelju objavljenih znanstvenih istraživanja. U njemu se navode zdravstvene koristi od magnezija za različite tjelesne sustave, uključujući kardiovaskularni i živčani sustav (kao što je već rečeno), te probavni, dišni, sustav za izlučivanje, limfni, imunološki, mišićno-koštani i reproduktivni sustav, kao i za proizvodnju energije. Spominje se pozitivan utjecaj magnezija na metabolizam, kao u kontroli težine, šećera i kolesterola u krvi i navodi da je magnezij potreban za metabolizam bjelančevina, škroba i masti, kao i za funkciju jetre, štitne žlijezde
i doštitnih žlijezda. Navode se i koristi za sluh, vid i zdravlje usne šupljine.

Patologije povezene s nedostatkom magnezija su zapanjujuće: hipertenzija i druge kardiovaskularne bolesti, oštećenja bubrega i jetre, migrene, multipla skleroza, glaukom, Alzheimerova bolest, česte bakterijske infekcije, gljivične infekcije, predmenstrualni sindrom (PMS), nedostatak kalcija i kalija, dijabetes, grčevi, slabost u mišićima, impotencija, agresivnost, fibromi, gubitak sluha i akumulacija željeza.

Povećan unos magnezija pomaže u prevenciji ili otapanju bubrežnih i žučnih kamenaca.(23) Aktivacija probavnih enzima stvaranja žuči, kao i poboljšanje zdravlja crijevne flore faktori su koji magnezijev
klorid čine korisnim za normalizaciju probavnih procesa i smanjenje probavnih neugodnosti, nadimanja i smrada stolice. On zapravo smanjuje sve neugodne tjelesne mirise, uključujući smrad pazuha i nogu. To objašnjava zašto je klorofil općenito vrlo djelotvoran za smanjenje tjelesnih mirisa, budući da sadrži mnogo magnezija.

Voljela bih podijeliti neka od vlastitih kliničkih iskustava s magnezijevim uljem. Tretirala sam pacijenticu dijetom i dodacima prehrani dok je ona smanjivala svoj unos lijekova protiv depresije. Stanje
joj se popravljalo, ali je i dalje imala velik problem s nesanicom. Rezultat vježbi opuštanja i pranja stopala u kupki s dodanim magnezijevim uljem bio je daje zaspala još s nogama u kupki!

Druga pacijentica, nakon što je po prvi put upotrijebila magnezijevo ulje, prespavala je cijelu noć i probudila se bez grčeva u nogama. Također je oralno uzimala magnezijev klorid (budući da je gorko-slanog okusa, najbolje ga je uzimati pomiješanog sa sokom).

Dvoje mojih prijatelja nakon što su nekoliko puta namakali stopala osjetilo je blagi metalni okus u grlu. To se može interpretirati kao znak apsorpcije magnezija u sustav. Jedna druga osoba rekla mi je da sanja mnogo više nego inače i da se budi osjećajući se osvježeno nakon upotrebe magnezijevog ulja. Jedan moj kolega primjenom magnezijevog ulja smanjio je oštećenje kože nastalo izlaganjem suncu. Preporučio ga je svojim klijentima i mnogi su imali slične priče u vezi s pjegama od sunca.

I koja riječ upozorenja... Uzimanje dodatnog magnezija trebalo bi izbjegavati imate li ozbiljne probleme s bubrezima (npr. ako ste na dijalizi s ozbiljnom bubrežnom insuficijencijom), kao i kod mijastenije gravis. Provjerite svoje stanje kod liječnika. Budite oprezni kod ozbiljne slabosti nadbubrežnih žlijezda ili niskog krvnog tlaka. Previše magnezija može uzrokovati slabost mišića; ako se to dogodi, privremeno uzimajte više kalcija.

Autor: Barbara Bourke
Izvor: Ivantic.net



 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Liječenje magnezijevim kloridom

Liječenje magnezijevim kloridom

magnezijev-klorid.jpg

Magnezijev klorid - dragocjeni mineralni spoj dobiven isparavanjem morske vode - pokazao se vrlo učinkovitim u liječenju brojnih bolesti.
Nedostatak magnezija u organizmu jedan je od rizičnih faktora za razvoj mnogih oboljenja, uključujući i zloćudna.
Osim što može suzbiti infekcije i poboljšati opće zdravstveno stanje, magnezijev klorid posjeduje i čudesnu sposobnost pomlađivanja.

Naime, stanice ljudskog tijela propadaju ako nisu opskrbljene s dovoljno magnezija.


Prisutan u cijelom organizmu


Bez sumnje, magnezij je izuzetno važan za organizam, jer utječe na aktivnost više od 300 enzima te je u skladu s tim uključen u gotovo sve procese u našem tijelu.

On sudjeluje u aktivaciji enzima nužnih za replikaciju i popravak DNA. Omogućuje normalno prenošenje impulsa živčanim vlaknima te uravnotežuje živčani i mišićni sustav.

Nužan je za pretvorbu hrane u energiju, za zdravlje zubi i kostiju, za pravilan rad srca, zaštitu krvnih žila i prevenciju povišenog tlaka.

Vrlo je važan za opuštanje mišića i dobar san te sprečava tegobe poput kroničnog umora, glavobolje i migrene.

Žene imaju osobito velike koristi od redovitog unošenja magnezija u organizam, jer čuva kosti od osteoporoze, uklanja bolne grčeve kod menstruacije i uvelike pomaže kod PMS-a.
Brojna su svjedočanstva žena koje tvrde da su po povećanju razine magnezija u organizmu izgubile na težini. Osim toga, općenito su se osjećale energičnije i manje depresivno.
Na muškarce, magnezij djeluje jednako blagotvorno, osobito pri rješavanju problema uvećane prostate.

Opaženo je da tegobe s prostatom značajno popuštaju nakon određenog razdoblja uzimanja magnezijevog klorida.


Patimo od nedostatka magnezija


U današnje vrijeme, stručnjaci sve više upozoravaju na činjenicu da od nedostatka magnezija u organizmu pate i zdravi i bolesni.

Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da 40 posto osoba starijih od 18 godina pati od manjka magnezija.

Manjak ima i 85 posto bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar.

Američka studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne uzima ni najnižu preporučenu dozu magnezija, a 19 posto ih unosi manje od polovice preporučene doze.
Nekoliko je glavnih razloga kojima možemo pripisati nedostatak magnezija u organizmu.

Prije svega, naše tijelo apsorbira tek jednu trećinu magnezija iz hrane.

Zatim, konzumiranjem namirnica spravljenih od bijelog brašna, poput kruha, peciva i tjestenine, trošimo zalihe magnezija u tijelu.

Nadalje, namirnice bogate magnezijem zbog suvremenih načina uzgoja, dugog skladištenja i zamrzavanja, sve su siromašnije tim mineralom.

A kad, najzad, dođu na naš stol, najčešće dolaze u kuhanom obliku, čime izgube 40 do 70 posto magnezija.


Magnezij u obliku magnezijevog klorida


Magnezij koji u organizam unosimo preko hrane u želucu se pretvara u magnezijev klorid.

To je razlog zbog kojega ga u obliku magnezijeva klorida možemo izravno i bez ikakvih štetnih nuspojava unositi u organizam.

Uz mnogobrojne prednosti, magnezijev klorid izvrsno je sredstvo za borbu protiv infekcija.
Francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, još je 1915. godine opazio antibiotske učinke magnezija.
U svojim opitima vezanim uz sprečavanje infekcija rana ustanovio je da je otopina magnezijevog klorida bila znatno učinkovitija od tradicionalnih sredstava.
Prof. Delbet je proveo i opite s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i otkrio da ta otopina snažno potiče imunološki sustav.
Po unosu magnezijevog klorida u organizam, bijela krvna zrnca uništavaju i do tri puta više mikroba nego ranije.
S vremenom, profesor Delbet utvrdio je da magnezijev klorid blagotvorno djeluje kod niza bolesti i tegoba, poput bolesti probavnog trakta, akni, ekcema, psorijaze, urtikarije, astme, peludne groznice, impotencije, bolesti prostate, Parkinsonove bolesti, kod problema s cirkulacijom.
Također je otkrio da je magnezijev klorid izuzetno učinkovit kao preventivno sredstvo protiv raka.

Između ostalog, magnezijev klorid djeluje i protiv zmijskog otrova.

Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu, magnezijevim je kloridom uspio u dva dana izliječiti nekoliko pacijenata oboljelih od difterije.

U istraživanjima utvrdio je i da je magnezijev klorid djelotvoran protiv bolesti organa za disanje, promuklosti, prehlade i gripe te bolesti poput ospica, rubeole, zaušnjaka i šarlaha.

U novije vrijeme dr. Raul Vergini i brojni drugi liječnici potvrdili su učinak magnezijeva klorida na navedene bolesti i tegobe.
Popis je proširen pa se na njemu danas mogu pronaći i bolesti poput herpesa zostera, konjunktivitisa i reumatskih bolesti.
Magnezijev klorid blagotvorno djeluje i na kronični umor i u stanjima šoka. No, čak i ako ste zdravi, poboljšat će izgled vaše kose, noktiju i tena i usput vas učiniti znatno življima i optimističnijima.

Ljekoviti učinci magnezijevog klorida


  • štiti od osteoporoze i reume
  • poboljšava rad probave
  • uklanja menstrualne tegobe
  • ublažuje glavobolje
  • štiti krvožilni sustav
  • pomlađuje organizam
  • pomaže kod mršavljenja
  • povećava energiju
  • podiže libido
  • ublažuje depresiju
  • štiti od gripe i prehlade
  • pomaže kod bolesti živčanog sustava
  • ima antikancerogeno djelovanje
Priprema magnezijeva klorida

Većina tableta magnezija kao dodatka prehrani sadrži upravo magnezijev klorid.

No, možete pripremiti napitak magnezijeva klorida i sami u svojoj kuhinji.

Zakuhajte litru vode i ostavite da se ohladi.
U staklenu bocu naspite 33 grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i prelijte ohlađenom prokuhanom vodom.

Zatvorite bocu i protresite je da bi se sadržaj izmiješao. Mješavinu nije potrebno čuvati u hladnjaku. Doziranje Dnevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male kavene šalice na dan.


  • Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice ujutro
  • Od 51 do 70 godina: jednu kavenu šalicu ujutro
  • Od 71 i dalje: jednu kavenu šalicu ujutro i jednu navečer
Uzimanje magnezijevog klorida ne izaziva ovisnost i može se koristiti kao dodatna terapija bilo kojoj drugoj terapiji.

Gdje nabaviti
Magnezijev klorid potražite u ljekarnama ili biljnim drogerijama.

Jeste li znali? Morska voda sadrži velike količine magnezija.
Voda mrtvog mora ima najveću koncentraciju ovog minerala.

Odlični izvori magnezija su...

  • heljda
  • bulgur
  • kakao
  • crni i bijeli grah
  • orah, badem, kikiriki
  • sjemenke lana i sezama
  • špinat i brokula
  • bučine sjemenke
  • kukuruz
  • tofu
Izvor: Alternativa




 
U

uxole

Član
Magnezijum hlorid za ljudsku upotrebu mozete kupiti na te:062/77 33 50 Zeljko Beograd.
Ja ga od njega kupujem jer pravim lekove.
Poz Mile
 
D

ddddddddddddd

Član
magnezijem hlorid ima sada u svim apotekama u Srbiji,ona japanska niagara okinawa,ja sam je napokon nasla i koristim je svakodnevno,i bas sam srecna sto su je napokon dobili u apotekama super stvar
 
S

slobodan48

Član
kako nadoknaditi nedostatak magnezija ishranom sobzirom na malu penziju
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
kako nadoknaditi nedostatak magnezija ishranom sobzirom na malu penziju
Namirnice koje sadrže magnezijum su: zeleno povrće, zrna žitarica, orasi, soja, pasulj, kukuruz, meso. Zeleno lisnato povrće (kelj, brokoli, spanać) sadrži hlorofil koji je naročito dobar izvor magnezijuma.

Naravno, najbrže ćete to učiniti ukoliko uzmete bar one šumeće tablete, koje nisu tako preterano skupe, i pravi ih Hemofarm (ne dajte da u apoteci probaju da Vam uvale strane, skuplje varijante, pa da zbog toga odustanete).
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Za šta je dobar magnezijum?

Za šta je dobar magnezijum?

Poput nekog supergoriva, magnezijum podstiče naš metabolizam i upravlja mišićima i nervima. Njegov nedostatak može da dovede do nepravilnog rada srca, grčenja mišića...

274067_zpmagnezijum_f.jpg
Magnezijum se nalazi u šargarepi, karfiolu, mleku, zelenoj salati, spanaću, kiselom kupusu...

Osobe koje imaju problema sa grčevima u mišićima ili im srce ubrzano lupa, najčešće pate od nedostatka magnezijuma, tvrde stručnjaci. Razlozi za to su previše alkohola, kafe, nikotina, masna i kalorična jela, kao i previše šećera. Sve to može da spreči apsorbovanje magnezijuma iz hrane. Među mineralima, on je drugi po važnosti za zdravlje čoveka.

Poput nekog supergoriva, magnezijum podstiče naš metabolizam i upravlja mišićima i nervima. Naše telo sadrži 25 do 30 grama magnezijuma, od čega se dve trećine nalaze u kostima, manje od trećine u srcu, jetri i mišićima, a ostatak u telesnim tečnostima.

Njegov nedostatak može da dovede do nepravilnog rada srca, grčenja mišića, kosti postaju mekše, dok ćelije gube energiju. Do nedostatka magnezijuma može da dođe i zbog preteranog znojenja. Posledice su mišićni grčevi koji u slučaju srčanog mišića mogu da imaju i smrtonosne posledice. Nedostatak magnezijuma može da se spreči upotrebom lekovitih preparata sa magnezijumom i konzumiranjem namirnica koje su bogate ovim mineralom, kao što su šargarepa, karfiol, hleb od celog zrna žitarica, mleko, zelena salata, spanać, kiseli kupus, badem, kikiriki, orasi...

Prilikom kuvanja povrća u vodi gube se velike količine ovog važnog minerala, dok se zamrzavanjem namirnica gubi gotovo 40 odsto. Takođe, osobama kojima nedostaje magnezijum preporučuju se mineralne vode koje ga sadrže, pa bi posle svake sportske aktivnosti, a posebno naporne, trebalo popiti 500 do 750 ml ove vode. Isto tako, posle uživanja u alkoholu, naročito u večernjim časovima, pre spavanja bi trebalo popiti čašu mineralne vode sa magnezijumom.

Izvor: Vestionline




 
G

gankaj

Član
Da li negde u Srbiji postoji neko ko prodaje magnezijum hlorid ?
 
Top