Kladovo

Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
1908.1.jpg


Dodato posle 16 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

images



Dodato posle 3 minuta:
--------------------------------------------------------------------------


Dodato posle 4 Sati 20 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
1 000 godina najduži most na planeti

Kao nasleđe od neprocenjive vrednosti, na području Opštine Kladovo otkrivene su i sačuvane kamene ploče na kojima je uklesan tekst bio posvećen završetku radova dva velika graditeljska poduhvata u Đerdapu - Put kroz Đerdap i izgradnja rimskog kanala u blizini Hidro elektrane „Đerdap I“. Ploče su poznate kao Trajanove table.
thumb.php
Trajanova tabla
Put kroz Đerdap završen je 103. godine i ovaj veliki poduhvat ovekovečen je natpisom na ploči, koja je poznata kao Trajanova tabla (Tabula Traiana).
Trajanova tabla, koja je uklesana u stenu pravougaonog oblika (3,57x1,62 m). Na tabli je uklesan tekst na latinskom jeziku koji glasi:

"IMPERATOR CEZAR, BOŽANSKOG NERVE SIN, NERVA, TRAJAN AVGUST GERMANIK, VRHOVNI SVEŠTENIK, ZASTUPNIK NARODA PO ČETVRTI PUT, SAVLADAVŠI PLANINSKO I DUNAVSKO STENjE, SAGRADI OVAJ PUT".

Trajanova tabla prvobitno je bila postavljena na 1, 5 m iznad rimskog puta pored Dunava. Na osnovu natpisa pretpostavlja se da je deo đerdapskog puta u Donjoj klisuri izgradio Trajan u okviru priprema za rat protiv Dačana, odnosno da je 100. godine završena ta poslednja, najteža deonica. Izgradnja rimskog puta i velikog broja utvrđenja pokazuje značaj Đerdapa za Rimsku imperiju, sve do konačnog osvajanje Dakije početkom 2. veka. Izgradnja puta, koji se prostirao uz sam Dunav, bila je uslovljena potrebama brže i bezbednije plovidbe.
Natpis na tabli bio je uklesan u šest redova, ali se danas jasno očitavaju samo tri. Od njene bogate reljefne dekoracije očuvan je jedino friz sa predstavom orla, kao i figure krilatih genija. Ispod natpisa je figura koja kleči, verovatno Danubius, a iznad je nadstrešnica sa kasetiranom tavanicom.
Nakon osvajanja Dakije, Đerdap u narednih 150 godina nije više bio pogranična oblast Rimske imperije, te gubi vojni značaj, ali je zato omogućen razvoj gradskog života i trgovine u mestima gde su bila izgrađena vojna utvrđenja. U 3. veku, posle povlačenja Rimljana iz Dakije, Dunav ponovo postaje granica Imperije, a i kasnije, tokom 6. veka, kada se Vizantija u ovoj oblasti brani od upada Avara i Slovena.

Trajanov most
Trajanov most je bio monumentalna građevina na reci Dunav u delu gde protiče kroz Đerdapsku klisuru i spajao je Gornju Meziju i Dakiju (današnju Srbiju i Rumuniju) za vreme Rimskog carstva. Most je izgrađen po naredbi rimskog cara Marka Ulpije Nerva Trajana. Most je svečano otvoren 105. godine na Dunavu, tokom Drugog pohoda rimskog cara Trajana na Dačane. Dužina mosta je bila 1.097,5 metara i oko 1.000 godina je važio za najduži most ikada sagrađen u svetu, nalazio se u blizini današnjeg sela Kostol kod Kladova sa srpske strane i Turn Severina sa rumunske strane. Most je projektovao najveći arhitekta toga doba Apolodor iz Damaska. Arheološki ostaci Trajanovog mosta i rimskog naselja Pontes se nalaze nekih pet kilometara od Kladova, istočno od sela Kostol. Most spada u red najznačajnih dela rimskog građevinarstva.
Izgradnja mosta i Apolodorov rukavac
Izbor mesta za izgradnju mosta je bio uslovljen prirodnim karakteristikama Dunava na ovim prostorima. Korito reke je dosta peskovito. Dunav je na tom delu bio vrlo miran i malih dubina. Neposredna blizina ostrva Šimijan pružala je mogućnost graditeljima da se pregrađivanjem Dunava tok reke usmeri najpre u jedan rukavac i na isušenom dnu izgrade stubovi, a zatim to isto učine sa drugim rukavcem. Analizom Prokopijeveog teksta, a potom i topografskim zapažanjem na terenu pokazuju da je Apolodor za vreme gradnje skrenuo tok reke u rukavac koji počinje kod današnjeg Fetislama - turske tvrđave zapadno od Kladova i opet se spaja sa Dunavom ispred Male Vrbice, nizvodno od mosta. Tako je većina stubova građena na suvom. Arhitekta iz Damaska, Apolodor, je o gradnji mosta izveštavao redovno u svom spisu koji je kasnije izgubljen, a podatke o mostu, njegovom izgledu i gradnji zapisali su istoričari Dion Kasije i Polibije, kao i pesnik iz Vizantije Ceces. Most je bio izgrađen od kamena, dugačak 1.097,5 metara, sa lukovima visoko iznad vode imao je 20 stubova i portale na pristupu i na jednoj i na drugoj dunavskoj obali. Dimenzije stubova su oko 18-19 puta 33-34 metara, a bili su orjentisani dužinom upravno na tok reke s kljunastim dodacima na prednjoj i zadnjoj strani kojima je umanjivao pritisak. Temelji stubova i portali bili su veoma tvrdog cementa napravljenog od šljunka utisnutog u malter, iznad toga su postavljeni redovi opeke, a stubovi su imali jezgro od maltera, oplaćenog tesanicama i opekama. Primenom “roštilja” - poprečno i uzdužno postavljenim drvenim gredama koje su prolazile kroz jezgro postignuta je veća čvrstina Apolodorove građevine. Trajanov most je podignut za neverovatno kratko vreme, od 103. do 105. godine. To je prvi most ikada podignut na donjem Dunavu koji je na tom mestu širok oko 800 metara i oko 1000 godina je važio za najduži most ikada sagrađen i to u rekordnom roku s obzirom na tadašnju tehnologiju gradnje. Izgled mu je uklesan mnogo godina kasnije na Trajanovom stubu u Rimu. Nakon izgradnje Trajan je naredio da se u stenu iznad puta ukleše natpis:
„Imperator Cezar, božanskog Nerve sin, Nerva Trajan Avgustus Germanik, vrhovni sveštenik, zastupnik naroda po četvrti put, otac domovine, konzul po četvrti put, savladavši planinsko i dunavsko stenje, sagradio je ovaj put.“

Rušenje mosta

Most je porušen po naređenju cara Aurelijana (270-275) kad su Rimljani pod navalom varvarskih plemena morali da napuste tadašnju provinciju Dakiju. Drugi izvori govore da je porušen 20 godina nakon izgrdanje po naređenju cara Hadrijana (117-138) što je manje verovatno jer su Rimljani još vladali Dakijom, a neki, opet, veruju da se raspao mnogo kasnije, pod uticajem vode.
Arheološka istraživanja
Dvadeset stubova se još moglo videti 1856. godine, kada je vodostaj Dunava bio rekordno nizak. Godine 1906. Međunarodna komisija za Dunav je odlučila da uništi dva stuba koji su ometali navigaciju. Ostaci 16 stubova Trajanovog mosta su locirani 1932. godine. Pola veka kasnije arheolozi su uspeli da lociraju njih 12, a četiri je verovatno u međuvremenu odnela voda. Ostaci prvih stubova na obe strane i danas se mogu videti na obalama Dunava.
Tokom svoje istorije most je nekoliko puta istraživan, ali arheološki radovi nisu nikada do kraja sprovedeni. Poslednje istarživanje, započela je arheolog Gordana Karović, koja je sredstvima Ministrastva kulture Republike Srbije i srpskih preduzeća registrovanih za podvodna istraživanja, u septembru 2003. godine obavila pripremna snimanja korita Dunava u zoni Trajanovog mosta. Ta istraživanja su donela veliki broj dokumenata dobijenih savremenim metodama i upotrebom sonara, elektronskim uređajima, kao i ronjenjem i snimanjem podvodnim kamerama. Video-snimanja su dala odlične kadrove podvodnih ostataka Trajanovog mosta na kojima se, pored klesanih kamenih blokova, uočavaju dobro očuvane drvene talpe i šipovi. Na ovim drvenim ostacima i nakon 1900 godina provedenih pod vodom, jasno uočavaju godovi. Merenjima je utvrđeno da je ukupna dužina mosta 1.097,5 metara, međuosovinski razmak 18 rečnih stubova približno 55 metara, a širina mosta 14,5 metara.



Hologram Trajanovog mosta



Do 2012. godine legendarni Trajanov most ponovo će povezati srpsku i rumunsku stranu Dunava. U okviru projekta „Putevima rimskih imperatora“, Arheološki institut SANU će izraditi hologramsku projekciju ove građevine.
109429_2303-kutrajan3_ff.jpg
Trajanov most predstavljen na Trajanovom stubu u Rimu

- Trenutno postoje ostaci stubova na našoj i rumunskoj strani reke. Planiramo rekonstrukciju tih stubova, a povezaće ih hologramska slika Trajanovog mosta. Postavićemo u Dunavu velike vodene pumpe koje će izbacivati veliku količinu vodene pare, na kojoj će se slika projektovati laserima. Zamišljeno je tako da turisti „udaraju“ u taj virtuelni most, a, pored toga, napravićemo i maketu Trajanovog mosta u razmeri 1:20, dužine 50 metara, na kojoj će se videti svi detalji - objašnjava u razgovoru za „Blic“ dr Miomir Korać, direktor projekta „Putevima rimskih imperatora“.




- Ideja je da se arheologija popularizuje kao nauka, ali i da se od te nauke ima neka korist, da se od arheoloških lokaliteta napravi „fabrika novca“. Projekat „Putevima rimskih imperatora“ bazira se na tome da je 18 rimskih imperatora rođeno na našim prostorima i da bi te lokacije mogle da privuku na desetine hiljada turista - ističe dr Korać.
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
petak, 25 mart 2011 09:54
Vaspitači - vaspitačima Kladovo U Kladovu su održani trodevni prolećni susreti Saveza udruženja vaspitača Srbije, pod sloganom “Vaspitači-vaspitačima”.
wp4ece841b05.jpg

Organizovano je 50 radionica na kojima su vaspitači razmenili svoja iskustva i razgovarali o unapređenju delatnosti. Ovom prilikom održana je i osnivačka skupština Balkanskog saveza udruženja vaspitača, kojoj je prisustvovalo 470 članova iz Srbije i više zemalja iz okruženja.


Vaspitači - vaspitačima
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
OBNOVLJEN ŠESTI AGREGAT NA "ĐERDAPU 1"

Četvrtak, 7. April, 2011.| Autor: Agencija TANJUG



54793.jpg

KLADOVO - Na hidrocentrali "Đerdap 1" u Kladovu završena je revitalizacija šestog agregata, što je najveća investicija EPS-a u poslednjih deset godina.

- Zahvaljujući remontu, rok upotrebe je produžen za 30 do 40 godina, a snaga šeste turbine za deset odsto. Na to će uticati ugradnja 80 odsto nove opreme i materijala koji smanjuju gubitke i omogućavaju protok veće količine vode - saopštio je direktor Privrednog društva "HE Đerdap" Dragan Stanković.

On je dodao da su posao obavile srpske i ruske firme, uz kontrolu ruskih supervizora koji daju garancije za sve radove.

- Puštanje u rad šestog agregata očekujemo sredinom idućeg meseca. Istovremeno, počeli smo i sa pripremama za remont sledećeg, petog agregata. Međutim, ne možemo tačno da kažemo kada će taj posao početi jer on zavisi od toga kada će nam ruska strana isporučiti potrebnu opremu - naglasio je Stanković i naveo da se sa revitalizacijom kasnilo sedam meseci u odnosu na utvrđen rok, zbog velikih oštećenja na gornjem prstenu šestog agregata.

- Ne očekujemo da će takvih problema biti i kod remonta sledećih pet agregata, koji treba da budu završeni do 2015. godine, ali smo za svaki slučaj angažovali nemačku firmu DSD da nam uradi dva rezervna gornja prstena da bi sprečili eventualne probleme - dodao je Stanković.

Prema rečima Stankovića, posle kompletne revitalizacije Srbija bi trebalo da proizvodi više struje od rumunske strane, jer "kroz naše turbine može da se propusti pet odsto više vode".

Rukovodstvo "Đerdapa" ističe da i pored radova na šestom agregatu nije smanjen obim proizvodnje električne energije i da je plan ove hidroelektrane prošle godine prebačen za 15 odsto.

Ukupna vrednost revitalizacije HE "Đerdap 1" iznosi 168 miliona dolara, od čega je 100,5 miliona obezbeđeno iz starog klirinškog duga bivšeg Sovjetskog saveza prema SFR Jugoslaviji.

http://www.kurir-info.rs/keywords/Đerdap 1
 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
KLADOVO

Kladovo, je mali grad na istoku Srbije, ima oko 10 hiljada stanovnika, a cela opština tri puta više. Jedna trećina njih živi i radi daleko od rodnog kraja, najviše ih je u zemljama zapadne Evrope i u Skandinaviji, a prema nekim procenama u inostranstvu je stasala i četvrta generacija naših iseljenika.

kladovo.jpg


Kladovo je dunavska varoš, otvorenog srca, koja mnogo očekuje od turizma i manifestacija koje predstavljaju tradicionalne vrednosti i lepote kraja. Radi se na popuni smeštajnih kapaciteta. Gradi se hotel sa pet zvezdica. Tu je omladinsko-sportski centar sa 400 mesta, kao i privatni smeštaj. U planu je da se izgradi pristan jer kroz Kladovo godišnje prođe više od hiljadu brodova.
U kraju je veliko arheološko nasleđe od vremena praistorije do srednjeg veka. Obezbeđujući granice moćnog carstva, rimski imperator Trajan, pre dvadeset vekova, napravio je kroz đerdapski tesnac put, u stene uklesao tablu, a kod Kladova izgradio most dužine 1130 metara i njime spojio dve obale Dunava. Tu su i očuvane zidine rimskog vojnog logora, a nekoliko stotina najvrednijih predmeta starog graditeljstva pronađeni na više od 80 lokacija uz Dunav, nalaze se pod kupolom Prvog arheološkog muzeja koji se nalazi u centru Kladova. Zanimljivo je da ovaj gradić, kao retko koji u Srbiji, ima staru čaršiju koju mnogi porede sa beogradskom Skadarlijom. Razlika je jedino što se u kladovskim restoranima najviše služe riblji specijaliteti, pa čak i čuveni crni kavijar koji je nadaleko poznat po kvalitetu. Nekada je Srbija bila veliki izvoznik kavijara, a po svemu sudeći, biće ponovo.
Kladovo je meta turista posle izgradnje najvećeg hidroenergetskog i plovidbenog sistema Đerdap koji je podignut zajedno sa Rumunima i jedan je od najvećih u Evropi i danas. Tako je zahvaljujući Đerdapu hirovit Dunav na ovom delu toka stavljen u službu čoveka, pa eto već decenijama predstavlja mirno Đerdapsko jezero, veliko i lepo kao more.
izvor:glassrbije
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Kroz Srbiju 2011



51. Međunarodna biciklistička trka "Kroz Srbiju 2011" biće održana od 13. do 19. juna.


image.jpg


Trka se vozi trasom: Ruma, Banja Koviljača, Pale, Bajina Bašta, Užice, Niš, Sokobanja, Kladovo, Lepenski Vir i Beograd.Trka "Kroz Srbiju" je manifestacija od značaja za Republiku Srbiju, a podršku pružaju Ministarstvo omladine i sporta i Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja. Osmu godinu zaredom trka se održava pod sloganom "Turizam i biciklizam zajedno", a ove godine posvećena je promociji Dunavske strategije.

Suorganizatori ovogodišnje trke su gradovi-domaćini etapa: Ruma, Pale (BiH - Republika Srpska), Bajina Bašta, Niš, Sokobanja, Kladovo i Beograd, kao mesto cilja Trke i svečanog proglašenja pobednika. Start poslednje etape - Lepenski Vir.
Predsednica TOS-a Gordana Plamenac rekla je da je Međunarodna biciklistička trka kroz Srbiju jedna od najznačajnijih akcija u kampanji te organizacije "Srbija moja zemlja, moje putovanje".
- Trasa etapa vodi kroz najlepše delove Srbije. Popularnost sportista i medijsko praćenje trke značajno nam pomažu u podizanju vidljivosti onoga što želimo da pokažemo, a to su zaštićena prirodna područja, banje, kulturno-istorijski lokaliteti i stari gradovi - rekla je Gordana Plamenac.
Gdestinacija
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kladovo, mali grad bogate istorije (1)

KLADOVO, MALI GRAD BOGATE ISTORIJE (1)

U čaršiji najlepše

Kada se na istom prostoru osam hiljada godina smenjuju civilizacije, onda tu istoričari rade prekovremeno a običan svet sedi u kafićima i razmenjuje najnovije vesti

panorama-kladova----1.jpg
Panorama Kladova


Dunav je ta čarobna reč. Zbog njega će u Kladovu svaki hroničar moći gostima da priča o istoriji dugoj osam hiljada godina. Počinje – sa neolitom i ostacima civilizacije i kulture u Lepenskom viru, a posle su dolazili, odlazili ili nestajali Rimljani, Huni, Kelti, Sloveni, Turci, austrougarski doseljenici. Svi su se držali obale, živeli, radili ili gradili most nekad davno, od 103. do 105. godine, poput Trajana. Ili hidroelektranu, uspeh savremenih neimara pre 36 godina. O kakvom je poduhvatu reč potvrđuje činjenica da HE Đerdap može da zadovolji, recimo, potrebe Beograda za strujom ili četvrtinu potreba cele Srbije.
Običnom svetu i Kladovljanima pritisnutim letnjom žegom lepo je i bez prošlosti na tom istom Dunavu. Pokraj novog hotela „Vodena zvezda Dunava” nalazi se uređena plaža, zna se dokle može da se pliva, neverovatno čist i sređen toalet u kome se usluga ne naplaćuje...
Kad zahladi, uveče, većina je na kaldrmi Stare čaršije. Tu stižu uvek najsvežije novosti, prenose se od usta do uveta a posle utakmice u sportskoj hali nađu se tu sudije, sportisti i navijači da još jednom „proanaliziraju stvari”. Nema saobraćaja.
Kafići, poslastičarnice, pekare, prodavnice, butici, načičkani jedni do drugih, televizori na sve strane, pa kome je uz piće po volji serija, dnevnik, muzički program − samo okrene fotelju i uživa u TV programu, makar i u komšijskom lokalu. Do kasno rade i menjačnice, s obzirom na gastarbajtere, koji tokom ferija a posebno povodom dvodnevnog Etno-festivala, juče završenog, redovno pohrle u zavičaj. Bude tu hrane, ručnih radova ali najvažniji su pevači poput Jelene Tomašević i Slavice Ćukteraš koje su nastupale.
U galeriji Turističko-informativnog centra uvek ima nečeg interesantnog, poput tkanih radova Dese Paunović, koja je dokazala da se na razboju može napraviti i tašna i ogrtač i šal. Jedna od žena, koje u Kladovu, pod okriljem udruženja „Misija Kreativa”, svojim delima pokazuju da zanimanje i inspiracija ne moraju da se svađaju i da i trgovac po struci može da bude vrlo uspešan stvaralac.
Žaklina Nikolić, direktor Centra za kulturu Kladova, ovih dana bila je poprilično zauzeta postavljanjem dve izložbe. Jedna je „Dunavska avantura” u galeriji, sa video prezentacijama nekih prošlih vremena i simulacijama putovanja kroz Đerdapsku klisuru. Druga je „Tvrđave na Dunave”, postavka u atrijumu centra, kojom je pre svega zahvaljujući Ministarstvu kulture pokazano da Dunav povezuje kao nit Bač, Petrovaradin, Beograd, Smederevo, Ram, Golubac i tvrđavu Fetislam u Kladovu. Fetislam je utvrđenje nastalo na temeljima rimskog Zanesa, 1524. godine kada se Muhamed Drugi pripremao za osvajanje Evrope. Čine ga velika tvrđava i mali grad unutar nje. U svojoj burnoj prošlosti često je menjala gazdu i definitivno je 26. aprila 1867. predata srpskim vlastima pa se taj datum slavi kao Dan opštine.
Ali, nije u Kladovu samo Dunav dostojan divljenja zbog „krivudanja” – Velikog i Malog kazana – koja pravi putujući kroz klisuru. Ne baš tako poznata reka Blederija u selu Reka zaslužna je što meštani već trista godina u istoj staroj vodenici, koja pripada svim seljanima, melju žito, a nekoliko kilometara ispred pravi prelep vodopad. Vodena zavesa visoka sedam metara. Da posetilac ne poveruje − Kladovo, grad ne preterano velik, ali trista čuda za videti. Arheološka otkrića se podrazumevaju, mada su mnoga zbog gradnje brane potopljena. Dovoljno daleko od vode, na sigurnom, nalazi spomenik Vuku Karadžiću, koji je nekada davno bio upravnik carine u Brzoj Palanci.
Kladovljani su ponosni i na crkvu Svetog Đorđa. Nekada je postojala mala, pa je na njenom mestu sagrađena nova 1862, u vizantijskom stilu, a u nju su ulazili i kralj Aleksandar Obrenović sa majkom kraljicom Natalijom i Nikola, Pašić, Ilija Garašanin a sada svakom posetiocu padne u oči uljana slika sa figurom Svete Petke u prirodnoj veličini, koju su 1933. crkvi darivali Darinka i Mihajlo Simić.
I još nešto neobično. Kladovo ima mnogo vozača, svaki treći žitelj ovog grada ima dozvolu. Došapnuo nam je to Uroš Banović, poznatiji kao Lala, inženjer koji je radni veo proveo u hidroelektrani, a kao stručnjak za saobraćaj vodi petkom specijalizovanu emisiju „Saobraćajno oko” na Radio Đerdapu. O ovom gradu, u koji se doselio iz Vojvodine, pa mu odatle i nadimak, napisao je hiljade tekstova.

----------------------------------------------------------------

Novi trg, park...


Jovan Stingić, načelnik opštinske uprave u Kladovu se nekada bavio sasvim drugim poslom: po završetku pravnog fakulteta postao je inspektor za privredni kriminal. Sada se u svom rodnom gradu bavi komunalnim temama, kaže kreativniji je to posao i može mnogo toga korisnijeg da se postigne (još je radnik MUP-a i miruje mu radni odnos) i sa zadovoljstvom priča kako će za mesec dana biti završeno preuređenje Gradskog trga, da su za dve godine urađene dve fontane, gejzir...
− Mnogo toga pre nije ovako izgledalo u centru. Lane smo počeli izgradnju parka na površini nešto većoj od pet hektara i to je vrlo ambiciozan projekat koji nam je kao donaciju uradilo Zelenilo Beograd, ističe Stingić. − Predračunska vrednost tog posla, koji se sprovodi u delo sa Hidroelektranom Đerdap je oko 60 miliona dinara a kada sve bude gotovo u parku će moći da se igraju najmlađi, odmaraju penzioneri, rekreiraju oni sportskog duha. U ovoj zelenoj oazi počelo je i podizanje Dečjeg grada na 50 ari, koji će delom, osim novcem HE Đerdap, biti finansiran iz evropskih fondova, jer kako Stingić ističe, gde god nađu mogući izvor para nastoje da konkurišu.
Načelnik posebno naglašava da će se završetkom parka napraviti čitav kompleks, s jedne strane se već nalazi sportska hala a na kraju niza će biti marina. Gosti su uvek dobrodošli, ali za sada u Kladovu, iako je na obali Dunava kojom plove silni brodovi, nema putničke već samo teretne marine.
− Oko 60.000 turista nas je posetilo lane, prednjačili su učesnici seminara i radničkih sportskih igara. Do 500 gostiju možemo da smestimo bez problema u ovdašnje hotele, mada kada ta brojka bude premašena kao dobri domaćini podstičemo i privatni smeštaj i nađemo mesta u kampu u Karatašu − dodaje načelnik Stingić, najavljujući preuređenje marine i srednjovekovne tvrđave Fetislam, za koju su pare obezbeđene iz Evropske unije. Za one iz predgrađa asfaltirani su kilometri puteva, uvedena kanalizacija...

--------------------------------------------------------------------

Brojke kažu


·U opštini Kladovo, u 32 mesne zajednice živi 32.000 stanovnika
·grad Kladovo ima 12.000 žitelja
·na privremenom radu u inostranstvu je 8.000 Kladovljana (recimo, svi iz sela Ljubičevac su, recimo, u Danskoj, oni iz Vrbice su u Beču a gastarbajteri iz Grabovice rade u Švedskoj), ali oni uglavnom ne ulažu novac u privredu i projekte već grade velike kuće i štale koje ostaju prazne
·Kladovljanki ima za 2000 više nego Kladovljana
·najbrojnije je stanovništvo između 45. i 49. godine
·među decom uzrasta do četiri godine ima 652 dečaka i 571 devojčica

Rajna Popović
Objavljeno: 24.07.2011.
Izvor: Politika magazin

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kladovo, mali grad bogate istorije (2)

KLADOVO, MALI GRAD BOGATE ISTORIJE (2)

Dok brodovi plove kroz Đerdap

Visinsku razliku od 30 metara plovila lako savladavaju za otprilike sat i po vremena, ulazeći u dve komore prevodnice. Zbog brane su mnoga arheološka nalazišta ostala pod Dunavom.

brodovi u prevodnici    1.jpg

Brodovi u prevodnici

Kakav pogled! Levo: put preko brane, kažu dugačak osamsto metara, mnogo automobila na njemu i tamo, gde je onaj poslednji u koloni, nalazi se Rumunija. A baš ispod nas – brod, na gornjoj platformi putnici, neki šetaju, neki nezainteresovani za okolinu odmaraju se u ležaljci, čekaju da nastave putovanje ka Crnom moru. Posmatramo sa tornja hidroelektrane „Đerdap” kako će ogromno plovilo za 90 minuta savladati visinsku razliku od 30 metara, uplovljavajući u dve komore, koje rade po sistemu spojenih sudova, saznajemo od našeg stručnog vodiča inženjera Slobodana Stamenova, a pune se ili prazne takozvanim lateralama.
Kada voda dostigne potreban nivo da brod može bezbedno da pođe napred, pregradni zid se spušta i „prvi korak” je napravljen. Onda još jedan u drugoj komori, gde se, takođe, podešava visina vode i – srećan put! Kapetan broda i tog dana dežurni kapetan u tornju, su u stalnoj radio-vezi, tako da u komori širokoj 34,5 i dugačkoj 311 metara ne može da bude nekih iznenađenja. Sedam dana na našoj strani Dunava sva plovila bivaju puštana nizvodno, a na rumunskoj uzvodno, pa onda obrnuto, saznajemo od domaćina u tornju.
Kolika je snaga Dunava na sredini zapitaće se mnogi, znajući činjenicu da brod uz obalu, sa kote nadmorske visine od otprilike 70 metara, gde je jezero ispred brane, silazi 30 metara niže posle prolaska kroz turbine? Mereno kilovat-satima, od 1970. godine do juna ove 2011, „Đerdap 1” je proizveo 227 milijardi kilovat-sati. Da se čoveku zavrti u glavi od brojke, baš kao i kada smo sa inženjerom Stamenovim ušli ispod rotora, u prostor koji se otprilike nalazi u nivou dna Dunava. Metalna skalamerija teška više od dvadeset tona vrti se neverovatnom brzinom i pravi „vetar” kao da duva košava. Čudo, moćna voda, a tek buka... Glavna hala je, inače, puna majstora koji nastoje da, revitalizujući agregate, kako se to stručno kaže, produže za tri decenije radni vek elektrane, koja radi već 37 godina i još povećaju snagu postrojenja. U prevodu na jezik običnog potrošača to znači – učinak ravan snazi jedne nove hidrocentrale.
E sad: struja ili prošlost? Zbog gradnje brane, koja je, kao rampa na Dunavu, podigla nivo vode, mnoga nalazišta su ostala u talasima reke. I nekada su graditelji pobeđivali vrtloge Dunava i krševite obronke klisure, Trajanova tabla je jedan od dokaza za to, srećom 12 metara podignuta uvis da ne bi ostala pod vodom. Sačuvan je i stub velelepnog mosta, koji je sam Trajan srušio da bi zaustavio Kelte na drugoj strani reke...
Mr Jelena Kondić, savetnik u Narodnom muzeju u Beogradu, istovremeno je i stručnjak na „privremenom” dugogodišnjem radu u Kladovu. Zatičemo je sa šezdesetak mladih Kladovljana na utvrđenju Diana, a od nje kasnije čujemo da je tu nekada bio rimski logor za smeštaj mešovite vojske, od drugog do šestog veka ove naše ere. Mladi Kladova, srednjoškolci i oni nešto stariji zadovoljni su što se druže i korisno „troše” letnji raspust u nekoj vrsti edukativno-vaspitnog kampa, kako pokušava da ga opiše Jelena Kondić. Sunce upeklo, ali to kao da nikome ne smeta, prihvatili se alatki i svako nešto sređuje.
– Zbog ovih vrednih devojaka i momaka bilo bi zaista lepo da se obnovi tradicija radnih akcija. Uz podršku hidroelektrane „Đerdap” i ove godine smo raspisali konkurs i pozvali volontere, doduše uz neku simboličnu nadoknadu da nam pomognu da nastavimo započeti posao na iskopinama. Javilo se čak 170 omladinaca, ali morali smo da odaberemo 60, uzrasta od 17 do 26 godina. Imaju organizovan prevoz i ovde se zaista pokazuju u najboljem svetlu. Očistili su teren, ali su raspoloženi da urade sve što im se poveri, da uđu i u depoe – objašnjava Jelena Kondić, inače i direktorka Arheološkog muzeja Đerdap u kome se nalazi vrlo bogata zbirka eksponata, koja svedoči o istoriji kladovskog kraja. Istovremeno ovaj vrsni istraživač je i rukovodilac višedecenijskog projekta na utvrđenju Diana, koji je nekada, ističe, bio zaista uređeni grad.
Ipak, ničega ne bi bilo, pa ni posla za arheologe da Dunav put do ušća nije krčio baš tuda. Naša sagovornica ističe da je reka ono što povezuje prošlost i sadašnjost na prostorima Kladova, podseća na rimske vladare i one potonje, ekonomske interese koji su oduvek na obali kreirali život. I ostalo je sigurno još mnogo toga što će neke nove generacije tek otkrivati, a slušajući Jelenu Kondić koja sagovorniku nudi neverovatne priče o prohujalim vekovima, za koju na ove dve stranice zaista nema mesta, ne sumnjamo da će biti i onih koji će se opredeliti za arheologiju ili istoriju.

-----------------------------------

Žene uvek u akciji


Slavica Boraković iz Udruženja „Misija kreativa” je vrlo zadovoljna što su uspeli da dobiju prostor i u nekada zatvorenu kuću u centru Kladova, legat doktora Branka Stankovića, poprilično ruiniranu, malo dovedu u red i postave šest razboja. Ovog leta tu za mesečnu platu rade žene, angažovane četiri meseca na „javnim radovima” posredstvom „Etnomreže”, koja objedinjuje sva udruženja tog tipa, a od donacija USAID-a.
Njihove rukotvorine, utemeljene na vekovnoj tradiciji kraja u kome žive, ali moderno dizajnirane i upakovane, postaju protokolarni pokloni vlade Srbije. I lane je „Misija kreativa” učestvovala u toj akciji, s tim što su ovoga puta angažovane i invalidne osobe. Najvažnije je da prostirka, ćilim, šal, torbica budu vrhunski izrađeni.
– Nije to posao za svakoga, bitan je afinitet. Naše udruženje „Misija kreativa”, nastalo 2007. godine sa idejom da se ožive stari zanati, okuplja žene koje vole ručni rad i mi, kada se steknu uslovi i pristignu finansije, angažujemo one voljne da osam sati provedu na poslu za razbojem – objašnjava Slavica, vrlo preduzimljiva, s obzirom na to da ima dugogodišnje iskustvo u okupljanju stotine vrednih tkalja i pletilja, koje su nekada radile za „Jugoeskport”.
– Rekla bih da čim počne da se živi normalnije, ljudi imaju potrebu za lepim, pa i rukotvorinama i drago mi je da smo počeli da obnavljamo ono u čemu smo se nekada pokazali vrlo dobrim. Izlažemo u galeriji u čaršiji ili gde nas već pozovu i keramiku koju naši članovi prave – dodaje Slavica, ističući da je podrška Žakline Nikolić, direktorke Centra za kulturu bila vrlo značajna u tome.

-----------------------------------------

Kladenac, klada ili...


Postoji nekoliko pretpostavki o tome kako je Kladovo dobilo ime. Veruje se da ime grada potiče od reči kladenac, jer Kladovo ima mnogo izvora, mada su neki skloni da veruju da je presudila klada iz posečenih šuma, pri čemu se prigovara da su takve seče kasnijeg datuma u odnosu na prve pisane pomene imena grada.
Pod današnjim imenom, Kladovo se prvi put pominje u jednom austrijskom vojnom dokumentu, u kome je zabeležen napad hajduka iz Vlaške na grad 1596. godine. Među najstarijim i najvrednijim pisanim podacima je opis grada koji je u svom putopisu zabeležio, prilikom boravka u Kladovu, turski geograf i putopisac Evlija Čelebija.

Rajna Popović
Objavljeno: 01.08.2011.
Izvor: Politika magazin

 
Natrag
Top