HRISCANSKI OTPAD-Kad se pojavio i njegovi nosioci

[stvarnoslap]

ODLIČAN video. Kako su se jeresi uvlačile u hrišćanske crkve.

Ja bih ovaj uradak sa "Youtube-kanalizacije" nazvao "Imbecili Imbecilima"

Tajnu jednog i pol sata trajanja ovog baljezganja i smrada otkrit ćete u samo 75 sekundi njegova sadržaja. Počinje točno s početkom 37. minute (36.00) pa pogledajmo:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
36.00 – „Postoji i treći razlog, a to je uticaj obožavanja Sunca koji se uvukao u Crkvu, a kad obožavaoci Sunca počnu da se uvlače u Crkvu, Konstantin to može da iskoristi da dovede do uzdizanja nedelje, dana Sunca, kao dana u koji ljudi trebaju da imaju bogosluženja. Ovo postepeno napuštanje Božjeg zakona je tokom vekova postalo tako široko prihvaćeno da je većina bila šokirana kad je shvatila da bogosluženje nedeljom nije utemeljeno na Bibliji. Konstantin je 313. god. objavio Milanski edikt, ustanovljavajući nedelju kao dan odmora. Imperatorov nedeljni zakon nije imao nikakve veze sa hrišćanstvom, on je zapravo poštovao glavnog grčko-rimskog boga Sunca, zvanog Helios ili Apolon. Imperator Konstantin se obratio u hrišćanstvo. Međutim, pošto je ostao sklon bogu Suncu, on je dan slavljenja Boga pomerio sa subote koja je, očigledno, bila tradicija u judaizmu, na nedelju, dan boga Sunca. Hrišćani od tad, bar veći deo njih, što je poražavajuće, proslavljaju Boga nedeljom umesto subotom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sada ćemo ovdje ponovo pozvati, već na drugoj temi citirane, četvoricu povjesničara.

„Postoji i treći razlog, a to je uticaj obožavanja Sunca koji se uvukao u Crkvu, a kad obožavaoci Sunca počnu da se uvlače u Crkvu, Konstantin to može da iskoristi da dovede do uzdizanja nedelje, dana Sunca, kao dana u koji ljudi trebaju da imaju bogosluženja."

1. Pitanje: S obzirom da je nedjelja nazvana prema Suncu, ponedjeljak prema Mjesecu, subota prema Saturnu itd., znači li to da se ova božanstva više častilo u te dane nego u ostale dane?

Odgovor: Ne, prijašnje obožavanje bogova nestajalo je kada je uvođen sedmodnevni tjedan. Značenje imena dana bilo je astrološko, a ne religiozno. (F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

2. Pitanje: Budući da je svaki dan u tjednu po imenu bio posvećen nekom božanstvu, kao što je nedjelja Suncu, ponedjeljak Mjesecu, subota Saturnu, itd., jesu li se ova božanstva štovala na taj određeni dan više nego u ostale dane?

Odgovor: Ne. (R. RATHBORN, Smithsonian Institute, Washington)

3. Planetarni tjedan u kojem su dani nazvani prema nebeskim tijelima, Saturday, Sunday, itd., bio je izum astrologa, vjerojatno u drugom stoljeću prije Krista, međutim, nema religijski karakter, niti je religija na to utjecala. Saturna, na primjer, nije se štovalo subotom, niti Jupitea četvrtkom. Praznici pojedinih bogova nisu nikada bili tjedni praznici, niti su padali na određene dane prema nekoj drugoj podjeli mjeseca, recimo deseti dan. .... Utvrđeni dani za okupljanje zajednice na bogoštovlje nisu postojali. (GEORGE F. MOORE, Divinity Ave., Cambridge, Mass)

4. Poganski Grci i Rimljani nikad nisu imali tjedni dan odmora. Nikad nisu imali poseban dan u tjednu u koji bi prinosili žrtve ili molitve poganskim bogovima. (W. H. WESTERMAN, University of Wisconsin)

Konstantin je 313. god. objavio Milanski edikt, ustanovljavajući nedelju kao dan odmora. Imperatorov nedeljni zakon nije imao nikakve veze sa hrišćanstvom, on je zapravo poštovao glavnog grčko-rimskog boga Sunca, zvanog Helios ili Apolon.

1. Pitanje: Je li Apolon, bog Sunca, bilo među Rimljanima ili Grcima, imao neki poseban dan na koji je štovan molitvama ili prinošenjem žrtava više nego na bilo koji drugi dan?

Odgovor: Postojali su neki određeni praznici u raznim hramovima, i to su bili godišnji, a ne tjedni praznici.
(F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

2. Pitanje: Je li Apolon imao poseban dan u tjednu ili mjesecu u koji ga se štovalo molitvama i prinošenjem žrtvi više nego u ostale dane?

Odgovor: Ne. (R. RATHBORN, Smithsonian Institute, Washington)

3. Praznici su padali u određene mjesece i na određene dane u mjesecu. Tako je u Ateni prvi mjesec u godini (Hekabombaion) počinjao mladim mjesecom nakon ljetnog solsticija (ovo odgovara, dakle, našem srpnju). U ovom mjesecu bio je Apolonov praznik i padao je na prvi ili sedmi dan mjeseca. (GEORGE F. MOORE, Divinity Ave., Cambridge, Mass)

Imperator Konstantin se obratio u hrišćanstvo. Međutim, pošto je ostao sklon bogu Suncu, on je dan slavljenja Boga pomerio sa subote koja je, očigledno, bila tradicija u judaizmu, na nedelju, dan boga Sunca. Hrišćani od tad, bar veći deo njih, što je poražavajuće, proslavljaju Boga nedeljom umesto subotom.

1. Pitanje: Je li pogansko štovanje imalo bilo što prema nedjelji, što bi moglo uticati na kršćane da odaberu taj dan kao svoj dan odmora i svetkovanja?

Odgovor: Ne, teško se može reći da je postojalo bilo kakvo posebno poštovanje za nedjelju u poganskim vremenima. (F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

2. U Konstantinovu Ustavu iz 321. god., u kojem se govori o "časnom danu sunca," Konstantin se osvrće na nedjelju kao nesumnjivo časnu s kršćanskog stajališta. Kršćani su je takvom smatrali kao dan uskrsnuća. Moglo bi biti da je časna i za Konstantina, s obzirom da je već prije legalizirao kršćansku religiju. Ako je na bilo koji način nedjelja bila časna ili dan odmora poganima, koliko moje informacije govore, pogani su tu praksu morali preuzeti od kršćana.(W. H. WESTERMAN, University of Wisconsin)

Čuvajte se, dakle, svake kanalizacije, pogotovo "Youtube-kanalizacije". Oni kojima se iz nje pije, neka piju.

 

[tripo 41]

Ja bih ovaj uradak sa "Youtube-kanalizacije" nazvao "Imbecili Imbecilima"

Tajnu jednog i pol sata trajanja ovog baljezganja i smrada otkrit ćete u samo 75 sekundi njegova sadržaja. Počinje točno s početkom 37. minute (36.00) pa pogledajmo:
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
36.00 – „Postoji i treći razlog, a to je uticaj obožavanja Sunca koji se uvukao u Crkvu, a kad obožavaoci Sunca počnu da se uvlače u Crkvu, Konstantin to može da iskoristi da dovede do uzdizanja nedelje, dana Sunca, kao dana u koji ljudi trebaju da imaju bogosluženja. Ovo postepeno napuštanje Božjeg zakona je tokom vekova postalo tako široko prihvaćeno da je većina bila šokirana kad je shvatila da bogosluženje nedeljom nije utemeljeno na Bibliji. Konstantin je 313. god. objavio Milanski edikt, ustanovljavajući nedelju kao dan odmora. Imperatorov nedeljni zakon nije imao nikakve veze sa hrišćanstvom, on je zapravo poštovao glavnog grčko-rimskog boga Sunca, zvanog Helios ili Apolon. Imperator Konstantin se obratio u hrišćanstvo. Međutim, pošto je ostao sklon bogu Suncu, on je dan slavljenja Boga pomerio sa subote koja je, očigledno, bila tradicija u judaizmu, na nedelju, dan boga Sunca. Hrišćani od tad, bar veći deo njih, što je poražavajuće, proslavljaju Boga nedeljom umesto subotom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sada ćemo ovdje ponovo pozvati, već na drugoj temi citirane, četvoricu povjesničara.



1. Pitanje: S obzirom da je nedjelja nazvana prema Suncu, ponedjeljak prema Mjesecu, subota prema Saturnu itd., znači li to da se ova božanstva više častilo u te dane nego u ostale dane?

Odgovor: Ne, prijašnje obožavanje bogova nestajalo je kada je uvođen sedmodnevni tjedan. Značenje imena dana bilo je astrološko, a ne religiozno. (F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

2. Pitanje: Budući da je svaki dan u tjednu po imenu bio posvećen nekom božanstvu, kao što je nedjelja Suncu, ponedjeljak Mjesecu, subota Saturnu, itd., jesu li se ova božanstva štovala na taj određeni dan više nego u ostale dane?

Odgovor: Ne. (R. RATHBORN, Smithsonian Institute, Washington)

3. Planetarni tjedan u kojem su dani nazvani prema nebeskim tijelima, Saturday, Sunday, itd., bio je izum astrologa, vjerojatno u drugom stoljeću prije Krista, međutim, nema religijski karakter, niti je religija na to utjecala. Saturna, na primjer, nije se štovalo subotom, niti Jupitea četvrtkom. Praznici pojedinih bogova nisu nikada bili tjedni praznici, niti su padali na određene dane prema nekoj drugoj podjeli mjeseca, recimo deseti dan. .... Utvrđeni dani za okupljanje zajednice na bogoštovlje nisu postojali. (GEORGE F. MOORE, Divinity Ave., Cambridge, Mass)

4. Poganski Grci i Rimljani nikad nisu imali tjedni dan odmora. Nikad nisu imali poseban dan u tjednu u koji bi prinosili žrtve ili molitve poganskim bogovima. (W. H. WESTERMAN, University of Wisconsin)



1. Pitanje: Je li Apolon, bog Sunca, bilo među Rimljanima ili Grcima, imao neki poseban dan na koji je štovan molitvama ili prinošenjem žrtava više nego na bilo koji drugi dan?

Odgovor: Postojali su neki određeni praznici u raznim hramovima, i to su bili godišnji, a ne tjedni praznici.
(F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

2. Pitanje: Je li Apolon imao poseban dan u tjednu ili mjesecu u koji ga se štovalo molitvama i prinošenjem žrtvi više nego u ostale dane?

Odgovor: Ne. (R. RATHBORN, Smithsonian Institute, Washington)

3. Praznici su padali u određene mjesece i na određene dane u mjesecu. Tako je u Ateni prvi mjesec u godini (Hekabombaion) počinjao mladim mjesecom nakon ljetnog solsticija (ovo odgovara, dakle, našem srpnju). U ovom mjesecu bio je Apolonov praznik i padao je na prvi ili sedmi dan mjeseca. (GEORGE F. MOORE, Divinity Ave., Cambridge, Mass)



1. Pitanje: Je li pogansko štovanje imalo bilo što prema nedjelji, što bi moglo uticati na kršćane da odaberu taj dan kao svoj dan odmora i svetkovanja?

Odgovor: Ne, teško se može reći da je postojalo bilo kakvo posebno poštovanje za nedjelju u poganskim vremenima. (F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England)

2. U Konstantinovu Ustavu iz 321. god., u kojem se govori o "časnom danu sunca," Konstantin se osvrće na nedjelju kao nesumnjivo časnu s kršćanskog stajališta. Kršćani su je takvom smatrali kao dan uskrsnuća. Moglo bi biti da je časna i za Konstantina, s obzirom da je već prije legalizirao kršćansku religiju. Ako je na bilo koji način nedjelja bila časna ili dan odmora poganima, koliko moje informacije govore, pogani su tu praksu morali preuzeti od kršćana.(W. H. WESTERMAN, University of Wisconsin)

Čuvajte se, dakle, svake kanalizacije, pogotovo "Youtube-kanalizacije". Oni kojima se iz nje pije, neka piju.

To što si dao nije oborilo činjenicu da je nedelja paganski dan. Očigledno je da te sve sablažnjava što ja dajem, pa moraš po tome da udariš đonom da bi umirio svoju savjest koja je uljuljkana u laži.
-----------------------------------------------------------------------

Tajnu jednog i pol sata trajanja ovog baljezganja i smrada

-------------------------------------------------------------------

Očigledno te je emisija dobro sablaznila, pa moraš da reaguješ na ovako ružan način.

 

[stvarnoslap]

To što si dao nije oborilo činjenicu da je nedelja paganski dan.

Laž se ne pretvori u istinu onog časa kada ti u laž povjeruješ.

Očigledno je da te sve sablažnjava što ja dajem, pa moraš po tome da udariš đonom da bi umirio svoju savjest koja je uljuljkana u laži.

Od tebe me ništa ne može sablazniti.

Tajnu jednog i pol sata trajanja ovog baljezganja i smrada

-------------------------------------------------------------------

Očigledno te je emisija dobro sablaznila, pa moraš da reaguješ na ovako ružan način.

Upravo tako, baljezganja i smrada.

 

[tripo 41]

Laž se ne pretvori u istinu onog časa kada ti u laž povjeruješ.



Od tebe me ništa ne može sablazniti.



Upravo tako, baljezganja i smrada.

Samo ti nastavi svojim putem.

 

[stvarnoslap]

Samo ti nastavi svojim putem.

Ti me htio sablazniti, a ja ništa?

 

[tripo 41]

Ti me htio sablazniti, a ja ništa?

Ti si s sablažnjavaš od onoga što dajem. A manifstacija te sablazni se pretvara u otpor u vidu mržnje, zajedljivosti.

 

[Zaokret]

Ima li nekoga da se ne slaze sa time da se hriscasnki otpad ili "kukolj"pojavio jos u vreme dok je Isus Hrist bio ziv.?

 

[stvarnoslap]

Ima li nekoga da se ne slaze sa time da se hriscasnki otpad ili "kukolj"pojavio jos u vreme dok je Isus Hrist bio ziv.?

Eto, prema Jehovinim svjedocima prvi otpad i prvi otpadnici su Isusovi apostoli. Prema Jehovinim svjedocima upravo su apostoli u novozavjetnim spisima izbacili JHWH. Što je Crkva drugo i mogla biti nego "otpadnica", kad su je od početka vodili "apostoli otpadnici". Ovo je teza i naučavanje Jehovinih svjedoka.

 

[Isabeleta]

Eto, prema Jehovinim svjedocima prvi otpad i prvi otpadnici su Isusovi apostoli. Prema Jehovinim svjedocima upravo su apostoli u novozavjetnim spisima izbacili JHWH. Što je Crkva drugo i mogla biti nego "otpadnica", kad su je od početka vodili "apostoli otpadnici". Ovo je teza i naučavanje Jehovinih svjedoka.

Pa, što ako je to naučavanje Jehovinih svjedoka...oni ionako nisu kršćanska zajednica.
Oni su samo kvazi kršćani. Baza kršćanskog života je krštenje u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, a oni ne priznaju Presvevo Trojstvo, niti istovjetnost Sina s Ocem.

 

[kainos]

Jezabela zar nisi znala da se Jehovci krstavaju u ime Oca Sina i SD a ne u ime Jehove...to mi nikako nije jasno?1