Član
- Učlanjen(a)
- 17.04.2009
- Poruka
- 4.299
Zamke dobrog apetita
Višak kilograma je prvo zdravstveni, pa tek onda estetski problem. Dokazano je da gojaznost ugrožava srce i krvne sudove, dovodi do gomilanja kamenja u žuči, izaziva dijabetes tipa 2 i artritis.
Pored stalnog upozorenja lekara da je gojaznost prvi korak ka mnogim bolestima, sve je više ljudi s prekomernom telesnom težinom. Svetska zdravstvena organizacija je još 1997. godine gojaznost uvrstila u bolesti epidemijskog karaktera. Istraživanja rađena kod nas pokazuju da više od pola populacije ima ovaj problem.
"Samo na teritoriji Centralne Srbije ima 17 odsto gojaznih osoba, a 31 odsto je s prekomernom težinom, odnosno na granici gojaznosti" - navodi akademik prof. dr Dragan Micić, uvaženi endokrinolog na Institutu za endokrinologiju i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije i predsednik Udruženja za borbu protiv gojaznosti, s kojim smo razgovarali o debljini kao potencijalnoj pretnji zdravlju.
Šta je centralna gojaznost
Nekada je gojaznost tretirana samo kao estetski problem, a danas se zna da osobe s povećanom telesnom težinom imaju veći rizik od brojnih zdravstvenih komplikacija - upozorava dr Mićić.
Kada pređe u hronično stanje, prekomerna debljina direktno i indirektno utiče na poremećaje kao što su porast krvnog pritiska, nivoa holesterola u krvi, arteriosklerozu, bubrežne bolesti, dijabetes tipa 2, artritis, pa čak i neke vrste malignih oboljenja.
Kod gojaznih osoba u poređenju sa osobama normalne telesne težine postoji veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Jedan od važnih pokazatelja da takav rizik postoji jeste tzv. centralna gojaznost, u predelu struka, koja je, kako objašnjava naš sagovornik, tipična za mušku populaciju u srednjim godinama.
Rizik je u struku
Jedna studija rađena u Beogradu pokazala je da skoro polovina muškaraca ima centralnu gojaznost. Jednostavan način da se rizik prepozna je kada obim struka kod muškaraca prelazi 94 cm, kod žena 80 cm. Ovo je prihvaćeni kriterijum za ljude u Evropi - navodi dr Micić.
Dalje objašnjava da većina pacijenata s dijabetesom tipa 2 ima prekomernu telesnu težinu, a da debljina u 90 odsto slučajeva uzrokuje određeni stepen neosetljivosti na insulin.
Kada pored centralne gojaznosti postoje i povišeni trigliceridi, što se može proveriti u svakom domu zdravlja, to jasno ukazuje na rizik, pa se na vreme mogu preduzeti mere prevencije - kaže naš sagovornik.
Prof. dr Micić naglašava da su nezdrav način života i neredovna ishrana putevi koji vode u gojaznost.
Tipovi gojaznosti
Ženski profil - Kruškoliku, ginoidnu gojaznost odlikuje nakupljanje masnog tkiva, uglavnom potkožnog, pretežno u karličnom pojasu, na butinama, bedrima, u predelu zadnjice. Ove osobe imaju sklonost ka pojavi mehaničkih komplikacija u vidu degenerativnih promena na velikim zglobovima, pojave proširenih vena i oboljenja disajnih organa.
Muški profil - Kod jabukolike, androidne gojaznosti dolazi do deponovanja masnog tkiva u predelu ramenog pojasa, gornjeg dela trbuha kao i oko unutrašnjih organa. Ovaj tip više je udružen s povećanim rizikom razvoja komplikacija kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog pritiska, povećanja metabolizma masti i šećerne bolesti.
Izmerite svoj rizik
Moderna medicina zna tačno kako indeks telesne mase ili BMI (od engl. Bodi Mass Index) utiče na obolevanje od najopasnijih vrsta bolesti. Tako osobe sa BMI između 25 i 30 (višak kilograma) imaju duplo veće šanse da obole od visokog pritiska, kamena u žuči ili dijabetesa. Osobe sa BMI većim od 30 (gojazni) imaju triput veće šanse da obole od tih istih bolesti.
Izračunajte svoj BMI i na osnovu dobijenih vrednosti procenite da li imate problem s preteranom težinom.
Izvor: Zdravlje
Višak kilograma je prvo zdravstveni, pa tek onda estetski problem. Dokazano je da gojaznost ugrožava srce i krvne sudove, dovodi do gomilanja kamenja u žuči, izaziva dijabetes tipa 2 i artritis.
Pored stalnog upozorenja lekara da je gojaznost prvi korak ka mnogim bolestima, sve je više ljudi s prekomernom telesnom težinom. Svetska zdravstvena organizacija je još 1997. godine gojaznost uvrstila u bolesti epidemijskog karaktera. Istraživanja rađena kod nas pokazuju da više od pola populacije ima ovaj problem.
"Samo na teritoriji Centralne Srbije ima 17 odsto gojaznih osoba, a 31 odsto je s prekomernom težinom, odnosno na granici gojaznosti" - navodi akademik prof. dr Dragan Micić, uvaženi endokrinolog na Institutu za endokrinologiju i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije i predsednik Udruženja za borbu protiv gojaznosti, s kojim smo razgovarali o debljini kao potencijalnoj pretnji zdravlju.
Šta je centralna gojaznost
Nekada je gojaznost tretirana samo kao estetski problem, a danas se zna da osobe s povećanom telesnom težinom imaju veći rizik od brojnih zdravstvenih komplikacija - upozorava dr Mićić.
Kada pređe u hronično stanje, prekomerna debljina direktno i indirektno utiče na poremećaje kao što su porast krvnog pritiska, nivoa holesterola u krvi, arteriosklerozu, bubrežne bolesti, dijabetes tipa 2, artritis, pa čak i neke vrste malignih oboljenja.
Kod gojaznih osoba u poređenju sa osobama normalne telesne težine postoji veći rizik od kardiovaskularnih bolesti. Jedan od važnih pokazatelja da takav rizik postoji jeste tzv. centralna gojaznost, u predelu struka, koja je, kako objašnjava naš sagovornik, tipična za mušku populaciju u srednjim godinama.
Rizik je u struku
Jedna studija rađena u Beogradu pokazala je da skoro polovina muškaraca ima centralnu gojaznost. Jednostavan način da se rizik prepozna je kada obim struka kod muškaraca prelazi 94 cm, kod žena 80 cm. Ovo je prihvaćeni kriterijum za ljude u Evropi - navodi dr Micić.
Dalje objašnjava da većina pacijenata s dijabetesom tipa 2 ima prekomernu telesnu težinu, a da debljina u 90 odsto slučajeva uzrokuje određeni stepen neosetljivosti na insulin.
Kada pored centralne gojaznosti postoje i povišeni trigliceridi, što se može proveriti u svakom domu zdravlja, to jasno ukazuje na rizik, pa se na vreme mogu preduzeti mere prevencije - kaže naš sagovornik.
Prof. dr Micić naglašava da su nezdrav način života i neredovna ishrana putevi koji vode u gojaznost.
Tipovi gojaznosti
Ženski profil - Kruškoliku, ginoidnu gojaznost odlikuje nakupljanje masnog tkiva, uglavnom potkožnog, pretežno u karličnom pojasu, na butinama, bedrima, u predelu zadnjice. Ove osobe imaju sklonost ka pojavi mehaničkih komplikacija u vidu degenerativnih promena na velikim zglobovima, pojave proširenih vena i oboljenja disajnih organa.
Muški profil - Kod jabukolike, androidne gojaznosti dolazi do deponovanja masnog tkiva u predelu ramenog pojasa, gornjeg dela trbuha kao i oko unutrašnjih organa. Ovaj tip više je udružen s povećanim rizikom razvoja komplikacija kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog pritiska, povećanja metabolizma masti i šećerne bolesti.
Izmerite svoj rizik
Moderna medicina zna tačno kako indeks telesne mase ili BMI (od engl. Bodi Mass Index) utiče na obolevanje od najopasnijih vrsta bolesti. Tako osobe sa BMI između 25 i 30 (višak kilograma) imaju duplo veće šanse da obole od visokog pritiska, kamena u žuči ili dijabetesa. Osobe sa BMI većim od 30 (gojazni) imaju triput veće šanse da obole od tih istih bolesti.
Izračunajte svoj BMI i na osnovu dobijenih vrednosti procenite da li imate problem s preteranom težinom.
Izvor: Zdravlje