Kladovo

Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Pravdu približiti građanima srbije

MALOVIĆEVA: PRAVDU PRIBLIŽITI GRAĐANIMA SRBIJE

Utorak, 25. Oktobar, 2011.| Autor: Agencija TANJUG



32539.jpg


KLADOVO - Ministarka pravde Snežana Malović poručila je danas, povodom obeležavanja Evropskog dana pravde, da će insistirati na približavanju pravde građanima, ulaganju dodatnih napora na uspostavljanju vladavine prava, pravne sigurnosti i dostizanju evropskih standarda.
"Evropski dan pravde treba da nas podseti na neophodnost rada na približavanju pravde građanima Srbije i našem skorom ulasku u porodicu evropskih zemalja", rekla je Malovićeva otvarajući Prvo savetovanje sudija prekršajnih sudova Republike Srbije koje se održava u Kladovu.
Kroz rad prekršajnih sudova stvara se svest građana o reformisanom pravosuđu, jer se sa njima najčešće susreću, ukazala je Malović.
"Zato je vaša uloga veoma važna, jer su samo efikasna i kvalitetna suđenja, uspostavljanje pravne države u punom kapacitetu uslov za poverenje građana u srpsko pravosuđe", istakla je ministarka pravde.
Ona je podsetila da je u okviru procesa reforme prepoznat značaj prekršajnih sudova, koji su do 2010. bili prekršajni organi, i da im je nakon sedamdeset godina vraćen status "kakav zaslužuju".
"Nalazite se u sistemu sudske vlasti što vam omogućava da samostalno i nepristrasno delujete, ali time je i vaša odgovornost veća, navela je ministarka pravde i ocenila da je ukazano poverenje u prethodnih godinu i deset meseci, opravdano.
U prekršajnim sudovima u ovom trenutku je više od milion postupaka u radu. Rešeno je oko 60 odsto primljenih i prenetih predmeta, a od presuda koje su donete budžet Srbije je povećan za oko 28 miliona evra.
Malović je posebno istakla da se uloga pravosuđa ne svodi samo na represivne mere, već da ono mora da deluje i da je izvesnost kažnjavanja veoma važna.
"Građani Srbije moraju biti svesni da ukoliko načine bilo koji prekršaj za to sledi kazna", poručila je Malović i izrazila uverenje da će to dovesti do smanjenja broja prekršaja.
Ukazujući da će se sledeće godine sudije prekršajnih sudova birati na stalnu funkciju, Malović je naglasila da će posle toga njihov status biti u potpunosti izjednačen sa ostalim sudijama u Srbiji.
Ona je napomenula da su sudije prekršajnih sudova u prethodnom periodu dale značajan doprinos jačanju nezavisnih regulatornih tela u Srbiji, radom na predmetima koje pokreću poverenik za informacije od javnog značaja, Agencija za borbu protiv korupcije, kao i republički revizor.
Jak podstrek celokupnom pravosuđu, a samim tim i prekršajnim sudovima treba da bude nedavni izveštaj Evropske komisije koja je dala Srbiji podršku i pozitivno ocenila tok reforme pravosuđa, navela je Malović ističući da je "i pored toga, pred nama još puno posla i nećemo stati".

Vesti: Snežana Malović, pravda
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
[h=2]Kladovo: Motikom onesvestio, najlon kesom udavio[/h]
LJ. TRIFUNOVIĆ | 24. novembar 2011.



ZBOG sumnje da je ubio Bogosava Jovanovića (74), zvanog Paradajz, iz kladovskog sela Davidovac, pripadnici Policijske uprave iz Bora lišili su slobode Aleksandra V. (61), iz tog mesta - saznaju „Novosti“.
Naše informacije kazuju da je spor između Bogosava i Aleksandra V. trajao više od četvrt veka i da su se sporili oko međe. Kobnog dana, Jovanović je čuvao koze na mestu, zvanom Krst, kada je tu naišao njegov komšija, koji je okopavao svoju baštu, nedalako od tog mesta.
<a href='http://d1.openx.org/ck.php?n=a0095a15&cb=1322208228' target='_blank'><img src='http://d1.openx.org/avw.php?zoneid=142878&cb=1322208228&n=a0095a15' border='0' alt='' /></a>
Ponovo je došlo do svađe. U jednom trenutku, Aleksandar V. se mašio motike i njome, kada se Bogosav okrenuo da pođe za kozama, tri puta snažno starca udario u potiljak. Međutim, nesrećni čovek je davao znake života, pa ga je komšija dotukao tako što mu je preko lica navukao dve plastične kese i - ugušio ga!
Nakon toga, kazuju naši podaci, Aleksandar V. je pokušao da sakrije leš Jovanovića. Ali, u tom trenutku, naišao je kamion koji je prevozio drva, posle čega je ubica pobegao sa lica mesta. Koze, koje je čuvao Bogosav, same su se vratile u selo, što je njegovom sinu bio znak da se njegovom ocu nešto desilo.
Sin je, sa svojim prijateljem, krenuo u potragu i posle dva sata uspeo je da nađe leš svog oca. Odmah je pozvao policiju i Hitnu pomoć, koji su ubrzo stigli na mesto zločina. Ali, budući da zbog mraka i nepristupačnog terena uviđaj nije mogao da se obavi odmah, jedna patrola policije je ostavljena da sačeka jutro, kada se očekivao dolazak ekipa iz Bora i Beograda.
Međutim, Aleksandar V. je sve to posmatrao sakriven u šipražju. Sačekao je da svi odu i da policajcima popusti pažnja, nakon čega je, u sredu, tri sata nakon ponoći, ponovo došao na mesto zločina i - ukrao svoju žrtvu!
Naši podaci kažu da je Aleksandar V. leš nesrećnog čoveka prebacio preko leđa i nosio ga nizbrdo nekih 200 metara. Tu je zastao i telo Bogosava vukao još stotinak metara, bacio ga u jarugu, nedaleko od jednog vinograda, i pokrio ga lišćem, granama, zemljom i vinovom lozom. Preko leša nesrećnog čoveka bila su nabacana gotovo dva kubika materijala, po čemu se zaključuje da je „operacija“ krađe i sakrivanja leša trajala - više od dva sata!
Ujutru je nastala panika, budući da leša nije bilo na mestu gde je prethodne noći ostavljen. Organizovana je potraga, a telo svog oca ponovo je pronašao njegov sin Bogosav. Na licu mesta pronađeni su materijalni tragovi, koji su policiju uputili na to da je ubistvo počinio Aleksandar V. On je uhapšen i određen mu je pritvor. Kako saznajemo, on je, prilikom saslušanja u prisustvu svog advokata, priznao da je ubio svog komšiju.

KAZNA
- ALEKSANDAR V. se sa mojim ocem sporio oko jedne njive gotovo četvrt veka - kazao nam je Bogosav, sin ubijenog starca. - Čak je, pre ravno 23 godine, on bio osuđen na tri meseca zatvora jer nam je srušio ogradu. Čim sam pronašao leš svog oca, policiji sam kazao da je ubica naš komšija. Nisu me, međutim, poslušali i on je, pod okriljem mraka, ukrao leš.

POLICIJA
U POLICIJI kažu da protiv njihovih radnika, koji su ostali da paze na leš Bogosava Jovanovića, neće biti pokrenut ni disciplinski postupak, budući da je telo nesrećnog čoveka pronađeno i da je reč o, kako nam je rečeno, „delimičnom narušavanju mesta zločina“.
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
[video=youtube_share;TqZ12dGKuco]http://youtu.be/TqZ12dGKuco[/video]
[video=youtube_share;kdDk4MtxWZM]http://youtu.be/kdDk4MtxWZM[/video]
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Sprečen šverc cigareta

Sprečen šverc cigareta
Carinici na graničnom prelazu Đerdap sprečili su pokušaj krijumčarenja 49.200 komada cigareta iz Srbije, saopšteno je iz Uprave carina Ministarstva finansija. Cigarete marki „viceroy”, „LM” i „vinston” otkrivene su detaljnom kontrolom kamiona marke „,mercedes sprinter 310 d”, bugarskih registarskih oznaka, u posebno napravljenim šupljinama u duplom dnu kamiona i duž cele prikolice. Protiv vozača P.S.G, bugarskog državljanina, pokrenut je prekršajni postupak, a cigarete su privremeno zadržane, navedeno je u saopštenju.

Izvor: Timok INFO
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Arheološka nalazišta "Diana" - Kladovo

Дијана
kladovo_diana.jpg

Римски каструм Diana подигнут је високој стени изнад Дунава, Караташу, код села Сипа, у близини Кладова. Изградња најранијег земљано-дрвеног утврђења везана је за долазак првих војних формација на Дунав почетком 1. века. Камено утврђење већих димензија (140×136 m) везује се за грађевинске активности цара Трајана и завршено је када и прокопавање Сипског канала (101. године) којим је отклоњена највећа препрека за пловидбу Дунавом.

Коначан изглед по питању габарита добија крајем 3. и почетком 4. века додавањем бедема који од углова полазе према Дунаву затварајући и штитећи део обале. Средином 5. века разарају га Хуни, а око 530. обнавља га цар Јустинијан. Утврђење је разорено и у време аваро-словенских упада крајем 6. и почетком 7. века. Изузетан археолошки материјал (разноврсни предмети за свакодневну употребу, скулптуре од мермера и бронзе), указују да је поред улоге везане за заштиту и одбрану канала, током шест векова на Дијани постојао и значајан економски центар са луком и пристаништем.
Поред остатака бедема са капијама и кулама, у унутрашњости утврђења откривени су грађевина са апсидом, војне бараке, латрина и други објекти, а у централном делу остаци принципијума са портиком. Изван бедема утврђено је постојање светилишта, истражени су остаци мартиријума и дела некрополе као и дела насеља које се простирало западно од војног логора. Прва сондажна ископавања започела су 1964. и са прекидима трају до данас. Истражени објекти су конзервирани.

Izvor: srbijatravel
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Bez predaha u brodogradilištu

Bez predaha u brodogradilištu

U kladovskom brodogradilištu u vodu je spušten novosagrađeni ponton - kran dužine 38, širine 11.4 metra i ukupne težine 280 tona. Reč je o plovilu posebne namene čija gradnja je završena za rekordnih 30 dana. Naručilac posla je brodovlasnik iz Holandije. Ovo je četvrti objekat izgrađen na dokovima privatizovanog preduzeća od nove godine. Brodogradilište u Kladovu zapošljava oko 200 brodomontera i zavarivača za koje nema predaha, jer inopatnerima do kraja godine moraju da isporuče još 11 plovnih objekata različite namene.

Izvor: timokinfo
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
četvrtak 19.04.2012 [h=1]Dragišić: Srbi i Vlasi kao braća[/h] Izvor: Tanjug Kladovo -- Kandidat Pokreta radnika i seljaka za predsednika Srbije Zoran Dragišić izjavio je da su Srbi i Vlasi bratski narodi, koji su kroz istoriju uvek delili sudbinu

9877787734f7ed923c7b98818202882_extreme.jpg
Dragišić je dodao da je "nesposobna i korumpirana vlast pokušala da optuži Vlahe u Srbiji za probleme oko njene kandidature za članstvo u Evropskoj uniji".
"Jedini problem oko integracije Srbije u EU je zapravo organizovani kriminal i sistemska korupcija u svim segmentima vlasti u Srbiji, što jasno stoji u izveštaju i saveta Evrope i izvestilaca Evropskog parlamenta", rekao je Dragišić, a saopšteno je iz Pokreta radnika.

On je, obraćajući se okupljenima na skupu u Kladovu, rekao i da su mešani brakovi i pomešane sudbine Vlaha i Srba u Srbiji dokaz državotvornosti i lojalnosti vlaške zajednice državi.
 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Kladovo se sprema za rekonstrukciju "Fetislama", u planu i gradnja

Poslednja u nizu dunavskih tvrđava u Srbiji, građena u doba Sulejmana Veličanstvenog, sprema se za veliko doterivanje.
Stara dama koja pamti skoro pet vekova mirisa baruta, zveket viteških oklopa, zvonke potkovice i britke sablje, u narednih nekoliko godina trebalo bi da bude pretvorena u glavnu turističku znamenitost Kladova.
Tvrđava “Fetislam”, nekada sam kraj turske odbrambene linije ka Ugarima, danas je na korak od početka projekta kompletne revitalizacije, kojim je osim obnavljanja kulturno-istorijskih znamenitosti predviđena i izgradnja muzeja, apartmana, hotela, vizitorskog centra, nekoliko restorana i još mnogo toga.
Složeni projekat podeljen je u 12 faza, a kako je ranije objavljeno, ukupno je vredan skoro 8 miliona evra.
Opština Kladovo nedavno je završila sa izradom vrlo obimne projektno-tehničke dokumentacije, koja je finansirana kroz IPA program “Integralni razvoj turizma u opštinama Kladovo i Požežena” (ukupne vrednosti oko 400.000 evra). Projektno-tehničku dokumentaciju za revitalizaciju “Fetislama” uspešno je izradio projektni biro “Forma antika” iz Niša.
Prva faza obnove “Fetislama” podrazumeva radove na Malom utvrđenju (koje je i najstarije) i sređivanje postojeće letnje pozornice koja je u njegovom okrilju. Za taj deo posla, Kladovo je sa jednom bugarskom opštinom apliciralo za sredstva EU, u iznosu od 600.000 evra. Odgovor se očekuje uskoro, verovatno i do kraja leta. Imaju razloga da veruju da će biti pozitivan, jer su, kako kažu, pripremili izuzetan projekat.
- Trenutno se čeka novac za početak radova, a prema informacijama koje imamo, naš projekat se vrlo dobro kotira – kaže za “eKapiju” direktorka Turističke organizacije Kladovo Nevenka Boldorac.
“Fetislam” je nekada bio najuređenija tvrđava u Srbiji, ali su zub vremena i nebriga doprineli tome da je danas u prilično lošem stanju. Turistička organizacija bila je inicijator ovog projekta, čiju je izuzetnu vrednost opština prepoznala.
- Postoje određene prepreke, odnosno ograničenja, jer se moraju poštovati mnogobrojna pravila zavoda za zaštitu spomenika, moraju da postoje dozvole, da se prate procedure, jer u pitanju kulturno dobro… Naša ideja je da se kulturno-istorijskim spomenicima vrati upotreba vrednost – kaže Nevenka Boldorac.
Naša sagovornica objašnjava šta će u “Fetislamu” biti najpre urađeno.
300x225xtvrdjava_fetislam_8_260712.jpg.pagespeed.ic.d_Gt4IHtAH.jpg
- Tu su, prvo, konzervatorski radovi, odnosno zaštita Malog uređenja, građenog još 1524. Fokusiraćemo se na ono što je potrebno da se tvrđavi brzo “vrati život” – zaštita ulaznih kapija i bedema, i sve ono što je neophodno da bi se turistima omogućilo da budu potpuno bezbedni. Potom će biti rekonstruisana oronula letnja pozornica.
U “Fetislamu”, kako kaže direktorka Turističke organizacije, “nijedna cigla nije pomerena” još od 1986. godine. Deo bedema je “sakriven” pod debelim slojem zemlje, koja će morati da se ukloni. Sledi rekonstrukcija topovnjača, puškarnica, barutane… sve će biti rađeno u stilu prvobitnog zdanja, kako bi se očuvao autentični izgled. Kanali, odnosno rovovi, koji okružuju utvrđenje, biće uređeni.
Za svakog ponešto

U sastavu tvrđave postoji otvoreni amfiteatar, a u neposrednoj blizini nekoliko otvorenih sportskih terena, za male i velike sportove. Do njih se stiže šetnom stazom dunavskog keja, koja je pogodna za trčanje.
- Sportski tereni su u dosta dobrom stanju. To je ono što je, zapravo, udahnulo život tvrđavi, i zbog čega je kako turisti tako i meštani rado posećuju. Ipak, tamo ne postoje kompletni sadržaji, koji bi omogućili svima da uživaju. Ako “Fetislam” bude u potpunosti revitalizovan, onako kako je planirano, ovde će biti za svakoga ponešto – veruje naša sagovornica.
Sa leve strane, na mestu gde su kazamati, planirana je, u kasnijim fazama, izgradnja muzeja i galerije, sa visokotehnološkim rešenjima. Zatim, u okviru postojećeg Lovačkog doma trebalo bi da bude dograđena poslastičarnica na dva nivoa, potom je planirana i izgradnja smeštajnih kapaciteta – hotela ili apartmana… “Fetislam” bi trebalo da krasi i vizitorski centar.
Kako je utvrđenje u samom gradu, ono će imati značajnu ulogu u razvoju Kladova. Kvalitetna projektna dokumentacija koja je urađena, omogućiće da, kada se Srbiji kao državi kandidatu za EU otvore pretpristupni fondovi, Kladovo bude u prednosti jer već ima sve pripremljeno.
Iako projekat zahteva dosta novca, ukoliko se uspe u njegovoj realizaciji, to će biti novi impuls razvoju ove dunavske varišice u oblasti turizma. Ranije je bilo reči i tome da bi ovaj projekat mogla da pomogne i Turska.
- Za završetak poslova na letnjoj pozornici i radova na Malom utvrđenju, prema predviđanjima je potrebno oko 2 godine. Ceo projekat obnove “Fetislama”, koji je mnogo veći i složeniji, ne može se tačno predvideti, ali će za njega verovatno biti potrebno od 5-10 godina – objasnila je za naš portal direktorka Boldorac.
Dvanaest projekata rekonstrukcije “Fetislama” predstavljeno je i na januarskom Sajmu turizma, u okviru projekta “Inetegralni razvoj turizma u opštinama Kladovo i Požežana”, u januaru ove godine. Nevenka Boldorac je održala prezentaciju turističkih lokaliteta i turističke ponude u kladovskoj opštini, a direktor “Forma antike” arhitekta Sima Gušić, prezentovao je tehničku dokumentaciju.
U Turističkoj organizaciji Kladova su nam poverili da, osim osavremenjavanja tvrđave, pripremaju i druge zanimljive poduhvate, koje će obradovati turiste.
Bedem vere

Podizanjem tvrđave “Fetislam”, nekoliko kilometara uzvodno od današnjeg Kladova, završena je turska odbrambena linija prema Ugarskoj koju su činile tvrđave “Smederevo”, “Kulič”, “Ram”, “Golubac” i “Fetislam”.
Prvih šest vekova nove ere, ovaj deo Dunava je bio u sklopu Rimske imperije, da bi se u sledećem veku tu trajno nastanili Sloveni. U XIV veku dolaze Turci, razaraju ranije fortifikacije i naselja, a grade svoje. “Fetislam” im je bio baza za dalja osvajanja i kontrolu Dunava. Tvrđavu čine dve celine, Malo utvrđenje iz 1524. godine, i Veliko, koje je pridodato oko njega u vreme austro-turskih sukoba 1717–1739. godine.
Veliku tvrđavu, bastion, čine kameni bedemi visoki do 14 metara sa zupčastim završecima, ojačani sa šest isturenih kula – takozvanim špic bastionima. Tvrđava je opkoljena i danas vidljivim, širokim rovom koji je nekada bio ispunjen vodom prirodnog rukavca Dunava.
U nju se ulazilo kroz tri kapije od kojih je jedna bila povezana sa rekom. U unutrašnjosti tvrđave sačuvani su oružarnica, stambeni objekat, kasarna, barutni magacin, manja prostorija za stražu, lagumi-skloništa, kaldrmisane ulice i vodovod.
Malo utvrđenje, kastel, podignuto je na najvišem mestu, i inkorporirano je u bedem Velike tvrđave. Njegovi bedemi su ojačani kružnim kulama visokim četiri metra i simetrično postavljenim trougaonim i pravougaonim bastionima. Bedeme okružuje rov. U unutrašnjosti su isključivo vojne građevine.

M.S.

 
Član
Učlanjen(a)
03.08.2010
Poruka
1.037
Kladovo uprkos kiši

Kladovo je na izvanredan način organizovalo poslednje takmuičenje iz ovogodišnje Kros serije RTS-a. Ali, iako kiša nije bila najavljivana za pre podne, sručila se na grad neposredno posle starta i lila kao iz kabla, puna četiri sata.
Ipak, nije omela najhrabrije i najdovažnije. U 27 trka, ciljem je prošlo 1061 takmičar. Dakle, na četiri takmičenja iz Kros serije 6895 ili ukupno na 22. krosu RTS-a 483116 trkača.

U Kladovu je u nadmetanju seirki na 2500 m pobedila Amela Terzić iz Novog Pazara, ispred Sonje Stolić (Proleter, Zrenjanin) i Teodore Simović (Novi Pazar). Na stazi dužoj 4000 m nadmetali su se seniori. Prvo mesto pripalo je Uižičaninu Mirku Petroviću, drugo Ljajiću a treće Hasanoviću (obojica iz Novog Pazara).
Takmičćenje je pratio veliki broj Kladovljana, a među brojnim stručnjacima bio je i selektor državnog tima Slobodan Popović. On će u ponedeljak odrediti sastav reprezentacije za Evropsko prvenstvo u krosu, u Budimpešti 9. decembra. -“Nema tajni. Najbolji sa Kro serije RTS-a potovaće u glavni grad Mađarske“- rekao je Popović.
Među atletskim velikanima bio je i Dragan Zdravković, prvak Evrope na 3000 m u dvorani, 1983. godine: „Praznik trčanja! Za mene je Kladovo najuspešniji organizator. Iako najmanji grad, od četiri domaćina serijala i uprkops kiši, trčalo je mnogo mladig. Zaista, fantastično!“
 

Prilozi

  • thumb_DSC_0076.jpg
    thumb_DSC_0076.jpg
    4,6 KB · Pregleda: 12
Natrag
Top