Šta je novo?
SerbianForum

Dobrodošli na SerbianForum.org, mjesto na kojem možete pronaći apsolutno sve, mjesto druženja i odlične zabave!

Depresija

  • Začetnik teme Barbie
  • Datum pokretanja
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Povezanost interneta i depresije

Radio 021

Povezanost interneta i depresije




Osobe koje provode mnogo vremena u surfovanju internetom češće nego drugi ljudi pokazuju znakove depresije, upozorili su britanski stručnjaci s Univerziteta u Lidsu.

Naučnici napominju da ipak još nije jasno da li internet izaziva depresiju ili su depresivni ljudi skloniji surfovanju.
„Ova studija podupire spekulacije u javnosti da preterani angažman na vebsajtovima koji služe kao zamena za normalne društvene funkcije, može da bude u vezi sa psihološkim poremećajima kao što su depresija i zavisnost", objasnila je vođa istraživanja Katriona Morison.
Zavisnici od interneta veliki deo vremena provode na pornografskim sajtovima, igrajući igrice i „družeći se".
Tim iz Lidsa zaključuje da preterana upotreba interneta može da bude signal depresivnih tendencija kod manjeg procenta ljudi, prenosi sajt Stetoskop.



 
Armag

Armag

Član
Genetskom terapijom protiv teških depresija

Genetskom terapijom protiv teških depresija

23. oktobar 2010. 12:57

Genetska terapija bi mogla da bude novo moćno sredstvo protiv teških oblika depresija na koje se ne može delovati postojećim lekovima.




Naučnici su došli do tog zaključka na osnovu istraživanja obavljenog na miševima, prenele su svetske agencije.

Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u američkom medicinskom časopisu STM (Science Translational Medicine), sastojalo se, kako su objasnili njegovi autori, u obnavljanju gena koji aktivira u mozgu protein p11 za stvaranje osećaja zadovoljstva, čime su među laboratorijskim miševima otklonjeni simptomi depresije.

Istovremeno su analize obavljene nakon smrti osoba koje su bile pod teškom depresijom pokazale mnogo manji nivo proteina p11u njihovom mozgu nego kod ostalih osoba.

Istraživači smatraju da rezultati do kojih se došlo predstavljaju pomak ka razvoju terapija koje će, za razliku od dosadašnjih, uticati na duboke uzroke depresije kod ljudi, a ne samo na njene simptome.

(Tanjug)
 
Poslednja izmena:
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Kako uočiti skrivenu depresiju?

Kako uočiti skrivenu depresiju?

Budi.in 04.11.2010 15:10



Bolovi u trbuhu, preterano dobro raspoloženje, ekstremna zaboravnost – ko bi kod ovih simptoma rekao da se iza njih skriva depresija. Zar je moguće da možemo biti depresivni, a da nismo uopšte tužni?

Vjerovali ili ne, možete biti u depresiji, a da ne uočavate uobičajene simptome. Prema procjenama, svaku petu osobu zahvati depresija barem jednom u životu, a pri tome duplo više zahvaća žene nego muškarce. Stručnjaci nisu optimistični – u budućnosti nas čeka povećanje ove brojke. Danas depresija više nije tabu tema, no ipak nismo svjesni svih njenih oblika kao i simptoma.

Kako raste broj depresivnih ljudi, ujedno raste i broj onih oboljelih koji na prvi pogled zapravo ni nemaju simptome depresije. Od depresije također pate češće starije nego mlađe osobe.

Ovisno o osobi, simptomi mogu biti različiti. Kod nekih je glavni simptom fizička bol, poput bolova u trbuhu. Depresivne osobe češće pate od napetosti u mišićima. Jedan od simptoma mogu bit i bolovi u leđima. Kod čak 30 do 50 posto pacijenata ne mogu se pronaći organski uzroci njihovih fizičkih bolova. No čak i mnogi liječnici ne analiziraju uzroke depresije već reagiraju na simptome preko kojih se bolest manifestira. Nažalost na taj načiin se gubi dragocijeno vrijeme. Logično da je teže liječiti depresiju koja je prisutna duže vrijeme. Ponekad je situacija toliko alarmantna da oboljeli znaju počiniti i samoubojstvo.

Veoma je važno da liječnik postavlja ispravna pitanja. Pacijenti rijetko kada govore direktno o svojim psihičkim problemima. Lakše je reći da nam nedostaje sna, nego priznati da prolazimo kroz teško životno razdoblje. Zbog toga je također važno svom liječniku naglasiti da ste u prošlom periodu doživjeli velike životne promjene, poput razvoda, promjene posla ili okoline, smrt bliske osobe i slično. Ako liječnik postavlja direktna pitanja o raspoloženju, depresivni ljudi na njih rijetko kada odgovaraju pozitivno. Pitanja poput: „Osjećate li krivnju?“, „Postoji li nešto što vas veseli?“ i slično, rijetko kada imaju pozitivan odgovor.

Naravno dolazimo u opasnost da svaku bol u trbuhu i leđima, svaki manjak koncentracije i pretjerano dobro raspoloženje, pripišemo skrivenoj depresiji. No to je pogrešno. Ako ste koji od ovih simptoma primijetili kod svojih bližnjih, ne morate odmah dizati uzbunu. Koliko god je riječ o skrivenoj depresiji, ipak dolazi do promjene cjelokupnog raspoloženja. Kao što je rečeno, ono ne mora biti negativno, no ipak je došlo do vidljivih promjena. Zbog manjka osjećaja izravne tuge i lošeg raspoloženja, oboljeli toga nisu svjesni, no ljudi oko njih to mogu itekako uočiti.

Dobar primjer za prikrivenu depresiju je takozvani „Sissi sindrom“ koji je ime dobio po najpoznatijoj austrijskoj carici Elizabeti od Bavarske, poznatijoj kao Sissi. Ovdje je riječ o ženama koje su na prvi pogled pune samopouzdanja i samokontrole, bave se pretjerano sportom, teže savršenstvu putem raznih dijeta, odjeće i kozmetike. Ispod površine riječ je o depresivnim ženama koje se teško nose sa svojim tijelom.

Kako uočiti depresiju?
Naravno, prvi i glavni simptom je tuga i depresivno raspoloženje. Uočava se i kroz gubitak želje za druženjem s prijateljima. No također iznenadna i prejako izražena želja za druženjem može biti znak depresije.
U druge simptome se ubraja manjak koncentracije, osjećaja samopoštovanja i samopouzdanja. Javlja se osjećaj krivnje ili gubitka, pesimistična gledanja na budućnost, razmišljanja o samoubojstvu, promjene u ritmu spavanja i manjak apetita.
O blagoj vrsti depresije govorimo kada se uočavaju dva simptoma iz ove dvije skupine. Srednja depresija obuhvaća jedan simptom prve kategorije i do dva iz druge. Kod težih depresija oboljeli pate od svih simptoma prve kategorije i dva do četiri iz druge.

Veoma je važno iskreno pričati o svojim osjećajima. U današnje vrijeme često zbog užurbanog načina života ne pronalazimo vrijeme suočiti se sa svojim osjećajima, bili oni pozitivni ili negativni. Ako iznenadno počnete patiti od tegobe koje do tada niste imali, a trenutno ste u teškom životom razdoblju, možda uzrok bolova u trbuhu nije loša prehrana, nego depresija. Prilikom posjeta liječniku nemojte zanemariti ni svoje psihičko stanje.



 
ljubopitljiva

ljubopitljiva

Član
Korisne strane depresije




Američki psihijatri su ustanovili da depresija, koju preživljava svaki čovek bar jednom u životu, ipak ima i svoje korisne strane


LONDON - Američki psihijatri su ustanovili da depresija, koju preživljava svaki čovek bar jednom u životu, ipak ima i svoje korisne strane.
Proučavajući korene depresije, stanje karakteristično za 7 odsto stanovništva, psihijatri Univerziteta u Virdžiniji su zaključili da ona počinje od procesa ruminacije - "žvakanje žvake", kako su okarakterisali stalno "preživljavanje" istih negativnih misli i utisaka, prenosi Rojters.
Ruminacija smanjuje umne sposobnosti, slabi memoriju, sposobnost analize, zbog čega su naučnici ranije zaključivali da je ruminacija iznenadan gubitak misaone energije.
Međutim, ipak su pretpostavili da ruminacija ima i pozitivan smisao, jer često nastaje kao odgovor na ozbiljan stres - smrt bliske osobe ili otpuštanje s posla.
U tom slučaju intenzivno razmišljanje o jednom istom pomaže čoveku da preživi težak udarac.
Osnovni simptomi depresije, među kojima su nespostobnost da se doživi zadovoljstvo, gubitak interesovanja za hranu, seks, komunikacije, imaju konstruktivan smisao.
Psiholozi su utvrdili da se u to vreme aktivira zona velikog mozga odgovorna za koncentraciju pažnje i to u direktnoj proporciji - što je depresija jača zona je aktivnija.
Na osnovu toga naučnici zaključuju da depresija olakšava pronalaženje izlaza iz teške situacije.
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Depresija: Sve češći poremećaj

Depresija: Sve češći poremećaj

Lepota i zdravlje 17.11.2010 11:56



Pod depresijom podrazumevamo patološku promenu raspoloženja, a u psihijatrjskoj terminologiji termin depresija označava još i sindrom u kom, osim patološkog neraspoloženja, postoje i drugi psihički i somatski simptomi i znaci.

Oni su stanje bezvoljnosti, bespomoćnosti, beznađa, usporena motorika i mentalni procesi, izgubljena motivacija, sve praćeno sumornim i teškim mislima, krivicom, kao i telesnim poremećajima. Kao poremećaj depresija se može javiti u više oblika, koji se opet klasifikuju u više vrsta. Važno je razlikovati normalnu tugu i žalost, koje su univerzalne pojave kod ljudi i depresiju kao patološko neraspoloženje. Žalost je adekvatna i razumljiva ekspresija tužnog osećanja, koje je izazvano nekim, za osobu značajnim gubitkom (voljene osobe, čak i gubitka nekog ideala). Normalna žalost je po po intenzitetu i trajanju u srazmeri sa značajem tog gubitka, u njoj nema samopotcenjjivanja, ograničenog je trajanja, sa vremenom se postepeno povlači i gubi.
Kada intenzitet i trajanje žalosti nisu u srazmeri sa pretrpljenim gubitkom, ona se može postepeno utopiti u patološku žalost ili tzv. reaktivnu depresiju. Svakako da su značajne individualne razlike u tome na koji će se način različite osobe nositi sa različitim gubicima.


Depresija je veoma čest simptom, može se pojaviti kao prateći u svim psihičkim poremećajima. Često se javlja i kao pratilac organskih oštećenja centralnog nervnog sistema, zatim drugih telesnih oštećenja i oboljenja, naročito hroničnih i onih koja ugrožavaju život. Reaktivna depresija naglašava delovanje činilaca iz spoljašnje sredine koji dovode do pada raspoloženja, udruženo sa drugim simptomima, ona je reakcija na izuzetno težak i bolan doživljaj.
Predispozicija ličnosti je takođe važna, pa je ponekad teško ustanoviti dijagnostičku granicu, koja ovaj vid depresije razlikuje od endogene, koja naglašava unutrašnje razloge (predispoziciju ličnosti, nasledne činioce, biohemijske aspekte).



Tretranje depresivinih osoba treba da bude prilagođeno svakom pojedinačnom slučaju. Pomenuli smo da je značajno ustanoviti prirodu poremećaja, što nije jednostavno i zahteva pažljivo pristupanje stručnjaka za mentalno zdravlje. Značajno je ustanoviti da li postoji rizik od suicida, da li je neophodno hospitalno lečenje, medikamentozna terapija ili psihoterapija, kombinovano lečenje, kao i to da li je u terapijski proces neophodno uključiti i porodicu, odnosno socijalnu sredinu.



 
Sonatica72

Sonatica72

Član
Depresija je kao začarani krug. Želiš da pobegneš od nje, ali ti se čini da stojiš u mestu.

Pomažu prijatelji, poznanici, psihijatri, lekići, ali najbolju pomoć možemo sami sebi da damo.

Od nekada samopouzdane osobe, vesele i raspoložene, depresija napravi potpuno drugačiju osobu.

Vreme je faktor koji leči. Upornost, strpljenje i želja da se opet bude kao pre.
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Antidepresive ne prekidajte sami

9. decembar 2010.

Antidepresive ne prekidajte sami


Razmislite više puta da li je dobro da na svoju ruku prestanete sa uzimanjem antidepresiva. Iznenadan prestanak sa terapijom može imati višestruke poledice, prema skorašnjem istraživanju. Pored neželjenih posledica, postoji i mogućnost da se sam poremećaj javlja češće. Lekari savetuju da se na svoju ruku ne prestaje sa uzimanjem lekova jer se terapija smanjuje polako, kroz određeni vremenski period.



U istraživanju je praćeno 398 pacijenata sa poremećajima depresije, bipolarnim poremećajem i paničnim poremećajima koji su uzimali antidepresive otprilike 8.5 meseci. Od 298, 261 su bile žene a 137 muškarci sa prosekom godina starosti 42. U toku istraživanja, 188 je prestalo da uzima svoje lekove vrlo brzo (u 7 ili manje dana) a 210 su smanjivali dozu (u 14 ili više dana). Nakon toga su praćeni još 3 godine.

Kod osoba koje su vrlo brzo prestale sa terapijom su se razvili novi poremećaji, depresija ili panika. Prema naučnicima, ovo su slične posledice kao kod obolelih od šizofrenije koji su prestali sa uzimanjem lekova. Takođe, slični rezultati su primečeni i kod osoba sa bipolarnim poremećajem. Kod njih se bolest brže i češće razvijala od očekivanog vremena.

U bolničkom lečenju ova istraživanja imaju bitan učinak. Sada lekari moraju da upozore svoje pacijente na početku lečenja o svim posledicama prestanka uzimanja lekova. Takođe, potrebno je i naglasiti da prestanak terapije može ubrzano dovesti do ponovnog razvoja bolesti.

Setite se ako imate nekoga, ili ste sami na terapiji antidepresivima, da nikako ne savetujete ili samo odustanete od lečenja u kratkom vremenskom roku. Najbolje je da se posevetujete sa svojim lekarom jer bi on mogao da vam smanji količinu lekova ili da vam polako smanjuje terapiju u vremenu a sve bez negativnih posledica po vaše mentalno zdravlje.

Izvor: B92



 
M

milan5555

Član
Depresivne smetnje

ŠTO JE DEPRESIJA?


Svatko primjećuje promjene u svom raspoloženju od dana do dana, ili čak od sata do sata. Svatko od nas s vremena na vrijeme govori da je «pomalo depresivan», iako je jasno da ne trebamo pomoć svaki put kad to kažemo. Dakle, kada je depresija problem koji možda treba profesionalnu pomoć? Ne postoji jasna granica između svakodnevne depresije i onoga što ljudi ponekad nazivaju 'klinička depresija'. Radi se o intenzitetu. Kad je depresija ozbiljnija, dugotrajnija, i ima više efekata, tada počinjemo govoriti da bi se moglo raditi o kliničkoj depresiji koja treba pomoć. Ljudi koji imaju takav jači oblik depresije obično imaju i druge simptome pored očitog osjećaja depresivnosti.
UOBIČAJENI SIMPTOMI DEPRESIJE

Na sljedećoj listi navedeni su uobičajeni simptomi kod ljudi koji su u depresiji. Nemaju svi sve simptome, i neće se svatko ponašati na isti način.
Depresivno raspoloženje. Osjeća se loše, tužno, sit svega ili sumorno, tupo i prazno.

Gubitak interesa, užitka i motivacije. Ništa se ne čini zabavnim, sve izgleda kao da je zamorno. Život se čini sivim, dosadnim i besmislenim.

Samokritika i osjećaj krivnje. Osjećate se lošim, beskorisnim, neprikladnim i bezvrijednim.

Pojačana razdražljivost i ljutnja.

Pesimizam. U svemu što se odvija vidi se najcrnja interpretacija. Razmišljanje da ništa neće ispasti dobro, sve se promatra kroz tamne naočale.

Beznadnost. Razmišljanje ne samo da je sve sumorno i besmisleno, nego da će i uvijek ostati tako. Čini se kao da nema smisla niti pokušavati popraviti stanje stvari jer u budućnosti ionako nema ničeg osim jada i gubitka.

Osjećaj straha, zabrinutosti ili napetosti, često bez poznavanja razloga.

Gubitak energije. Cijelo vrijeme osjećaj umora.

Smanjena aktivnost. U nekim slučajevima to može doseći točku u kojoj netko samo leži u krevetu ili sjedi cijeli dan bez kretanja.

Osjećaj da je teško biti s ljudima. Povlačenje iz socijalnih aktivnosti.

• Ili se osjeća naglašeno nezadrživ, uzburkan i nemiran; ili druga krajnost, sve se obavlja mnogo sporije nego obično.

Teškoće s koncentracijom, često do te mjere da je teško pratiti i TV program ili razgovor.

Problemi s pamćenjem. Na primjer, zaboravljanje gdje ste nešto odložili, ili se ne možete sjetiti nečijeg imena. Često su prisutne i specifičnije promjene u pamćenju, kao što je mnogo lakše pamćenje svega lošeg što vam se dogodilo, nego bilo čega dobrog.

Promjene u spavanju. Najčešće poteškoće pri odlasku na spavanje, nemiran san ili buđenje rano ujutro i nemogućnost da se ponovno zaspi. Opet, neki spavaju dulje nego obično, možda kao način da se pobjegne od lošeg osjećaja.

Promjene apetita i tjelesne težine. Najčešće gubitak apetita i težine, ali ponekad se može i 'jesti da se smiri', što rezultira u ponovnom dobivanju težine.

Gubitak interesa za seks

Razmišljanje o smrti. Ovo može varirati od razmišljanja da ne bi bilo tako loše da se slučajno pogine, do aktivnog planiranja samoubojstva.
Ukoliko imate česte ili ozbiljne misli o samoubojstvu, a pogotovo ako ste već počeli planirati kako biste to stvarno učinili, tada što je prije moguće trebate stručnu pomoć. Ako već ne odlazite stručnjaku za mentalno zdravlje kome biste mogli reći o ovim mislima, potražite pomoć kod Vašeg liječnika opće prakse.
Neki ljudi se ponekad boje da je svaki od ovih simptoma depresije pojedinačni problem. Na primjer, ukoliko primijetite probleme s pamćenjem i koncentracijom, mogli biste se brinuti da postajete senilni. Ili, mogli biste gubitak interesa za seks pripisati nekom problemu u vašoj vezi. To može zavarati. Od velikog je značenja prepoznati da sve što je navedeno je lista uobičajenih simptoma jednog problema, odnosno depresija. Ako ste depresivni, vrlo je vjerojatno da ćete imati i neke od ovih simptoma – i kako izlazite iz depresije, tako će nestajati i drugi simptomi.

KOJE SU USPJEŠNE METODE LIJEČENJA DEPRESIJE?


Danas postoji niz metoda liječenja koji mogu pomoći ljudima u depresiji. Trenutno istraživanje pokazuje da antidepresivi, i određeni psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralna terapija) su učinkoviti načini liječenja depresije. Tretmani depresivnih poremećaja se vrše ambulantno ili uz bolničko liječenje (posebice ako je prisutan rizik suicida!). Različiti tretmani, ili kombinacija tretmana, mogu odgovarati različitim ljudima.


Biološki tretmani

Ove tretmane mora prepisati liječnik (obično vaš liječnik opće prakse ili psihijatar).
• Lijekovi
Antidepresivi mogu biti vrlo uspješna metoda liječenja za mnoge ljude. Postoji nekoliko grupa lijekova koje je moguće koristiti. Svi ovi lijekovi pokušavaju ispraviti promjene u kemijskim spojevima u mozgu koji mogu biti povezani s depresijom. Ukoliko ne uzimate lijekove, a mislite da bi vam mogli pomoći, trebate razgovarati sa vašim doktorom opće prakse, psihijatrom ili drugim doktorom. Drugi stručnjaci, kao što su psiholozi ili medicinske sestre, ne prepisuju lijekove.
• Terapija elektrošokovima (ECT)
Ovakva terapija se ponekad koristi za pojedince s teškom depresijom koja ne reagira na druge načine liječenja. Mnogo je manje uobičajena od ostalih vrsta terapije, i isključivo se daje samo pacijentima smještenim u bolnici.
• Uskraćivanje sna
• Terapija svjetlom

Psihološki tretmani
• Kognitivno bihevioralna terapija
Temelji se na ideji da je dio onoga što drži ljude u depresiji način na koji gledaju svijet oko sebe. Prema tome, pesimizam, beznadnost i samo-kritičnost koji karakteriziraju depresiju nisu samo nuspojave poremećaja. One su ključ onoga što baca ljude u depresiju i drži ih u takvom stanju. Liječenje se tako koncentrira na pokušavanju da se prepozna i promijeni način mišljenja ('kognitivni faktori') i ponašanja ('bihevioralni' faktori) koji čine ljude depresivnima. U Centru za kliničku psihologiju primjenjujemo kognitivno-bihevioralnu terapiju.
• Ostali psihološki tretmani depresije
U tretmanu depresije još se koriste i psihoanalitička terapija, interpersonalna terapija Klermana i Weissmana, grupna terapija i obiteljska terapija.


Izvor: Centar za kliničku psihologiju
 
Poslednja izmena od urednika:
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Zimska depresija – kako se boriti sa njom?

Zimska depresija – kako se boriti sa njom?

RTV 30.12.2010 06:53



Iako ste mislili da je zimska dremka rezervisana samo za medvede i druge zveri i zverove, već sa prvim naznakama zime i skraćivanja dana postaje jasno da smo zimskom snu itekako podložni i mi – ljudi.

Verovatno ste se već zapitali zašto smo tokom zime, iako se manje krećemo, svakog dana sve umorniji, a poneki i sve depresivniji. Zimski umor povezan je sa skraćivanjem dana, odnosno dnevne svetlosti. Organizam se privikava na novonastale klimatske uslove, a najbolje rešenje jeste da se i sami prilagodimo promenama oko nas – kada ti se spava - ODSPAVAJ!
Stručnjaci objašnjavaju da uzrok zimskom umoru leži u lučenju hormona melatonina, koji reguliše našu potrebu za snom, a luči se upravo onda kada nema dovoljno svetlosti oko nas. Kao što znamo dani su zimi sve kraći, pa tako zimi često i pre smrkavanja osećamo umor.
Kako navode antropolozi, nekada su ljudi mnogo više poštovali prirodni bioritam. Bilo je sasvim normalno na spavanje ići kada se smrkne, a ustajati sa prvim zracima Sunca. Međutim, od trenutka kada je izmišljeno veštačko osvetljenje mnogo toga se promenilo. Iako tokom leta i dalje osećamo manju potrebu za snom, zimske dane je teže pregurati. Ipak, postoji lek za sve.

Zimska depresija – svetlost

Kako je uzrok našem lošem raspoloženju, umoru i depresiji tokom zimskih dana uglavnom manjak svetlosti pokušajte sa svetlosnom terapijom. Smatra se da svetlo pozitivno utiče…



 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Depresija i upale u tajnoj vezi

Depresija i upale u tajnoj vezi

Večernje novosti 29.12.2010 21:27



Depresivna stanja izazivaju isti mehanizmi koji podižu imunološki sistem u odbranu od infekcija

Američki istraživači došli su do otkrića koje bi moglo da objasni zašto nam prehlada kvari raspoloženje: depresiju izazivaju isti mehanizmi koji podižu imunološki sistem u odbranu od infekcija.
- Mnogi ljudi padaju u letargiju i mračno raspoloženje kada dobiju simptome obične prehlade. Oduvek smo smatrali da je to samo u psihi, posledica same činjenice da smo bolesni. Ali, sada smo našli „fizički“ mehanizam koji te dve stvari dovodi u vezu - kaže Rendi Blejkli, direktor istraživačkog centra „Vanderbilt“, čiji je tim došao do otkrića.
Isti, relativno jednostavan mehanizam (uprošćeno rečeno, nastajanje manjka serotonina pod uticajem citokinskih molekula) deluje kod drugih zapaljenskih bolesti, od artritisa do multipleks skleroze.



 
Top