Lovački psi ..........vrste i..........

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
show.easy2gallery.php


pont-odmerski-poent...
show.easy2gallery.php


portugalski-jarebic...
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Lovni psi naseg podneblja

Na ovom mjestu dajemo pregled osnovnih osobina lovačkih pasa koji se najčešći na našem području, kao i neke savjete vlasnicima pasa o njihovoj ishrani i o održavanju higijene.
[TABLE="width: 100"]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%201.jpg

[/TD]
[TD="width: 70%"] Bosanski oštrodlaki gonič-Barak
FCI Standard br. 155
Klasifikacija:
Grupa: VI ....................... Goniči i krvosljednici
Sekcija: 1. ......................Goniči
Podsekcija: 2. ................ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.

Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina

KORIŠTENJE: Odličan gonič, uporan i otporan sa zvučnim glasom, ponekad dubokim tonom glasa.

Opšti izgled: Robusan pas; dlaka dugačka i razbarušena; glava dugačka i srednje široka; obrve naglašene i čupave, jakog mišičavog tijela. Ozbiljnog dojma, strog ali zainteresovan za igru. Gledajući iz profila zatiljno ispupčenje naglašeno, čelo lagano konveksno, nosni most ravan. Jaka njuška pravougaonog oblika, pokrivena gustom bradom i brkovima. Gledano odozgo glava srednje veličine sa suženjem prema nosu. Njuška je nešto duža od lubanje. Ukupna dužina glave iznosi 20-25 cm. Zubi jaki, kompletni sa normalni škarastim zagrizom. Leđna linija lagano nageta prema zadnjici. Rep nošen malo zaobljen prema gore. Oči velike, ovalne, kestenjasto-smeđe, inteligentne i igračkog dojma. Svijetle oči su eliminacijski faktor. Šape mačjeg oblika sa dobro izraženim jastučićima i čvrstim tamnim kanđama. Osnovna boja može biti pšenično-žuta, crvenkasto-žuta, zemljasto-siva ili crnkasta. Bjeline se često nalaze na glavi (zvjezdica ili plamičak na glavi), ispod vrata, ispod grla, na i ispod prsa, donjim dijelovima nogu i na vrhu repa. Moguće su kombinacije dvije ili tri boje. Sve druge boje ili kombinacije boja su eliminirajući faktor.Dlaka duga, tvrda, oštra, razbarušena sa poddlakom. Dužina za mužjake 46 do 56 cm, idealno 52 cm; ženke su nešto manje. Težina mužjaka 16 do 24 kg, idealno 20 kg.
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%202.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"]
Istarski kratkodlaki gonič
FCI Standard br. 151
Klasifikacija:
Grupa: VI ....................... Goniči i krvosljednici
Sekcija: 1. ......................Goniči
Podsekcija: 2. ................ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
Zemlja porijekla: Republika Hrvatska
KORIŠTENJE: Izvrstan gonič, osobito za lov na zeca i lisicu. Može se koristiti i kao krvosljednik.
Opšti izgled: Njegova konstitucija je prikladna za prostrane otvorene terene Istre. Istarski kratkodlaki gonič je pas profinjenog izgleda s tijelom tipičnog goniča. Temeljna mu je snježno bijela boja s narančastim oznakama na glavi, uhu i po tijelu. Te oznake moraju biti oštro ograničene kao ploče, tačkice ili trake. Nije dozvoljena treća boja, ali je moguća varijanta potpuno bijelog psa bez oznaka. Glava mu je blagog i finoklinastog oblika. Nos i rubovi očnih kapaka su tamni do crni, oči sutamne, smirenog izraza. Ima potpuno i škarasto zubalo. Visina - 44 do 56 cm, za mužjaka najprimjerenija 50 cm, a za ženku 48 cm.

Ovaj pas je stara, u Istri autohtona pasmina pasa, porijekla kojeg se gubi u pradavno doba.
Prvi upisi u Jugoslavensku rodovnu knjigu potječe iz 1924. godine, u a u Hrvatsku rodovnu knjigu 1927.
Pasmina je bila priznata od strane FCI već 1949. ali prvi standard bio je objavljen tek 1973.
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%203.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"]
Istarski oštrodlaki gonič
FCI Standard br. 152
Klasifikacija:
Grupa: VI ....................... Goniči i krvosljednici
Sekcija: 1. ......................Goniči
Podsekcija: 2. ................ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
Zemlja porijekla: Republika Hrvatska
KORIŠTENJE: Izvrstan gonič, osobito za lov na zeca i lisicu. Može se koristiti i kao krvosljednik.
Opšti izgled: Prvi standard potiče iz 1969. godine. Istarski oštrodlaki gonič za razliku od kratkodlakog ima robusniji izgled, nešto je krupnije glave i tijela i odaje izgled povjerljivog, strpljivog i snažnog psa. Kao i kod kratkodlakog istarskog goniča osnovna boja je bijela s narančastim oznakama, a može biti i potpuno bijela bez oznaka. Trobojnost je diskvalifikacijska mana. Oštra dlaka duga je do 10 cm kostrijetaste kvalitete, stršeća i bez sjaja. Ispod nje se nalazi gusta i kratka poddlaka. Dužina i gustoća dlake različita je na pojedinim dijelovima tijela i ne smije biti mehka i kovrđava. Visina 46 -58 cm, primjerena visina mužjaka je 52, ženke 50 cm.
Oštrodlaki istarski gonič jedan je od direktnih predaka austrijskog brak-jazavčara prije zvanog PEITINGER-BRACKE. Na izložbi pasa u Zagrebu 1924. bila su predstavljena dva istarska oštrodlaka goniča. Oni su se otada upisivali u hrvatsku rodovnu knjigu. FCI je priznao pasminu 1948. godine.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%204.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"]
Posavski gonič
FCI Standard br. 154
Klasifikacija:
Grupa: VI ....................... Goniči i krvosljednici
Sekcija: 1. ......................Goniči
Podsekcija: 2. ................ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
Zemlja porijekla: Republika Hrvatska
KORIŠTENJE: Dobar, vrlo otporan gonič, naročito za lov na zeca i lisicu. Može se upotrebljavati i kao krvosljednik.
Opšti izgled: Njegova čvrsta konstitucija pogodna je za lov u prostranim šumskim područjima Posavine s mnogo šiblja. Kako je prvi standard sadržavao grešku u nazivu rase, današnji važeći standard potiče tek iz 1969. godine s pravilnim nazivom ovog psa, ovo ime naglašava porijeklo pasmine iz prostrane gusto pošumljene doline Save (Posavina). Čvrstog je tijela temeljne pšenično rumene boje u svim nijansama. Bijele oznake trebaju biti do 1/3 temeljne boje. Na glavi su u obliku cvijeta, pruge ili lise. Obično ima bijeli okovratnik, bijele grudi, trbuh, donje dijelove nogu i vrh repa. Glava duga, lobanjski je dio zaobljen s izraženom zatiljnom kosti. Nos i oči tamne do smeđe. Uši priljubljene, tanke, dosežu do usnog kuta. Zubalo potpuno i škarasto. Leđa ravna, sapi blago zaobljene, hod ravnomjeran. Dlaka čvrsta i gusta, na donjoj strani bedara, trbuha i repa neznatno duža. Visina 46-58, primjerena visina mužjaka je 50 cm, ženke 48 cm.
Prvi upisi u Hrvatsku rodovnu knjigu potječu iz 1929. godine. FCI je priznao ovu pasminu 08.04.1955.
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%205.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"]
Balkanski (Srpski) gonić
FCI Standard Br. 150
KLASIFIKACIJA FCI:
Grupa 6………….Goniči i krvosljednici.
Sekcija: 1. .......Goniči
Podsekcija: 2.... Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
Zemlja porijekla: Srbija i Crna Gora
KORIŠTENJE: Pouzdan, veoma istrajan gonič.
OPŠTI IZGLED: Pas srednje veličine, robusne mišičave konstrukcije. Karakteran, živ i energičan. Tijelo malo duguljasto sa proporcijom dužine većom od 10% u odnosu na visinu. Jak vrat, klinasta njuška malo kraća nego lobanja. Snažna čeljust sa normalnim škarastim zubima. Podgriz dozvoljen. Oči srednje veličine sa rubovima poklopaca i zjenicama što tamnije boje (svijetle oči su eliminirajući faktor). Noge jake, mišičave i paralelne sa elastičnim i otpornim jastučičima šapa. Kanđe crne. Osnovne boje ove rase su smeđe-crvena koja se kreće od žuto-crvene do rustikalne sa crnim plaštom ili sedlom. Plašt ili sedlo ide od glave sa crninom na svakoj strani sljepoočnica; na prsima dozvoljene bjeline ne veće od 2 cm u prečniku. Dlaka kratka, obilna, jaka, prilično debela i dobro leži na tijelu sa poddlakom. Dlaka nešto duža na zadnjoj strani butina i ispod repa. Uši su visoko postavljene, srednje širine i dužine, tanke, vise blizu obraza. Vrhovi ušiju malo ovalni. Mužjaci dostižu dužinu od 46 -56 cm, idealno između 51 i 52 cm a ženke 44 -54 cm, idealno između 48 i 49 cm.
Rasa pripada grupi goniča koja je raširena cijelim Balkanom. Važeće je mišljenje da je su Azijski goniči odigrali veliku ulogu u genezi ove rase. Prvi opis ove rase pod imenom Balkanski gonič potiće iz 1005 godine. Prvi standard je utvrđen 1924 godine, ali je tek na zasjedanju FCI-a u maju 1940. godine usvojen. Novembra 1996. godine, na susretu u Kopenhagenu, Generalni komitet FCI-a je diskutovao o stavu JKS-a i prihvatio zahtjev da se ime rase promijeni u Srpski gonič, što je danas zvanično ime rase.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%206.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"]
Jugoslovenski trobojni gonič
FCI Standard br. 229
KLASIFIKACIJA FCI:
Grupa 6………….......Goniči i krvosljednici.
Sekcija: 1. .............Goniči
Podsekcija: 2. ........ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
KORIŠTENJE: Odličan gonič, posebno za lisicu i zeca.
Zemlja porijekla: Srbija i Crna Gora
OPŠTI IZGLED: Živ i energičan pas srednje veličine, robusne konstrukcije. Tijelo pravougaono sa proporcijom dužine većom od 10% u odnosu na visinu. Jak vrat, klinasta njuška malo kraća nego lobanja. Snažna čeljust sa normalnim škarastim zubima. Podgriz dozvoljen. Oči srednje veličine sa rubovima poklopaca i zjenicama što tamnije boje (svijetle oči su eliminirajući faktor). Noge jake, mišičave i paralelne sa elastičnim i otpornim jastučičima šapa. Kanđe crne. Osnovna boja je tamno crvena (lisičije crvena) sa crnim plaštom ili sedlom. Crna se može protezati od glave gdje formira crne tačke na sljepoočnicama. Bijela zvijezda na glavi i plamičak se proteže od njuške formirajući kompletnu ili djelomičnu ogrlicu ispod i oko vrata. Bjeline su dozvoljene na prsima i mogu se protezati do kraja prsnog koša dosežući stomak i s unutrašnje strane nogu. Vrh repa može biti bijel. Bijela boja ne smije zauzimati više od 1/3 površine tijela (Bjeline u poddlaci i osnovi dlake su elimirajući faktor). Dlaka kratka, obilna, jaka, prilično debela i dobro leži na tijelu sa poddlakom. Dlaka nešto duža na zadnjoj strani butina i ispod repa. Uši su visoko postavljene, srednje širine i dužine, tanke, vise blizu obraza. Vrhovi ušiju malo ovalni. Mužjaci dostižu dužinu od 45 -55 cm, idealno 51 cm a ženke 44 -54 cm, idealno između 48 i 49 cm.
Trobojni gonič ima isto porijeklo kao i Balkanski gonič. 1946.-te je odbačeno mišljenje da je ova rasa samo varijacija Balkanskog goniča; dodjeljen joj je status rase i usvojen prvi standard. F.C.I. je ovu rasu priznao i objavio standard 1950.-te godine.
[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%207.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"]
Jugoslovenski planinski gonič
FCI Standard br. 279
KLASIFIKACIJA FCI:
Grupa 6………….......Goniči i krvosljednici.
Sekcija: 1. .............Goniči
Podsekcija: 2. ........ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
Korištenje: Poslušan i pouzdan gonič vrlo živog temperamenta.
ZEMLJA PORIJEKLA: Bivša Jugoslavija.
OPŠTI IZGLED: Pas srednje veličine, robusne konstrukcije, agilan. Tijelo pravougaono sa proporcijom dužine većom od 10% u odnosu na visinu. Jak vrat, debela i široka njuška u korijenu uvijek crne boje, kraća nego lobanja. Snažna čeljust sa normalnim škarastim zubima. Podgriz dozvoljen ali je ispupčenost sjekutića eliminacijski faktor. Oči srednje veličine, postavljene malo ukoso sa rubovima poklopaca i zjenicama svjetlo do tamno smeđe (svijetle oči su eliminirajući faktor). Noge jake, mišičave i paralelne sa elastičnim i otpornim jastučičima šapa. Kanđe crne. Osnovna boja je crna sa malo svjetlijim mjestima iznad očiju, na njušci i donjim dijelovima nogu. Svjetlija mjesta iznad očiju veličine lješnika a na njušci maksimalno do kraja usana. Ova boja ide od svjetlo crvene, crvene pa do smeđe-crvene. Svijetla pjega na prsima je dozvoljena ali najviše prečnika do 3 cm. Dlaka kratka, gusta, ne previše debela, ravna, nježna. Poddlaka je prilično dobro razvijena. Dlaka nešto duža na zadnjoj strani butina i ispod repa. Uši su visoko postavljene, srednje širine i dužine, tanke, vise blizu obraza. Vrhovi ušiju malo ovalni. Dužina 44 -54 cm, idealno za mužjake 49-50 cm a za ženke 48-49 cm.
Sa sigurnošću se može reći da i ovaj pas vodi porijeklo kao i ostali balkanski psi. U prošlosti se ponekad ovaj pas nazivao "crni pas". Prvi standardi potiču iz 1924.-te godine. F.C.I. je ovu rasu službeno priznao 1969.-te godine.
[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 100%, colspan: 2"]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: 30%"]
lovni%208.jpg
[/TD]
[TD="width: 70%"] Alpski brak-jazavičar FCI Standard br. 254
KLASIFIKACIJA FCI:
Grupa 6………….......Goniči i krvosljednici.
Sekcija: 2. .............Krvosljednici
Podsekcija: 2. ........ Psi srednje veličine
Sa radnim ispitom.
Korištenje: Krvosljednici
ZEMLJA PORIJEKLA: Austrija
OPŠTI IZGLED: Vrlo je aktivan, srednje velik i snažan pas s jakim kostima i dobro razvijenim mišićima, kratkih nogu sa proporcijom visine u odnosu na dužinu 2:3. Djeluje elegantno (predugačko ili prekratko tijelo su eliminacijski faktori). Na glavi nema bora, gubica je jaka, uši su priležeće i na krajevima zaokružene. Nos uvijek crn. Mišićav vrat je u skladu s jako razvijenim tijelom, ne predugačak. Čeljust jaka sa makazastim zubima, podgriz dozvoljen. Oči tamno smeđe. Noge su mišićave i ravne, šape čvrste i skupljene. Rep je srednje dug s nešto kraćom dlakom. Dlaka je čvrsta, tvrda i debela iako ne glatka s dobrom poddlakom. Idealna je tamno crvena jelenja boja ili crna sa smeđim pjegama. Bijela boja nije dozvoljena, ali je dozvoljena manja bjelina na prsima. Visina 34-42, idealno 37-38 cm, ženke 36-37 cm.
To je stara rasa koju koriste za lov u predjelima njemačkih i austrijskih Alpa, te u bavarskim šumama. Do 1976. godine mislilo se da potiče od jazavičara, što je pogrešno. Rasa je priznatai 1896. godine u Njemačkoj. Alpskog brak jazavičara koriste kao krvosljednika za lov na zečeve i lisice a u našim krajevima najviše u lovu na divlje svinje. Svojeglav je i agresivan u lovu, a inače je prijazan, srdačan i pitom.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Natrag
Top