Drveće

[Nostradamus]

Žalosna vrba
Salix albavar. vitellina f. pendula

Areal: ovo je kultivisan oblik bele vrbe
Izgled u prirodi: visine i do 30m, prečnika i preko 1m.
Osnovna odlika ove forme bele vrbe su viseće grane; one zapravo prvo krenu da rastu uspravno, a zatim se pod sopstvenom težinom poviju; pošto grane izrastu vrlo duge (i 2-3m), veći deo grane je viseći.
Mlade grane su žute boje.
List je sa lica zelen, a sa naličja beličast; izdužen je, širi je u delu prema peteljki, a vrh je zašiljen.
Kora u starosti duboko ispuca, uglavnom uzdužno.
Biologija: odgovaraju joj pozicije sa visokim podzemnim vodama, oko reka, mogu i plavna područja.
Traži puno svetlosti-sunca, inače je krošnja retka, a može i uginuti usled nedostatka svetla.
Skromnih je zahteva u pogledu zemljišta, ali joj je vlaga u zemljištu neophodna.
Lako obrazuje adventivne korenčiće.
Cveta u martu/aprilu. Seme je zrelo već u proleće, odmah klija ako ima uslova, a klijavost samo kratko zadržava.
Za hortikulturne potrebe razmnožava se reznicama, i to zrelim koje se skidaju u kasnu jesen, pa se odmah postave u zemlju, ili se utrape do proleća, pa se onda pobadaju.


pupoljak

grančica



Pozicija: Na puno sunca, po mogućstvu i da vlaga vazduha bude povišena.

Zalivanje: Zimi jednom nedeljno, u proleće jednom dnevno, a leti bi trebalo zalivati 2-3 puta dnevno i s remena na vreme je potapati u vodu.

Presađivanje: Svake ili svake druge godine

Orezivanje: Grane se puste da izrastu dugačke, uz savijanje na dole (uz pomoć žice ili na neki drugi način); kada odrvene u tom položaju, skraćuju se neposredno ispod nastalog luka.

Razmnožavanje: Zrelim reznicama skinutim u jesen

Stilovi: Svi osim literati, ali najvise joj odgovara neobavezno uspravni stil.

Veličine: Sve veličine, pa i mame (vrlo dobro smanjuje lišće)

 

[Nostradamus]

Latinski naziv: Zelkova serrata

Domaći naziv: Zelkova

Poreklo: Japan

Tip gajenja: Drvenasta vrsta

Visina: do 9 m

Cvetanje: prolece

Pozicija: sunčano mjesto

Zemljište: propusna zemlja

Razmnožavanje: semenom

 

[Nostradamus]

Poreklo: Japan

Opis: Drvo koje na prirodnim staništima raste u visinu do 9 m, ali u Europi su stabla većinom manjega rasta. Grane su gusto zbijene i čine lijepu okruglastu krošnju. List je ovalan, 6-9 cm dug, "zubi" lista su okrenuti prema naprijed. List je sa 8-14 parova linija na sebi. Pupoljak lista je velik 0,4 cm i crvenkasto obojan. Boja lista je tokom ljeta tamnozelena, a u jesen prelazi u žutu, narandžastu i crvenkastosmeđu boju. Cvjetovi su 0,4 cm dugi, zelene boje, posebno se nalaze ženski i muški cvjetovi. Pojavljuju se prije lista. Plodovi su 0,3-0,5 cm dugi, širi nego duži. Plod dozrijeva sredinom ljeta.

Među poznatijim varijetetima Zelkove serrata su: 'Goshiki', 'Green Vase', 'Halka', 'Spring Grove', 'Village Green'

 

[Nostradamus]

Razmnožavanje: Sjemenom i reznicama. Ako se razmnožava sjemenom, sjeme se uzima sa stabla kada je tehnološki zrelo, a to je sredinom ljeta, dobro se osuši na lagano zasjenjenom mjestu, sprema se u platnene vrećice i pohranjuje na hladno prozračno mjesto. Prije sjetve je potrebna stratifikacija (hladan period) od 2 tjedna. Sije se u rano proljeće, negdje oko 15.03. Klijavost sjemena je oko 70 %. Sjeme klija nakon 30-90 dana. Klija već na temperaturama 15-18 stupnjeva. Također se razmnožavanje sa reznicama pokazalo vrlo uspješnim, uz upotrebu hormona za zakorjenjivanje za drvenaste reznice. Zakorjenjivati možemo u rano proljeće sa odrvenjelim reznicama dugačkim 20-30 cm, ili u šestom mjesecu sa poluodrvenjelim reznicama, dugačkim 25 do 25 cm.

Bonsai: Ako se Zelkova serrata uzgaja kao bonsai drvce potrebno ga je presađivati svake dvije do tri godine. Prignojavanje se vrši od proljeća do jeseni. Tokom čitavoga ljeta možemo skraćivati grane na krošnji, time ćemo vrlo brzo dobiti gustu krošnju. List Zelkove je dovoljno sitan, tako da ne trebamo u lipnju uklanjati svo lišće.

 

[Nostradamus]

Japanski Javor (Acer Palmatum)

Latinski naziv: Acer palmatum

Domai naziv: Japanski javor

Poreklo: Koreja i Japan

Tip gajenja: Drvenasta vrsta

Visina: do 4 m

Cvetanje: prolece

Pozicija: zašticeno mesto, polusenka

Zemlji¹te: plodno, rastresito, vlažno

Razmnožavanje: semenom

Opis: Raste u visinu do 4 m. Većinom grmolikoga rasta, ali orezivanjem
se dobiva lijepo drvo sa gustozbijenom krošnjom. Listovi su u proljeće
svijetlo crvene boje, tokom ljeta prelaze u zelenkastu boju, a u jesen
poprimaju krvavocrvenu boju, duboko su usječeni, 5-10 cm dugi, imaju 5-7
režnjeva. Cvjetovi se pojavljuju u lipnju i ljubičaste su boje. Sjeme je
1-2 cm dugačko i sazrijeva iste godine.

Mjesto sadnje: Voli zaštićenije mjesto od jakih vjetrova, lagano
zasjenjeno, bez zadržavanja vode u tlu. Također može uspijevati odlično
i na osunčanome mjestu. Raste relativno sporo. Otporan je na
industrijska zagađenja.

 

[Nostradamus]

Razmnožavanje: Sjemenom, reznicama i povaljenicama. Ako se razmnožava
sjemenom, sjeme se uzima sa stabla kada je tehnološki zrelo, dobro se
osuši na lagano zasjenjenom mjestu, sprema se u platnene vrećice i
pohranjuje na hladno prozračno mjesto. Prije sjetve se obavlja
stratifikacija sjemena, tj. Sjeme se stavlja u sandučiće sa pijeskom,
jedan red pijeska, jedan red sjemena, pa opet pijesak itd. Pohranjuje se
u hladnjak ili na neko vrlo hladno mjesto gdje temperatura od 1 do 5
stupnjeva. U takvim uvjetima sjeme se drži od 1-2 mjeseca. Poslije toga
se obavlja sjetva sjemena. Sjeme klija nakon 20-60 dana. Ako se sije bez
stratifikacije tada sjeme klija tek naredne godine. Razmnožavanje
reznicama se provodi u rano proljeće uzimanjem odrvenjelih reznica dugih
20-30 cm, ili u šestom mjesecu uzimanjem ovogodišnjih reznica koje još
nisu odrvenjele do kraja, dužine 15-20 cm. Na ovim reznicama se
ostavljaju dva para listova, a ostalo lišće se uklanja. Obavezno
upotrebljavati hormon za zakorjenjivanje. Nove žilice se pojavljuju
nakon 30-60 dana, uz upotrebu dobroga hormona.

Bonsai: Ako se japanski javor uzgaja kao bonsai drvce potrebno ga je
presađivati svake dvije do tri godine. Prignojavanje se vrši od proljeća
do jeseni. Tokom mjeseca lipnja može se izvršiti uklanjanje svega lišća,
ubrzo nakon toga pojavljuju se novi listići, puno sitniji nego
prijašnji. Sa ovim načinom uklanjanja lišća možemo već za dvije do tri
godine dobiti razgranatu i gustu krošnju sa sitnim lišćem. Da bismo
dobili deblje deblo, možemo sadnicu posaditi na otvoreno i tako držati
dvije do tri godine, uz redovito orezivanje krošnje.

 

[Nostradamus]

Hrast lužnjak (Quercus robur)


Hrast (Quercus)

Familija: Fagaceae

Opis roda: Zimzeleno ili listopadno drveće, redje žbunovi, sa oko 300 vrsta. Kod nas je rod zastupljen sa oko 10 vrsta.

Hrastovi spadaju medju naše najvažnije drvenaste vrste, izgradjujuci prostrane komplekse čistih ili mešovitih hrastovih šuma u brdskom pojasu naše zemlje. Hrastovo drvo se upotrebljava za gorivo, gradju, nameštaj, itd. Lišće se koristi za lisnik, a plodovi u svinjogojstvu.



Hrast lužnjak (Quercus robur)
Latinski naziv: Quercus robur

Nazivi kod nas: dub, dubovina, hrast lužnik, lužni hrast, lužnjak, rani hrast

Poreklo: Evropa / Azija

Tip gajenja: drvenasta vrsta

Biologija: jednodomna, anemofilna, heliofitna, mezofilna vrsta

Visina: 30 - 50 metara

Cvetanje: proleće (april / maj)

Plod: žir

Zemljište: plodno, vlažno, glinovito ili peskovito

Razmnožavanje: semenom i vegetativno

Opis : Listopadno drvo, 30 - 50 m visoko, promera debla do 2,5 m (nekad i više); krošnja široka nepravilna, dobro razgranata. Kora : U mladosti glatka, kasnije uzdužno ispucala, u starosti debela (i do preko 10 cm), uzdužno ispucala dubljim i poprecno plitkim brazdama. Korenov sistem jako razvijen, s centralnim korenom, koji prodire u dubinu po nekoliko metara. Bočni koreni se šire znatno u širinu. Pupovi su pokriveni brojnim golim, spiralno rasporedjenim ljuskama svetlo smedje boje; vršni pup je okružen sa vise manjih prostranih pupova. Listovi se nalaze na dosta debelim, golim, poluokruglim, 2 - 10 mm dugim peteljkama; ploška 8 - 15 (20) cm duga i 3 - 10 široka, na osnovi nesimetrična, okruglasta ili ušasta. Cvetovi su na istoj biljci jednopolni: muški u 2 - 5 cm dugim resama; Ženski se javljaju pojedinačno ili u grupicama do 5. Kupola je poluloptasta, sa tankim zidovima, 7 - 20 mm visoka, 7 - 23 mm široka, pokrivena sitnim širokim ljuskama. Plod je žir koji viri iz kupole (1,5 - 5 cm dugačak, 0,7 - 2,7 cm širok sa površinskim uzdužnim prugama, svetlosmedje žućkast. Sazreva u septembru i oktobru. Vreme cvetanja je april i maj.

 

[Nostradamus]

Lužnjak je ekološki vrlo plastična vrsta, tako da je dobro prilagodjena kako kontinentalnoj šumskoj i šumostepskoj klimi, tako i severnoj šumskoj i atlantskoj, odnosno na jugu submediteranskoj i mediteranskoj klimi. Medjutim, u odnosu na zemljište lužnjak je daleko manje valentan, pa teško uspeva na plitkom i suvom zemljištu, već zahteva duboka, peskovita ili glinovita, plodna, sveža do vlažna zemljišta, sa visokom podzemnom vodom, ponekad povremeno čak i plavljena, ali ne sa stagnirajućom vodom za vreme vegetacije. Zato je lužnjak najčešće rasprostranjen na iluvijalno-deluvijalnom zemljištu u nizijama i dolinama, ili blago brežuljkastom terenu. Podnosi i znatnu koncentraciju soli u zemljištu, pa može da uspeva i na blažim slatinama u šumostepskom području. Na kiselim zemljištima veoma slabo uspeva. Heliofitna vrsta. Osetljiv na kasne mrazeve, podnosi visoke temperature za vreme žarkog kontinentalnog leta; otporan prema vetru i dimu.

 

[Nostradamus]

Hrast kitnjak

Latinski naziv: Qercus petraea

Nazivi kod nas: kitnjak, gorun, beljik

Poreklo: Evropa

Tip gajenja: drvenasta vrsta

Biologija: jednodomna, anemofilna, pretežno mezofilna vrsta

Visina: 35 - 40 metara

Cvetanje: proleće (april / maj)

Plod: žir

Zemljište: plodno, vlažno, glinovito ili peskovito

Razmnožavanje: semenom

Opis : Listopadno drvo visoko oko 35-40 m sa promerom debla od 1-3 m. Kora je na starim primercima su debela (do 2 cm) plitko ispucala, belosiva. Korenov sistem jako razvijen, sa razvijenim centralnim korenom. Razvijena ektotrofna mikroza. Pupoljci su dugi 8 mm, sa zašiljenim i koničnim ljuskama.Vršni pupovi su najkrupniji. Listovi se nalaze na golim peteljkama, lisna ploška je tanka čvrsta, duga do 12 cm i 7 cm široka. Cvetovi su jednopolni – muški su u resama, a ženski su pojedinačni ili po 2-5 grupni. Cupula je poluloptasta, plitka, tankih zidova, 5-12 mm visoka i 8-14mm široka. Biologija : jednodomna, anemofilna, pretežno mezofilna vrsta. Vreme cvetanja : april, maj Razmnožavanje : semenom

 

[Nostradamus]

Razmnožavanje : semenom

Stanište: najbolje uspeva na svežim zemljištima, a u pogledu hranljivosti zemljišta nema nekih zahteva. Nalazi se na kiselom, podzolastom čak i na slabo razvijenom skeletnom zemljištu, niskih i brežuljastih i retko u brdskim terenima.

Ne podnosi klimatske ekstreme, poplavna zemljista niti preterano suvu i toplu podlogu. Na krečnjačkoj podlozi, takodje teško uspeva, ali je čest na sepertinu. Na većim visinama pretrežno se nalazi na toplijim, južnim padinama.