Depresija

Član
Učlanjen(a)
16.05.2009
Poruka
669
pensiveom3vk21.jpg


Oboleli od depresije najčešće ne shvataju da su njihove tegobe zdravstveni problem Kako shvatiti depresiju? Problem depresije jedan je od najvećih paradoksa društva i medicine. Stotine miliona ljudi u svietu, trpe od te bolesti, ali u najboljem slučaju jedna trećina potraži lekarsku pomoć, a odgovarajući tretman dobije samo njih 10-20 posto. Depresija je izlječiva, ali privoljeti osobu s depresijom na odlazak lekaru, i to još psihijatru,psihologu ili psihoterapeutu u većini je slučajeva mission impossible.

Depresija, kao i svako drugo raspoloženje, proističe iz rada mozga. Razlike između moždane aktivnosti kod depresivnih i kod zdravih ljudi uočljive su na snimcima mozga dobijenih putem uređaja za PET (positron emission tomography, odnosno tomografija pozitronskom emisijom), gde se vidi da je kod depresije, između ostalog, smanjena metabolička aktivnost u levom prednjem režnju mozga. Taj i neki drugi delovi mozga naprosto ostaju izvan pogona, do čega dovodi manjak ili višak određenih materija u mozgu ili smanjen broj nervnih ćelija u centrima za raspoloženje.


Depresiju redovno izaziva kombinacija genetskog nasleđa i uticaja spoljnih okolnosti. Ako je genetska predispozicija za depresiju jaka, bolest može nastati i bez stresnih situacija, to jest i u normalnim životnim okolnostima. Ako je pak čovjek pretrpeo vrlo jak ili dugotrajan stres, može oboleti od depresije i ako nema jaku genetsku predispoziciju za nju.
Kako stres izaziva duševne poremećaje?


Najjednostavniji odgovor je kroz delovanje na mozak. Pretrpimo li stresnu situaciju, u našem organizmu se luče stresni hormoni, štetne materije s razornim delovanjem na sve organe. Kod ljudi s otpornim nervnim sistemom stresni se hormoni luče ređe, manje i kraće. Kod osetljivijih ljudi luče se češće, jače i duže, a stradaju organi:eek:d srca i krvnog sistema, preko želuca i gušterače do mozga. U mozgu stresni hormoni blokiraju djelovanje hormona raspoloženja te ubijaju milione moždanih ćelija. Ako je time pogođen centar za raspoloženje, osoba će manifestovati očeigledni pad raspoloženja - depresije.



7065a_0_drKfa.jpg



• gubitak, smrt nekoga ili nečeg važnog, npr. voljene osobe ili kućnog ljubimca
• samoća, odsustvo prijatelja ili ljubavi
• teška bolest (vlastita ili u porodici)
• porođaj, teška trudnoća
• selidba, drastična promjena životnih okolnosti
• siromaštvo, teški uslovi života
• nezaposlenost ili besposlenost
• beskućništvo,
• pretrpljena katastrofa (npr.zemljotres, požar)
• pretrpljeno nasilje (npr. silovanje, razbojništvo, otmica)
• izloženost šikaniranju, zastrašivanju, pretnjama
• sudski proces ili čekanje presude
• zatvor ili čekanje izvršenja presude
Ostali depresogeni faktori:
• manjak dnevnog svetla
• smanjeno kretanje
• nezdrava ishrana
• neki lekovi, steroidi, alkohol, droge
Što treba da znate o depresiji
- depresija je poremećaj u radu delova mozga zaduženih za raspoloženje
- postoji genetska predispozicija obolevanju od depresije
- depresija nije ludilo niti sumanutost
- depresija nije razmaženost ili umišljeno stanje
- depresije se ne možete osloboditi snagom volje ili svesnim naporom
- depresija nije stil života
- depresija nije posledica načina razmišljanja
- ne postoji "neopravdana" ili "bezrazložna" depresija
- od depresije možete oboleti i bez životnih stresova
- protiv depresije delotvorni su lekovi i psihoterapija
- što je depresija teža ili duža, to su lekovi neophodniji od psihoterapije i obrnuto.

depresija.jpg


Osobe koje imaju depresiju svoje stanje nazivaju raznoliko. Mlađi kažu da su "u bedaku". Drugi kažu da su "u komi, dowunu", "u životnoj krizi", da se "osećaju grozno", da je "bolje da ih nema" i slično. Pogledajmo kako se osjeća osoba koja ima depresiju:
• Prvo i osnovno što je muči jeste potištenost, odnosno duboko sniženo raspoloženje (lat. depressio = potištenost). Osoba pogođena depresijom je dakle nesrećna, utučena, tužna, katkad zapravo očajna i bespomoćna.
• Osim što je potištena, pojačano je razdražljiva i osetljiva na stres, prigovore, uvrede, kritike i druge životne nepogodnosti.
• Oseća se usamljeno, napušteno, nevoljeno i suvišno. Iako su joj pažnja i društvo potrebni, gužva joj smeta i čini je teskobnim.
• Tipičan depresivac slabije se koncentriše, bezvoljan je, apatičan, trom i usporen, ništa ga ne veseli i ne motiviše.
• Neke posljedice depresije usko su prepoznatljive na telesnom planu: poremećaj spavanja, apetita i polne moći, brže umaranje i iscrpljivanje, bolovi u raznim delovima tela i opšta nemogućnost ispunjavanja svakodnevnih obaveza.

Samopomoć

Prirodno sredstvo protiv depresije je gospina trava (hypericum perforatum), ali nije preporučljivo kombinovati je s lekovima. Lekovima, ili gospinoj travi, možete dodati vitamine B kompleksa, folacin (takođe vitamin iz skupine B), vitamin C, magnezijum, cink, lecitin, Omega-3 masne kiseline i dr.

Kod blaže depresije možete sebi pomoći antidepresivnim postupcima:
- svakodnevno se kretati i baviti fizičkim vežbama (dokazano imaju antidepresivno dejstvo na mozak)
- izlagati se sunčevom svetlu, prirodnom antidepresivu
- unositi u ishranu više ribe, testenine, ćuretine, piletine, integralnog pirinča, zobenih pahuljica, svežeg voća i povrća; vode i do 10 čaša dnevno


- smanjiti unos alkohola, kofeina i šećera

DEPRESIJA.jpg



Ne izbegavajte stručni pristup uz njega najbrže postižete uspeh Depresija od života čini pakao, iz kojeg se oboleli jako želi izvući, ali po pravilu ne zna kako to da učini. Neki od postupaka kojima ljudi pribegavaju kako bi sebi nakratko podigli raspoloženje uključuju alkohol, duvan, kofein, šećer, droge, šoping, kockanje i druge vrste rizika. Sve nabrojano su samo priručne metode "samolečenja" koje su kod nas društveno prihvaćenije od odlaska psihoterapeutu, psihologu i prihvatanja lekarskog tretmana.
Pregledom najčešćih simptoma uviđamo da depresija nanosi patnje, koje su ponekad toliko jake da oduzimaju čovjeku volju za životom, tjerajući ga na samoubistvo (suicid). Imate li pet ili više od navedenih simptoma tokom dve ili više nedelja, imate kliničku depresiju. Ako vam simptomi izazivaju patnju ili vas ometaju u obavljanju svakodnevnih poslova, javite se stručnjaku za to bez obzira na to što neinformisana okolina o tome misli.

Dve temeljne vrste antidepresivne terapije su biološka ili medikamentozna i psihološka. Medikamentozna terapija uključuje direktno delovanje na mozak posredstvom lekova. Oni uklanjaju biohemijske poremećaje u mozgu koji izazivaju depresiju. Moderni antidepresivi vrlo su pouzdani, blagi i lako podnošljivi i delotvorni kod 80-90 posto ljudi koji ih uzimaju strogo prema uputima. Pazite na razliku: depresija se leči antidepresivima, a ne sredstvima za smirenje, iako i potonji mogu biti korisni u određenim fazama lečenja. Psihijatar mora nadzirati tok lečenja, paziti na popratno delovanje lekova, korigovati doze i eventualno promeniti lek ili uvesti kombinaciju lekova.

Psihološka pomoć podrazumeva tretman kod edukovanog psihologa - psihoterapeuta. Pri izboru terapeuta najidealnija je kombinacija medikamentoznom terapijom (antidepresivi i sredstva za smirenje) sa psihoterapijom razgovorima. Terapeut vam treba objasniti od čega bolujete i rasvetliti vam suštinu depresije. Zatim vam treba pružiti moralnu potporu, ohrabrenje, utehu, društvo pa i rame za plakanje ako je potrebno. U pojedinim slučajevima može dati pacijentu konkretne i primenjive savete, primere za bolju komunikaciju s okolinom, za izbegavanje stresnih situacija, za bavljenje aktivnostima koje podižu raspoloženje i drugo.





Izvor:psihologija.autentik.net
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Depresija 'širi' rak

Depresija 'širi' rak

Press




Stopa smrtnosti kod obolelih od raka je znatno veća ako te osobe istovremeno pate i od depresije

Kanadski naučnici smatraju da depresija kod pacijenata obolelih od raka smanjuje izglede za uspešno lečenje. Istraživanje je utemeljeno na analizi 26 ranije sprovedenih studija u kojima je učestvovalo 9.417 osoba kod kojih je dijagnostikovan rak.


Pokazalo se da je stopa smrtnosti znatno viša među pacijentima kod kojih su uočeni simptomi depresije. Podaci pokazuju da je kod pacijenata kod kojih je postavljena dijagnoza depresije, stopa smrtnosti bila čak 39 odsto viša od proseka. Istraživači dodaju da je uočeno povećanje rizika bilo nezavisno od drugih kliničkih karakteristika koje mogu da utiču na ishod lečenja.
Naučnici veruju da je ovakve nalaze moguće objasniti uticajem depresije na delovanje hormona i imunološkog sistema. Ranija testiranja na životinjama pokazala su da stres može da utiče na rast tumora i širenje karcinoma.
Istovremeno, osobe pogođene depresijom imaju i veći rizik za smanjenu gustinu kostiju, upozoravaju naučnici sa Univerziteta u Jerusalimu. Ovi nalazi su utemeljeni na analizi rezultata 23 ranije sprovedena istraživanja u kojima je učestvovalo oko 24.000 ispitanika. Stručni časopis „Biološka psihijatrija" navodi da su osobe pogođene depresijom imale u proseku znatno manju gustinu kostiju i izrazito veći rizik od osteoporoze, što je bilo znatno izraženije kod žena koje pate od depresije, posebno onih koje još nisu ušle u menopauzu.




 
Član
Učlanjen(a)
19.10.2009
Poruka
73
Ako se uzme u obzir uticaj podsvesti na funkcionisanje celija i celog organizma onda to ne cudi nego je logicno. A kako bi tek pozitivno uticalo odsustvo straha na lecenje od raka...
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Trudnoća i depresija

Trudnoća i depresija

Iako se trudnoća donedavno smatrala životnim periodom u kome je žena zaštićena od bilo kakvih mentalnih oboljenja, sada se zna da će u proseku 10-20% žena tokom svoje trudnoće patiti od depresije.



Šta izaziva depresiju tokom trudnoće?

Za pojavu depresije tokom trudnoće odgovorno je puno faktora i pojava, a među najuticajnijim su:
postojanje depresije kao dela zdravstvene porodične istorije ili istorije PMDP-a (predmenstrualnog disforičnog poremećaja - ekstremnija vrsta PMS-a)
godine u kojima je žena trudna – naime, što je trudnica mlađa, rizik za pojavu depresije je veći
samački život povećava depresiju
deca – što ih više žena ima, veća je verovatnoća da će imati problema sa depresijom tokom naredne trudnoće
bračni sukobi i loša bračna situacija samo podgrevaju depresiju
ravnodušnost žene prema trudnoći pospešuje depresiju

Kakav uticaj i posledice depresija tokom trudnoće može imati?

Kao psihički poremećaj, depresija može imati izuzetno negativne prateće efekte i uticati na sposobnost ženske osobe da se brine sama o sebi tokom trudnoće. To se pre svega odnosi na nemogućnost pridržavanja preporuka lekara, loš san i redovnu i zdravu ishranu.

Depresija trudnicu može izložiti bespotrebnim rizicima od prekomerne upotrebe supstanci koje mogu nauditi detetu i njoj, a među njima su duvan, alkohol ili narkotici.

Najgore od svega je to što depresija može uticati na uspostavljanje zdrave veze između majke i deteta, što može imati dalekosežne negativne posledice i uticati na celokupan budući život deteta.

Na koji način trudnoća utiče na depresiju?

Stres koji se javlja tokom trudnoće može lako izazvati pojavu depresije ili ponovno javljanje i pogoršanje depresije ukoliko je osoba nekada u životu patila od nje.

Isto tako, postoji i veliki rizik od pojave depresije nakon porođaja ili postpartum depresije, koja može imati izuzetno ozbiljne posledice po majku.

Šta činiti ukoliko je žena pod uticajem depresije tokom trudnoće?

Priprema za dolazak prinove uvek je veoma zahtevna i ozbiljna, ali treba imati na umu da bi zdravlje uvek trebalo da bude na prvom mestu, jer ukoliko nije, to se neće odraziti negativno samo na ženu već i na bebu. Depresija može izazvati neželjene poremećaje tokom trudnoće i samog porođaja. Da do toga ne bi došlo, pre porođaja treba pripremiti sve do detalja. Tokom trudnoće treba smanjiti dnevne obaveze što je više moguće i raditi samo one stvari koje će trudnici pomoći da se opusti.

Ono što je takođe od izuzetno velikog značaja jeste otvoreni razgovor o stvarima koje ženu brinu, jer je podrška partnera, ukućana i prijatelja od neprocenjive vrednosti.

I dobro upamtite da se briga koju vodi žena-trudnica o sebi i svom zdravlju oslikava i na dete.


Izvor: Top zdravlje
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Nije sramota biti depresivan

Nije sramota biti depresivan

Krstarica



U našim krajevima, nažalost, i dalje važi shvatanje (zabluda) da je sramota bolovati od poremećaja mentalnog zdravlja.

I kada neko boluje od depresije, u bilo kom obimu ili obliku, on ne želi da se leči jer misli da će "samo proći" ili da "nema leka", a da je sramota tražiti pomoć lekara.
Poremećaji mentalnog zdravlja, pa i depresija, jesu kompleksne bolesti koje se mogu lečiti, zalečiti, a većina njih može se i izlečiti. Depresija je bolest, i tako je treba tretirati, slična bolestima kao što su grip, prehlada, šećerna bolest, povišen krvni pritisak, čir...

Uzroci i simptomi

Uzroci depresije obično nisu prosti, najčešće je u pitanju nekoliko različitih uzroka: nasledni faktori, neki tragični događaji, dugotrajna bolest, poremećaji u mozgu i drugo...
Simptomi variraju kod svake osobe, a zavise od intenziteta uzroka i od mnogih drugih razloga.
Neki od najčešćih i najuočljivijih simptoma depresije: nagla promena apetita, glavobolja, letergija, astenija (slabost, hronična iscrpljenost i pospanost), nesanica, melanholija, zamišljenost, nezainteresovanost za bilo kakve poslove, problemi sa varenjem, gubitak volje, neosnovani osećaj krivice, česte promene raspoloženja, nezainteresovanost za seks, neprilagođenost...
Ukoliko osoba ima nekoliko od navedenih simptoma u dužem vremenskom periodu, može se sa sigurnošću tvrditi da boluje od depresije.
Od depresije mogu oboleti i muškarci i žene bez obzira na godine starosti. Istraživanja pokazuju da žene imaju više problema sa depresijom od muškaraca ili se više žena leči od depresije (muškarce je više sramota da priznaju da boluju od depresije).

Lečenje

Kako je depresija sama po sebi kompleksna, tako je i lečenje kompleksno, a nekad mukotrpno i dugotrajno. Važno je da lečenje preduzme lekar, a način, efikasnost i dužina lečenja umnogome zavise od samog pacijenta, jer svaki pacijent drugačije reaguje na razne metode lečenja. Za lečenje depresije treba koristiti sve što pomaže, a to mogu biti: lekovi, psihoterapija, aromaterapija, alternativna medicina, fizičke aktivnosti, način ishrane, masaža, kognitivno-bihejvioristička terapija, pomoć porodice...
Reakcije na načine i metode lečenja po pravilu su individualne, pa je zato stalni nadzor lekara neophodan kako bi se znalo "šta povećati a šta smanjiti" tokom trajanja terapije. Savremeni lekovi imaju manje nuspojava nego što su to imali lekovi od pre 20 godina, tako da ih se ne treba plašiti.
Dužina lečenja je individualna, zavisi i od same osobe i od vrste bolesti.

Ohrabrenje

Bez obzira na vrstu bolesti i njenu "težinu", ohrabruje činjenica da je depresiju moguće lečiti. Lečenjem depresije posle izvesnog vremena simtomi se znatno ublažavaju ili potpuno nestaju. U mnogim slučajevima nakon nekoliko meseci terapije dolazi i do potpunog izlečenja.
Zaključak je jasan: ozbiljnim pristupom pacijenta i svih članova porodice i terapijom pod nadzorom lekara - depresija se može pobediti.





 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Depresija ima i korisne strane?

Depresija ima i korisne strane?


Američki psihijatri su ustanovili da depresija, koju preživljava svaki čovek bar jednom u životu, ipak ima i svoje korisne strane.

v164249p0.jpg


Proučavajući korene depresije, stanje karakteristično za sedam odsto stanovništva, psihijatri Univerziteta u Virdžiniji su zaključili da ona počinje od procesa ruminacije ("žvakanje žvake"), kako su okarakterisali stalno "preživljavanje" istih negativnih misli i utisaka.

Ruminacija smanjuje umne sposobnosti, slabi memoriju, sposobnost analize, zbog čega su naučnici ranije zaključivali da je ruminacija iznenadan gubitak misaone energije.

Međutim, ipak su pretpostavili da ruminacija ima i pozitivan smisao, jer često nastaje kao odgovor na ozbiljan stres - smrt bliske osobe ili otpuštanje sa posla.

U tom slučaju intenzivno razmišljanje o jednom istom pomaže čoveku da preživi težak udarac.

Osnovni simptomi depresije, među kojima su nespostobnost da se doživi zadovoljstvo, gubitak interesovanja za hranu, seks, komunikacije, imaju, međutim konstruktivan smisao.

Psiholozi su utvrdili da se u to vreme aktivira zona velikog mozga odgovorna za koncentraciju pažnje i to u direktnoj proporciji. Što je depresija jača zona je aktivnija.

Naučnici na osnovu toga zaključuju da depresija olakšava pronalaženje izlaza iz teške situacije.


Izvor: Tanjug
 
Član
Učlanjen(a)
14.05.2010
Poruka
13
Depresija - nevidljivi ubica?

Ne, naprotiv, prikazuje se kao veoma moćan i snažan ubica.

Depresija je savremena bolest koja je posljedica modernog načina života.

Nema, skoro, ni jedne osobe koja danas nije izložena stresu, čak i bebe u mačinoj utobi preko majke preživljavaju stres.

Dovoljno je da imati smrknutog šefa, stogog roditelja, nezadovoljnog
supruga/u, ozlojeđenog profesora, previše obaveza, da nemam posao, nemam dovoljno novca, da je dijete bolesno, stare roditelje ... i ko zna šta sve još.To znači da živim svakodnevno pod stresom.
Govorili su mi putem medija ( televizija, novine, okruženje...) kako treba da živim, šta da radim, kako da mislim, šta da oblačim, šta je moderno, koja boja, kako da se šminkam, koju muziku da slušam,gdje da idem ... Oni su znali šta je za mene dobro a šta ne????!!!!
A JA?
Šta ja mislim zaista, šta mi se dopada, šta želim, šta me čini srećnom... Gdje sam ja uopšte u toj priči zvana život?

Uvidjela sam da sam NIGDJE... IZGUBILA SAM SE.

Da li sam bila u depresiji?

Da.

Od previše obaveza to nisam ni primjetila ( a ko bi i primjetio). To me polako ali sigurno guralo prema dnu života.

I onda se nađeš na raskrsnici.

Ja mogu da ispričam samo moj put u nadi da ću pomoći nekom.

Kako se izvući iz svega toga?

Prvo sam podvukla debelu crtu u svom životu.

Ja na prvo mjesto.

Kako nisam mogla mijenjati ljude oko sebe morala sam promjeniti sebe.

E, to vas niko nigdje ne uči. O tome se ne priča ni u kući, ne uči u školi, na faksu, ne piše u novinama... To jedino možete naći u knjigama koje se odnose na duhovnost.

Promjeniti sebe je težak i mukotrpan posao. Ali nazad se ne može ( osim ako se niste pomirili sa sudbinom da ćete se na kraju razboliti i umrijeti).
Internet - hvala Bogu za internet.
Danima i noćima sam visila na internetu u potrazi za duhovnom knjigama, tekstovima, molitvama... Čitala, čitala, čitala.... primjenjivala savjete na sebi. Počela sam se mjenjati iznutra. onda se to počelo primjećivati i spolja. Mislim da to većina nas ne razumije kako to djeluje ... ali zaista djeluje.

Spoznala sam da sam sama dozvolila da dospijem u stanje depresije. Osvjestila sam strahove. Iza većine naših postupaka stoji strah.
Strah : da li sam lijepa, zgodna, duhovita, šta će ko reći, šta ko misli, da lisam dobra, od šefa, supruga, bolesti, da ću ostati bez posla, da ću biti ostavljena, .... kilometarski spisak.

Da li sam se izivukla?

Uglavnom da. To znači da sam većinu vremena dobro, a ponekad me uhvati neraspoloženje... ali daleeeeeko od one dubine u kojoj sam nekad bila.

Uostalom, put da spoznam sebe je dug. Život je previše lijep da bih ga propustila tek tako, treba ga znati živjeti.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Depresija posle odmora

Depresija posle odmora

J. Subin | 04. avgust 2010. 13:22 | Večernje novosti

Povratak sa godišnjeg odmora, sve češće predstavlja noćnu moru. Kako je letnje odmaranje kraće nervoza je posle veća.



POVRATAK sa godišnjeg odmora, sve češće ljudima predstavlja pravu noćnu moru. Kako je letnje odmaranje sve kraće i skuplje, nervoza je posle sve veća.
A da bi se čovek u potpunosti relaksirao, nije dobro da ne radi jednom godišnje. Stručnjaci zato savetuju da se na odmor ide dva puta leti, zimi, ali i svaki vikend koji može da se izdvoji za to. Ipak, za većinu stanovnika Srbije, to je preveliki luksuz.
- Odmor jednom godišnje je jako ambiciozan projekat i to ne uspeva - priča Prvoslav Plavšić, psiholog. - Odlasci vikendom su idealni, ali smo ih mi pretvorili u radni dan. Što nije dobro. Inače, mali je i broj ljudi koji ima prilike da odmara. Mnogi odlaze kod rođaka, ili nešto drugo rade.
Prema rečima psihologa Prvoslava Plavšića, ljudi ulože velika sredstva u odmor. To znači da za letovanje mogu da kupe, recimo, polovan automobil. Za njih, kako kaže, ta investicija nije mala, pa oni zbog toga očekuju mnogo.
- Nažalost, ta očekivanja su pogrešno usmerena - objašnjava Prvoslav Plavšić. - Oni bi da neko drugi umesto njih učini sve. Prepuštaju se i želeli bi da ne rade ništa. Tako, ne isplaniraju svoju aktivnost na odmoru, već se u potpunosti prepuštaju tuđoj organizaciji. Ljudi uvek misle da za svoje pare mogu više da dobiju. Mi očekujemo dosta, a tražimo na sve moguće načine da što manje platimo. I to nije realno.
Od depresije posle odmora gotovo da podjednako pate sve generacije. Tako, ljudi očekuju neobične stvari, avanture, nešto što bi sebi smeli da dozvole samo za vreme odmora, ali to je izuzetno rizično, jer se mnogi nadaju da će im se za tih nekoliko dana dogoditi ono što se tokom čitave godine nije desilo.
Odrasli često razmišljaju o prolaznosti vremena. Kako je prošao još jedan odmor, još jedna godina i kako su sve stariji.
- Kako ništa od ovog ne može da se dogodi ljudi ostaju pomalo razočarani - upozorava Prvoslav Plavšić. - Drugi razlog depresije, jeste, to što se mnogi vraćaju ponovo na posao, među ljude koji su im naređivali. Tu je i presabiranje koliko se para potrošilo na odmoru. Ako se nije dogodilo to što su očekivali, znaju da više nema ništa do sledeće godine. Zbog toga ostaju neraspoloženi. Jednostavno, nezadovoljstvo leži u nesrazmeri između očekivanja i dobitka.
A da bi se bar na neki način ublažila, ili čak izbegla depresija, potrebno je, kako kaže Prvoslav Plavšić, realnije isplanirati odmor.
- Čovek treba da organizuje svoje aktivnosti na odmoru - kaže naš sagovornik. - Da se dobro ispava, prošeta, pliva, čita, sedne i na miru popije piće, popriča sa novim ljudima, da radi realne stvari. Ljudi uglavnom idu na klasična mesta gde se ne događaju čuda.

NEUMERENOST
KULTURA odmaranja, kaže Prvoslav Plavšić, kod nas nije nešto naročito razvijena. Najveće gluposti pravimo baš u to vreme. Tako nam neumerenost skrati bar jedan dan od odmora.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Istine i zablude o depresiji

Istine i zablude o depresiji

Žena.hr 23.09.2010 12:50



O depresiji mislimo da znamo sve, pa ipak nije tako. Evo stoga nekih istina i predrasuda o tom vrlo osjetljivom stanju duše

Iscrpljenost i depresija problemi su zajednički velikom broju ljudi. Vjeruje se da ih se može riješiti kratkim odmorom, no to je istina samo ako su izazvani pretjerivanjem na poslu, na primjer, stresom. U slučaju “čiste” depresije korisnost odmora ovisi o zdravstvenom stanju osobe: kod melankolične osobe odmor može biti kontraproduktivan i navesti je da se još više osami i tako pogorša situaciju. Navest ćemo vam nekoliko istina i zabluda o depresiji. Jer, problem valja dobro upoznati kako bi se našao pravi put iz tunela nazvanog depresija.

Pred iscrpljenom osobom valja pokazati veliku strpljivost.

TAČNO – Depresivna i iscrpljena osoba imat će koristi od takvog vašeg pristupa. U nekim slučajevima pretjerana strpljivost može biti štetna jer će depresivnu osobu baciti još dublje u ponor i tako će se zatvoriti krug iz kojeg ona ne samo da neće znati izaći, već sada i neće željeti izaći.

Depresivna osoba nikad nije gladna.
NETAČNO – Depresija se može manifestirati i smanjenjem teka, ali i njegovim značajnim povećanjem tako da depresivac jede sve što mu dođe pod ruke, u bilo koje doba dana. Češći je gubitak teka, no sve su češći i slučajevi debljanja u stanju iscrpljenosti i potištenosti.

Depresivnoj je osobi potrebna razbibriga.

TAČNO – No, to je teško postići. Depresivan čovjek ne pokazuje volju ni za čim, čak i za onim što ga je prije privlačilo. Ponudite mu aktivnost koja će ga izvući iz apatije, no unaprijed se oboružajte velikim strpljenjem.

Putovanje uvijek dobro dođe.
TAČNO – Udaljiti se od situacije koja je izazvala potištenost godit će bezvoljnoj osobi. Svakodnevne situacije samo još produbljuju depresiju pa udaljiti se na neko vrijeme može biti samo dobro jer će to razbiti jednoličnost. Putovanje ne mora poboljšati situaciju, no svi su izgledi da hoće.

Iscrpljenost se ne liječi lijekovima.
TAČNO – Postoje posebni lijekovi što djeluju na opće psihološko stanje. No, korištenje takvih lijekova mora biti ograničeno i pod stalnom liječničkom kontrolom.

Od iscrpljenosti i depresije pate najviše žene.

NETAČNO – Ova dva neugodna stanja pogađaju jednako oba spola i manifestiraju se bez nekih prevelikih razlika.

Depresivna osoba mora biti pod kontrolom jer si može nauditi.

TAČNO – Potištena osoba će češće razmišljati o smrti nego o životu. Sama po sebi, depresija nema samoubilačke osobine, ali može dovesti do stanja kad neki ljudi pomišljaju da je najbolje da okončaju život. Stoga takva osoba mora uživati neprestanu pažnju svojih bližnjih. Zbog gubitka koncentracije i neposobnosti da zadrže pažnju, potištene osobe nerijetko doživljavaju nezgode, osobito prometne.

Depresija je u vezi s određenim dobnim godinama i vremenskim prilikama.

TAČNO – Postoje oblici potišenosti što su u vezi s promjenama godišnjih doba. Problemi se javljaju zbog promjena intenziteta svjetlosti, što uvijek djeluju na ljudsku psihu. U nordijskim je zemljama ustanovljeno da je depresiju moguće liječiti fototerapijom, izlaganjem potištenih osoba svjetlosti različitih boja. Meteorološki čimbenici nemaju značajniji utjecaj: kiša neće povećati potištenost, već manjak svjetlosti za oblačnih dana.

Od depresije se mogu javiti fizički simptomi baš kao kod prave bolesti.

TAČNO – Depresija se može somatizirati, odnosno djelovati na organizam tako da osoba zaista fizički oboli. Mnoge glavobolje, vrućice, neodrediva loša stanja, poremećaji u želucu…mogu biti znakovi depresije koja se maskirala iza simptoma fizičkih poremećaja.



 
Natrag
Top