Ono što Jambrek kaže u svom delu jeste da je poticaj na prevođene Biblije na narodni jezik delo protestanata:
"U doba reformacije Biblija se rijetko čitala u Rimokatoličkoj crkvi. Reformatori, među kojima su mnogi bili lingvisti i znanstvenici, vjerovali su da Biblija govori jednako intelektualcima njihova vremena kao i običnim ljudima. Stoga su uz uporabu kritičkih izdanja Biblije na latinskom jeziku prionuli prevođenju i tiskanju Biblije na narodnim jezicima, kako bi svi ljudi mogli čitati i razumjeti Božju riječ.".
Dakle, zasluge za prevođenje Biblija na narodne jezike jeste iz protestantizma.
On to ponavlja i ovde:
"Za vrijeme reformacije u šesnaestom stoljeću, koja je potakla prevođenje Biblije na narodne jezike"
Dakle, i sam Jambrek kaže čija je zasluga prevođenja na narodne jezike.
U rečenici koja se ovde koristi:
"Prva Biblija tiskana je 1455. godine, a do kraja stoljeća tiskano je više od stodvadeset izdanja cijele Biblije, koja je postala najtraženija knjiga. 3 Uglavnom su tiskane Biblije na latinskome jeziku, ali i na grčkome, hebrejskome, njemačkome, francuskom, talijanskom i drugim narodnim jezicima."
U ovom prvom delu rečenice rečeno je da je do kraja veka tiskano oko 120 celih izdanja Biblije.
Do kraja tog veka sa 120 celih izdanja Biblije verovatno se nije moglo pokriti tiskanje na svim nabrojanim jezicima:grkom, hebrejskom, nemačkom, francuskom, italijanskom i drugim jezicima. Ovaj gornji deo rečenice o 120 celih prevoda do kraja veka nije u vezi sa drugim delom rečenice(crvenom) već se ovo crveno odnosi na period do 1778. Kako to znamo?
Imamo pak fusnotu samog Jambreka baš na kraju prvog dela rečenice pod brojem 3. Ona navodi na ovaj tekst: "
"Iscrpan prikaz oko osam tisuća izdanja Biblije tiskanih od 1450. do 1778. na raznim jezicima
objavio je Andrew Gottlieb Masch u svom djelu Bibliotheca Sacra, tiskanom na latinskom u
četiri sveska od 1778. do 1785. u Halleu u Njemačkoj. Ovo djelo je još uvijek neophodno za
studij ranih izdanja tiskanih Biblija (Lenhart, 1946, 416)".
Jasno je da se iz tog konteksta da zaključiti da se ovo tiskanje na mnoge narodne navedene jezike može odnositi pre svega na period do 1778, jer sa samo 120 preimeraka celih Biblija do kraja XV veka teško da je moglo obuhvatiti ovoliko jezika. Uzgred, zato Jambrek i pominje samog Endrjua Gotlib Maša, koji daje prilog do 1778 godine.
Pošto smo kod tog vremena jasno je da Jambrek kada govori o tolikom tiskanju Biblija na narodnom jeziku a misli na period do 1778 (u fusnoti pominje do te godine pregled oko 8000 tiskanih izdanja), Jambrek pre svega misli na protestante a ne na katolike(obuhvatom od 1450 do kraja XVIII veka a ne samo do kraja XV veka) jer i sam kaže da su katolici u vreme reformacije slabo čitali Bibliju i da je na narodnim jezicima zapravo Biblija tiskana pre svega od strane reformatora.
Naravno, ne isključuje i katolike, pojedince, ali je to bilo retkost i naravno imajući u vidu stav crkve prema čitanju na narodne jezike, jasno je da katolici nisu bile preterano zagriženi za prevođenje na narodne jezike. Glavna zasluga za prevođenje na narodne jezike su protestantsko delo. Jambrek nigde u svojoj knjizi ne ističe zasluge katolika već samo protestanata.
"Reformacija je postala pokret knjige, posebice Biblije.", Jambrek,
"Do kraja 15. st. cijela Biblija bila je tiskana na jedanaest jezika, a na dvanaestom, staroaramejskom, samo Novi zavjet. Za vrijeme reformacije u šesnaestom stoljeću, koja je potakla prevođenje Biblije na narodne jezike, tiskani su prijevodi na još dvadeset i šest jezika, u sedamnaestom stoljeću na trinaest jezika, u osamnaestom stoljeću na šesnaest jezika."
Ovde u tekstu vidimo upravo pokrivenost od 15-18 veka. Od 16-tog do 18-tog veka prevod na još ukupno 55 jezika. Samo ovakav masovni zamah jeste omogućio prevode na onim narodnim jezicima o kojima piše Jambrek u drugom delu često citirane rečenice. Na to misli. A ne na period do kraja XV veka i ne samo na katolike u tom peridou.
