1 000 godina najduži most na planeti
Kao nasleđe od neprocenjive vrednosti, na području Opštine Kladovo otkrivene su i sačuvane kamene ploče na kojima je uklesan tekst bio posvećen završetku radova dva velika graditeljska poduhvata u Đerdapu - Put kroz Đerdap i izgradnja rimskog kanala u blizini Hidro elektrane „Đerdap I“. Ploče su poznate kao Trajanove table.
Trajanova tabla
Put kroz Đerdap završen je 103. godine i ovaj veliki poduhvat ovekovečen je natpisom na ploči, koja je poznata kao Trajanova tabla (Tabula Traiana).
Trajanova tabla, koja je uklesana u stenu pravougaonog oblika (3,57x1,62 m). Na tabli je uklesan tekst na latinskom jeziku koji glasi:
"IMPERATOR CEZAR, BOŽANSKOG NERVE SIN, NERVA, TRAJAN AVGUST GERMANIK, VRHOVNI SVEŠTENIK, ZASTUPNIK NARODA PO ČETVRTI PUT, SAVLADAVŠI PLANINSKO I DUNAVSKO STENjE, SAGRADI OVAJ PUT".
Trajanova tabla prvobitno je bila postavljena na 1, 5 m iznad rimskog puta pored Dunava. Na osnovu natpisa pretpostavlja se da je deo đerdapskog puta u Donjoj klisuri izgradio Trajan u okviru priprema za rat protiv Dačana, odnosno da je 100. godine završena ta poslednja, najteža deonica. Izgradnja rimskog puta i velikog broja utvrđenja pokazuje značaj Đerdapa za Rimsku imperiju, sve do konačnog osvajanje Dakije početkom 2. veka. Izgradnja puta, koji se prostirao uz sam Dunav, bila je uslovljena potrebama brže i bezbednije plovidbe.
Natpis na tabli bio je uklesan u šest redova, ali se danas jasno očitavaju samo tri. Od njene bogate reljefne dekoracije očuvan je jedino friz sa predstavom orla, kao i figure krilatih genija. Ispod natpisa je figura koja kleči, verovatno Danubius, a iznad je nadstrešnica sa kasetiranom tavanicom.
Nakon osvajanja Dakije, Đerdap u narednih 150 godina nije više bio pogranična oblast Rimske imperije, te gubi vojni značaj, ali je zato omogućen razvoj gradskog života i trgovine u mestima gde su bila izgrađena vojna utvrđenja. U 3. veku, posle povlačenja Rimljana iz Dakije, Dunav ponovo postaje granica Imperije, a i kasnije, tokom 6. veka, kada se Vizantija u ovoj oblasti brani od upada Avara i Slovena.
Trajanov most
Trajanov most je bio monumentalna građevina na reci Dunav u delu gde protiče kroz Đerdapsku klisuru i spajao je Gornju Meziju i Dakiju (današnju Srbiju i Rumuniju) za vreme Rimskog carstva. Most je izgrađen po naredbi rimskog cara Marka Ulpije Nerva Trajana. Most je svečano otvoren 105. godine na Dunavu, tokom Drugog pohoda rimskog cara Trajana na Dačane. Dužina mosta je bila 1.097,5 metara i oko 1.000 godina je važio za najduži most ikada sagrađen u svetu, nalazio se u blizini današnjeg sela Kostol kod Kladova sa srpske strane i Turn Severina sa rumunske strane. Most je projektovao najveći arhitekta toga doba Apolodor iz Damaska. Arheološki ostaci Trajanovog mosta i rimskog naselja Pontes se nalaze nekih pet kilometara od Kladova, istočno od sela Kostol. Most spada u red najznačajnih dela rimskog građevinarstva.
Izgradnja mosta i Apolodorov rukavac
Izbor mesta za izgradnju mosta je bio uslovljen prirodnim karakteristikama Dunava na ovim prostorima. Korito reke je dosta peskovito. Dunav je na tom delu bio vrlo miran i malih dubina. Neposredna blizina ostrva Šimijan pružala je mogućnost graditeljima da se pregrađivanjem Dunava tok reke usmeri najpre u jedan rukavac i na isušenom dnu izgrade stubovi, a zatim to isto učine sa drugim rukavcem. Analizom Prokopijeveog teksta, a potom i topografskim zapažanjem na terenu pokazuju da je Apolodor za vreme gradnje skrenuo tok reke u rukavac koji počinje kod današnjeg Fetislama - turske tvrđave zapadno od Kladova i opet se spaja sa Dunavom ispred Male Vrbice, nizvodno od mosta. Tako je većina stubova građena na suvom. Arhitekta iz Damaska, Apolodor, je o gradnji mosta izveštavao redovno u svom spisu koji je kasnije izgubljen, a podatke o mostu, njegovom izgledu i gradnji zapisali su istoričari Dion Kasije i Polibije, kao i pesnik iz Vizantije Ceces. Most je bio izgrađen od kamena, dugačak 1.097,5 metara, sa lukovima visoko iznad vode imao je 20 stubova i portale na pristupu i na jednoj i na drugoj dunavskoj obali. Dimenzije stubova su oko 18-19 puta 33-34 metara, a bili su orjentisani dužinom upravno na tok reke s kljunastim dodacima na prednjoj i zadnjoj strani kojima je umanjivao pritisak. Temelji stubova i portali bili su veoma tvrdog cementa napravljenog od šljunka utisnutog u malter, iznad toga su postavljeni redovi opeke, a stubovi su imali jezgro od maltera, oplaćenog tesanicama i opekama. Primenom “roštilja” - poprečno i uzdužno postavljenim drvenim gredama koje su prolazile kroz jezgro postignuta je veća čvrstina Apolodorove građevine. Trajanov most je podignut za neverovatno kratko vreme, od 103. do 105. godine. To je prvi most ikada podignut na donjem Dunavu koji je na tom mestu širok oko 800 metara i oko 1000 godina je važio za najduži most ikada sagrađen i to u rekordnom roku s obzirom na tadašnju tehnologiju gradnje. Izgled mu je uklesan mnogo godina kasnije na Trajanovom stubu u Rimu. Nakon izgradnje Trajan je naredio da se u stenu iznad puta ukleše natpis:
„Imperator Cezar, božanskog Nerve sin, Nerva Trajan Avgustus Germanik, vrhovni sveštenik, zastupnik naroda po četvrti put, otac domovine, konzul po četvrti put, savladavši planinsko i dunavsko stenje, sagradio je ovaj put.“
Rušenje mosta
Most je porušen po naređenju cara Aurelijana (270-275) kad su Rimljani pod navalom varvarskih plemena morali da napuste tadašnju provinciju Dakiju. Drugi izvori govore da je porušen 20 godina nakon izgrdanje po naređenju cara Hadrijana (117-138) što je manje verovatno jer su Rimljani još vladali Dakijom, a neki, opet, veruju da se raspao mnogo kasnije, pod uticajem vode.
Arheološka istraživanja
Dvadeset stubova se još moglo videti 1856. godine, kada je vodostaj Dunava bio rekordno nizak. Godine 1906. Međunarodna komisija za Dunav je odlučila da uništi dva stuba koji su ometali navigaciju. Ostaci 16 stubova Trajanovog mosta su locirani 1932. godine. Pola veka kasnije arheolozi su uspeli da lociraju njih 12, a četiri je verovatno u međuvremenu odnela voda. Ostaci prvih stubova na obe strane i danas se mogu videti na obalama Dunava.
Tokom svoje istorije most je nekoliko puta istraživan, ali arheološki radovi nisu nikada do kraja sprovedeni. Poslednje istarživanje, započela je arheolog Gordana Karović, koja je sredstvima Ministrastva kulture Republike Srbije i srpskih preduzeća registrovanih za podvodna istraživanja, u septembru 2003. godine obavila pripremna snimanja korita Dunava u zoni Trajanovog mosta. Ta istraživanja su donela veliki broj dokumenata dobijenih savremenim metodama i upotrebom sonara, elektronskim uređajima, kao i ronjenjem i snimanjem podvodnim kamerama. Video-snimanja su dala odlične kadrove podvodnih ostataka Trajanovog mosta na kojima se, pored klesanih kamenih blokova, uočavaju dobro očuvane drvene talpe i šipovi. Na ovim drvenim ostacima i nakon 1900 godina provedenih pod vodom, jasno uočavaju godovi. Merenjima je utvrđeno da je ukupna dužina mosta 1.097,5 metara, međuosovinski razmak 18 rečnih stubova približno 55 metara, a širina mosta 14,5 metara.
Hologram Trajanovog mosta
Do 2012. godine legendarni Trajanov most ponovo će povezati srpsku i rumunsku stranu Dunava. U okviru projekta „Putevima rimskih imperatora“, Arheološki institut SANU će izraditi hologramsku projekciju ove građevine.
Trajanov most predstavljen na Trajanovom stubu u Rimu
- Trenutno postoje ostaci stubova na našoj i rumunskoj strani reke. Planiramo rekonstrukciju tih stubova, a povezaće ih hologramska slika Trajanovog mosta. Postavićemo u Dunavu velike vodene pumpe koje će izbacivati veliku količinu vodene pare, na kojoj će se slika projektovati laserima. Zamišljeno je tako da turisti „udaraju“ u taj virtuelni most, a, pored toga, napravićemo i maketu Trajanovog mosta u razmeri 1:20, dužine 50 metara, na kojoj će se videti svi detalji - objašnjava u razgovoru za „Blic“ dr Miomir Korać, direktor projekta „Putevima rimskih imperatora“.
- Ideja je da se arheologija popularizuje kao nauka, ali i da se od te nauke ima neka korist, da se od arheoloških lokaliteta napravi „fabrika novca“. Projekat „Putevima rimskih imperatora“ bazira se na tome da je 18 rimskih imperatora rođeno na našim prostorima i da bi te lokacije mogle da privuku na desetine hiljada turista - ističe dr Korać.