Da li slaviti subotu ili nedelju

Učlanjen(a)
15.02.2015
Poruka
3.527
Slape je dao ovu izjavu:

Evo, sveti Pavao određuje da svakog prvog dana u tjednu, koliko tko može, odvaja za siromašne.

Slape, a zasto si izostavio ono "KOD SEBE?"

Izvini Slape, ovaj tvoj komentar lici na neku lakrdiju.
Kakve veze ima sakupljanje darova za siromasne kod sebe, a ne u zajednici, sa praznovanjem nedelje. Ako neko kod kuce ostavlja novac na stranu zar je to neki dokaz za praznovanje nedelje?

Slape, utopljenik se i za slamku hvata.

Sto vise privcas sve vise smo uvereni da nemas nikakve dokaze za ono sto tvrdis.

A ono govre sto si boldovao "Odredjuje" je li to ta odredba za koju si govorio da su je apostoli izdali za svetkovanje nedelje? Dakile, to je odredba za sakupljanje novaca koja nema nicega zajednickoga sa onome sto si pre izjavio.

Ljudiu, nadam se da svi vidimo, da mi ovde gubimo vrteme sa Slapom.
On pravi cirkus sa Biblijom, apostolima pa i sam sa sobom.


Mislim da bismo mi ovo dragoceno vreme mogli upotrebiti u bolje svrhe.

Sta vi mislite o ovome?
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.330
Stvarnoslipe, posto si pobegao sa druge teme, moram ovde da te upitam:
Sta ti mislis o ovom istorijskom izvestaju:

“Ostali Grci ne htedose isprva potpisati (Uniju sa katolicima)....Jevsevije Popovic, Opca crkvena istorija, knjiga II str.140.141.

Ismejace on i Jevsevija Popovica, kao sto je ismejao i sve protestantske..

Evo malo istorije, odakle se moze jasno videti da je Pravoslavna Crkva sve do 1054. godine svetkovala subotu zajedno sa nedeljom:


''Jedan od najzanimljivijih podataka u vezi svetkovanja subote je prepiska između vođa crkava koja je prethodila velikoj šizmi (razdvajanju istočne i zapadne crkve) 1054. godine. Iz tih dokumenata se jasno vidi da je istočna crkva još i tada svetkovala subotu uporedo sa nedeljom. Štaviše, oni su ukorili zapadnu crkvu za omalovažavanje subote. Dakle, delovi pravoslavne crkve praznovali su subotu krajem XI veka!''

''Godine 1504. legat na dvoru u Lisabonu je rekao: "Pošto se Bog posle savršenog stvaranja odmorio u sedmi dan, slavljenje toga dana je po Božjoj volji i pre će propasti i zemlja i nebo nego li reč zakona o tome danu. Mi ne slavimo subotu podržavajući Jevreje nego na osnovu naše poslušnosti prema Hristu i apostolima."



Mnogi su rekli da se ja ne mogu nazvati Pravoslavac jer svetkujem subotu, a upravo je suprotno, ja kao postovalac subote, imam puno pravo da se nazovem Pravoslavac jer nastavljam tradiciju koju je crkva sprovodila vekovima.

Slape sta ti imas da kazes o ovoj praksi svetkovanja subote kod istocne, i zasto je tvoja Katolicka crkva ''stub i uporiste istine'' izdala ovaj dan?



Evo i ostalih istorijskih navoda:


Ignjatije Antiohijski (mučenički ubijen 110. godine) u svojoj poslanici "Magnezijanima" opominje svoje čitaoce da ne "subotuju", iz čega se može zaključiti da je među čitaocima te poslanice bilo svetkovatelja subote.



Justin Mučenik u "Razgovoru" sa Trifonom (155.-165.) kritikuje hrišćane koji svetkuju sedmi dan i kaže da bi ih trebalo razdvojiti od onih koji to ne čine.


Sredinom III veka Origen u spisu "Protiv Celza" piše da ima hrišćana koji bi hteli da žive kao Jevreji. Origen je bio pod jakim uticajem neoplatonizma i mrzeo je Jevreje.




"Apostolske konstitucije" (krajem III veka) pozivaju da se svetkuje i subota, kao uspomena na stvaranje, i nedelja kao dan vaskrsenja."



Kanon 16. sabora u Laodikiji (364.) kaže: "Zna se da neke stare crkve imaju običaj da praznuju subotu, kao praznik stvaranja." Kanon 29. anatemiše hrišćane koji ne rade subotom, što znači da je takvih itekako bilo.



U drugoj polovini IV veka Grgur Nisijanski naziva subotu i nedelju braćom, a nešto kasnije Astorije, episkop iz Apame u Pontu, naziva ih majkom i dojkinjom crkve.




Pri kraju IV veka Hrizostom (Jovan Zlatousti) u svom komentaru poslanice Galatima napada hrišćane koji svetkuju subotu.



Krajem IV veka crkve u Carigradu, Pontu, Aleksandriji, Palestini i Egiptu izjednačavale su subotu i nedelju.



Sokrat, skolastik iz prve polovine V veka, tvrdi da su u njegovo vreme skoro sve crkve svetkovale subotu, osim Rima i Aleksandrije. Njegov savremenik Hermije Sozomen tvrdi isto: da su Carigrad i druge crkve, suprotno običaju Rima, svetkovale i sedmi i prvi dan sedmice.


Izvor: www. biblija .info
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Piše da je subota radi čovjeka. A da samo su Jevreji ljudi po tebi.

"Subota je radi čovjeka", tako je tripo. Židovi su Isusa najviše napadali upravo zbog Isusova stava o suboti. Tako ga jednom zgodom optužiše da radi subotom, a Isus im odgovara: "Otac moj sve do sada radi pa i ja radim." (Iv 5,17) Na ove Isusove riječi, svjedoči nam Ivan - "Židovi su još više gledali da ga ubiju". (Iv 5,18)

Adventisti imaju i jednu "mantru" kada je u pitanju Isusov odnos prema suboti. Tako od adventista često možete čuti kako je Isus "uzdigao subotu". Vrlo interesantno, zar ne!? Židovi, kojima je subota zapovjeđena, kojima je subota sveta, zbog Isusova stava i odnosa prema suboti "gledaju da ubiju Isusa", a adventisti ponavljaju kako je Isus baš tim svojim stavom "uzdigao subotu"!? Je li Isus svojim stavom o suboti zaslužio smrt, kako su to zaključili Židovi, ili je Isus svojim stavom o suboti "uzdigao subotu", kako tvrde advenisti?

Subota je zaista Židovima zapovjeđena i subota je Židovima sveti dan, tako naprosto piše na desetine mjesta u Starom zavjetu. Subota je Židovima toliko sveta, da Bog Židovima zapovjeda "da pogube onoga tko bi radio kakav posao u subotu". Ako čovjeka koji krši taj sveti dan, subotu, treba pogubiti, onda je "svetost čovjeka" podređena "svetosti subote". Dakle, u starozavjetnom kontekstu "čovjek je radi subote". A onda dolazi Isus i kaže: Mk 2,27: Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote. Što ovo uopće može značiti? Samo jedno. Svi drugi dani u tjednu, od prvog do šestog, bili su "radi čovjeka", a onda dolazi Isus i kaže da je "i subota radi čovjeka". Dakle, nije Isus subotu "uzdigao", kako kažu adventisti, nego je Isus subotu izjednačio sa svim ostalim danima. Židove je čak donekle moguće i razumijeti, jer njima je Bog subotu zapovjedio kao sveti dan, i čak im zapovjedio da pogube onoga tko bi radio kakav posao u subotu, ali kako razumijeti adventiste. Kako razumijeti tvrdnju adventista da je Isus još "uzdigao" subotu u odnosu na ono što je subota bila? Ako je trebalo pogubiti onoga tko bi radio kakav posao u subotu, a onda Isus "još uzdiže subotu", kako kažu adventisti, što tek tada treba učiniti sa onim tko bi radio kakav posao u subotu? Ne bi li takvoga trebalo najprije danima mučiti, a onda ga na kraju pogubiti?

Da, Isus je ipak izjednačio subotu sa svim ostalim danima, a ne, kako tvrde adventisti, "dodatno uzdigao subotu". Da je tako svjedoči nam i sveti Pavao, pogledajmo:

Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Gal 4,4: A kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo.

Gal 4,9-11: Ali sada kad ste spoznali Boga - zapravo, kad je Bog spoznao vas - kako se sad opet vraćate k nemoćnim i bijednim počelima i opet im, ponovno, hoćete robovati? Dane pomno opslužujete, i mjesece, i vremena, i godine! Sve se bojim za vas! Da se možda nisam uzalud trudio oko vas!

Što su to "nemoćna i bijedna počela" kojima se vraćaju neki Galaćani, zbog čega sveti Pavao istovremeno izražava i ljutnju i zabrinutost? Evo dolje u nastavku poslanice Galaćanima točno saznajemo:

Gal 4,20-21: Htio bih sada biti kod vas, pa i jezik promijeniti, jer ne znam što bih s vama. Recite mi vi, koji želite biti pod Zakonom, zar ne čujete Zakona?

Očito je, oni gore "dani, mjeseci, vremena i godine" koje opslužuju neki Galaćani, nisu neki njihovi stari poganski dani, nego su to dani, mjeseci, vremena i godine koje su im uspjeli nametnuti oni koji su ih Zakonu podložili. To su, dakle, starozavjetne subote, mlađaci i svi blagdani. Pišući Kološanima Pavao sve ovo naziva sjenom, a pišući ovdje Galaćanima isto to naziva nemoćnim i bijednim počelima.

A šta je rekao Pavle da nisu svi Izraelci koji su od Izraela. Čak ne shvataš šta znači biti Izraelac.

Evo ti gore što je pisao sveti Pavao, pa čitaj.

Nije problem nedelja, vec sto se uporno pokusava nedeljom zameniti subota.

Notorna neistina. Židovima je jasno propisano što je za njih subota, a kršćani nedjeljom slave Krista. "Nedjeljom zamijeniti subotu", kažeš. Zar hoćeš reći da bi kršćani htjeli odbaciti slavljenje Krista, i nedjeljom samo odmarati (ljenčariti)!? Ti zaista ne poznaješ ni kršćane ni kršćanstvo.

Istocna Pravoslavna Crkva je vekovima svetkovala i subotu i nedelju zajedno.

Opet notorne neistine. Nedjelja (dan Gospodnji) nije sa Zapada prenešena na Istok, nego je s Istoka došla na zapad. "Svetkovanje subote u Istočnoj Pravoslavnoj Crkvi" nema veze s onim što zagovarate vi adventisti. Nije riječ o "odmaranju kršćana na Istoku u subotu", nego o euharistijskim slavljima u nekim istočnim Crkvama.

Dakle nedelja kao uspomena na vaskrsenje nije problem, vec ako se njom pokusava zameniti subota. Hriscani jesu po tradiciji drzali nedelju.

Ne može se nedjeljom zamijeniti subota, jer im je i smisao i sadržaj različit. Židovi po zapovijedi odmaraju subotom, čak pod prijetnjom smrću za kršenje, a kršćani su u slobodi odabrali okupljati se nedjeljom kako bi slavili Krista i zahvaljivali mu.

Stvarnoslape, zasto ne odgovaras na moj post?
Nemas odgovor znam..

A koji to?
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Je Laodikeja, tako piše.

Ne pisem ja, tako kaze biblija.

"
I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama, i primahu hranu s radošću i u prostoti srca,
Hvaleći Boga, i imajući milost u sviju ljudi. A Gospod
svaki dan umnožavaše društvo onih koji se spasavahu" ( dela 2. 46 - 47 )

Zašto je ovo važno naglasiti, kada nitko nije ni tvrdio da su se na lomljnje kruha (Euharistiju) sastajali samo prvog dana (u nedjelju).

Ti si konstantno ponavljao da su se apostoli sastali da lome hleb u prvi dan i da iz je iz tog razloga nedelja poseban dan odredjen za euharistiju.

Pa i nisi baš u pravu. Vidi što piše sveti Pavao:

1 Kor 16,1-2: U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.

Evo, sveti Pavao određuje da svakog prvog dana u tjednu, koliko tko može, odvaja za siromašne. Što je odredio da čine svakog ponedjeljka, utorka, srijede, svakog četvrtka, petka, subote? Ništa. Ako Pavao kršćanima određuje da čine nešto samo prvog dana u tjednu, i niti u jedan drugi dan, onda je taj dan ipak u nečemu poseban u odnosu na druge dane u tjednu. A zašto li im Pavao određuje da to čine svakog prvog dana u tjednu, da nisu kršćani možda svakog prvog dana u tjednu imali nogometne turnire?

Ovo sto si citirao je upravo dokaz da Nedelja nema nikakav poseban znacaj u odnosu na druge dane.


Ovde u tekstu koji si citirao apostol Pavle napominje "da se svakog prvog radnog dana u sedmici ostavlja novac na stranu, da kada on dodje ne budu tada prikupljanja novca, vec da on uzme novac koji su oni ostavili prvog dana sa strane"

Ako je nedelja nesto posebno i dan Bogosluzenja u crkvama - onda bi nedelja sluzila kao dan kada se u crkvi ostavlja prilog ili u ono vreme daje apostolima.

Ali apostol Pavle to ne kaze, vec da se u prvi dan ostavlja kod kuca, da bi kada on dodje te priloge uzeo.

Očit je razlog tvog potpuno iskrivljenog čitanja i razumijevanja Novog zavjeta. Ti se nikako ne možeš osloboditi i odmaknuti od židovskog (starozavjetnog) poimanja i Zakona i Saveza. Bog s kršćanima sklapa Novi savez i kršćani imaju Novi zakon - Kristov zakon. Zato će sveti Pavao i napisati za one koji to ne razumiju jednako ovako kao i ti: 2 Kor 3,14: Ali otvrdnu im pamet. Doista, do dana današnjega zastire taj prijevjes čitanje Staroga zavjeta: nije im otkriveno da je u Kristu prestao.

Upravo je suprotno - da ti imas potpuno iskrivljeno shvatanje i razumevanje Bozjeg plana spasenja, zakona u bibliji, pojma zaveta i sta je zavet kao i uslova pod kojim se taj zavet sklapa, kao i tipologije starozavetnih elemenata i njihovo ispunjenje u novom zavetu.
Takodje, imas potpuno pogresno shvatanje i razumevanje pojma greha i Bozje pravde.
Ovo je posledica tvog nedostatka zajednice sa Isusom - gde bi te Duh Sveti vodio ka razumevanju ovih kljucnih istina.
Tako ostajes u tami..ali sam si to odabrao.
 
Učlanjen(a)
15.02.2015
Poruka
3.527
Mire je prilozio jako vazne dokaze koji nepobitno potvrdjuju da su hriscani vekovima posle Hrista praznovli subot.

Slap ni ne obraca paznju na te dokaze, nego neprestano ponavlj istu pesmu i navodi iste tekstove iz Bibliuje koji ne daju nikakav dokaz za promewnu Subote u nedelju.

Naveo je i onoi sto Pavcle kaze da svako KOD SEBE sakuplja priloge za siromasne prvoga dan sedmice, a Slap je izostavio ono kod sebe i tvrdi d aje to dokaz da su hriscani svetkovali nedelju.
Gore sam mu to predocio, ali on o tome cuti.

Slape gde ti je odgovor na ovajh moj komentar:



“Ostali Grci ne htedose isprva potpisati (Uniju sa katolicima). Tek su teskom mukom uspeli car i papski agenti DELOM PRETNJOM, DELOM POKLONIMA I OBECANJIMA DA SU NAPOSLETKU SVI POTPISALI, osim efeskog mitropolita MARKA EVGENIKA I ONIH KOJI ODBEGOSE DA NE BI MORALI PROTIV SVOGA UBEDJENJA POTPISATI, I KOJE NIJE BILO MOGUCE VEC POVRATITI, Sedmoro od tih odbeglica je ipak uhvaceno i dovedeno natrag,...
Papa je trazio da mu se odmah izda RADI OSUDE I KAZNE efeski mitropolit MARKO EVGENIK, KOJI NIJE HTEO PRIHVATITI UNIJU.”
Jevsevije Popovic, Opca crkvena istorija, knjiga II str.140.141.

Slape, sta ti imas da kazes na ovu izjavu?

Da li to dolukuje duhovnim vodjama, da MODMICUJU, DARUJU I OBECAVAJU... da bi primorali ljude da pristanu z aono sto svesno znaju da je pogresno?
Da li je na isti nacin i nedelja uvedena kao praznik?


Posto na toj strani poznajes situavciju mnogo bolje od mene, reci nam da li je ovo stvarno bilo tako?

Sto se tice careva, ja u njih , od Saula, Davida i Solomuna pa sve ostale do danas nemam poverenja, ali mene iznendjuje poglavar Crkve da tako postupa sa ljudima koji ne zele da slede njegove direktive.

Sta mislis, da je kojom nesreco uspeo da se docepa Marka Evgenika, da li bi i on zvrsio na lomaciu kao i Savonarola?


Da li je Crkva u takvim uslovima bila u stanju da sacuva cistotu Hristove nauke?
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.303
Židovi su Isusa najviše napadali upravo zbog Isusova stava o suboti. Tako ga jednom zgodom optužiše da radi subotom, a Isus im odgovara:

To nije kršenje subote. Očigledno ti nauka doživljava krah. To sam već objasnio.

Adventisti imaju i jednu "mantru" kada je u pitanju Isusov odnos prema suboti. Tako od adventista često možete čuti kako je Isus "uzdigao subotu". Vrlo interesantno, zar ne!? Židovi, kojima je subota zapovjeđena,

I nije samo Židovima nego i svim pridošlicama kod Jevreja. Čitaj Isaiju, a vidim nisi ništa odg. zašto je subota stvorena radi čovjeka. Obično ko nema nauku u Bibliji mijenja temu.


Subota je Židovima toliko sveta, da Bog Židovima zapovjeda "da pogube onoga tko bi radio kakav posao u subotu". Ako čovjeka koji krši taj sveti dan, subotu, treba pogubiti, onda je "svetost čovjeka" podređena "svetosti subote". Dakle, u starozavjetnom kontekstu "čovjek je radi subote"


Ne postoji SZ kontekst i NZ, nego ispravna nauka i lažna farisejska koja negira subotu. Nisi čitao pravni aspekt suđenja Isusu pa ti nije poznato zašto se nije moglo lako pogubiti u doba Isusa. Ima o tome u stručnom radu. Ako znaš šta je bilo 6. godine NEW ERA.

A onda dolazi Isus i kaže: Mk 2,27: Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote. Što ovo uopće može značiti? Samo jedno. Svi drugi dani u tjednu, od prvog do šestog, bili su "radi čovjeka", a onda dolazi Isus i kaže da je "i subota radi čovjeka"


I gdje dokazuješ da je ovdje subota ukinuta?


Dakle, nije Isus subotu "uzdigao", kako kažu adventisti, nego je Isus subotu izjednačio sa svim ostalim danima.

Jel to dokaz ukidanja? Da izjednačio pa zaboravio reći ženama u petak da ne idu na miru u subotu po zakonu. Naravno po tebi.

Židove je čak donekle moguće i razumijeti, jer njima je Bog subotu zapovjedio kao sveti dan, i čak im zapovjedio da pogube onoga tko bi radio kakav posao u subotu, ali kako razumijeti adventiste. Kako razumijeti tvrdnju adventista da je Isus još "uzdigao" subotu u odnosu na ono što je subota bila? Ako je trebalo pogubiti onoga tko bi radio kakav posao u subotu, a onda Isus "još uzdiže subotu", kako kažu adventisti, što tek tada treba učiniti sa onim tko bi radio kakav posao u subotu? Ne bi li takvoga trebalo najprije danima mučiti, a onda ga na kraju pogubiti?

Ni sam ne znaš šta si rekao. Kada bi te neko ovako osobno vidio i pitao šta si napisao samo bi slegnuo ramenima. Opet ti o pogubljenu, uputiću te ne stručni rad iz domena prava. Pravni aspekt suđenja Isusu. Ima tu dobrih pravnih činjenica. U šta spadaju i pogubljenja. Bilo kakav posao je nauka fariseja, a ne ASD.


Kol 2,16-17: Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Gal 4,4: A kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga: od žene bi rođen, Zakonu podložan da podložnike Zakona otkupi te primimo posinstvo.

Gal 4,9-11: Ali sada kad ste spoznali Boga - zapravo, kad je Bog spoznao vas - kako se sad opet vraćate k nemoćnim i bijednim počelima i opet im, ponovno, hoćete robovati? Dane pomno opslužujete, i mjesece, i vremena, i godine! Sve se bojim za vas! Da se možda nisam uzalud trudio oko vas!


Tu nije nigdje subota ukinuta. To već gledam 10 puta. Objašnjeno davno.


Očito je, oni gore "dani, mjeseci, vremena i godine" koje opslužuju neki Galaćani, nisu neki njihovi stari poganski dani, nego su to dani, mjeseci, vremena i godine koje su im uspjeli nametnuti oni koji su ih Zakonu podložili. To su, dakle, starozavjetne subote, mlađaci i svi blagdani. Pišući Kološanima Pavao sve ovo naziva sjenom, a pišući ovdje Galaćanima isto to naziva nemoćnim i bijednim počelima.

Jok nisu, pa Pavle i jeste napadao mješavinu paganizama i hrišćanstva. Pa pagani jesu gledali u mjesec, godine, vrijeme. Znaš ono ako tada padne kiša biće rodna godina. Meni bivšem pravoslavcu pričaš. Pa ja sam to gledao godinama i dan danas vidim. Kažu ako tog dana bude to i to onda će se desiti to i to. Pa to i ptica na grani vidi da je paganizam.

Jel ti poznata priča "Ako tog dana sretneš takvu i takvu osobu bićeš srećan, ako sretneš neku drugu osobu, onda nećeš". Joj pravoslavlje je puno toga.
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Slape je dao ovu izjavu:

Evo, sveti Pavao određuje da svakog prvog dana u tjednu, koliko tko može, odvaja za siromašne.

Slape, a zasto si izostavio ono "KOD SEBE?"

Izvini Slape, ovaj tvoj komentar lici na neku lakrdiju.
Kakve veze ima sakupljanje darova za siromasne kod sebe, a ne u zajednici, sa praznovanjem nedelje. Ako neko kod kuce ostavlja novac na stranu zar je to neki dokaz za praznovanje nedelje?

Nisam ja to izostavio, pogledaj ponovo što sam ja točno citirao. Međutim, ti si očito previdio nešto što tamo Pavao piše, pa pogledajmo ponovo:

1 Kor 16,1-2: U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.

Vidiš li zbog čega Pavao određuje ovakav način prikupljanja? „Da se ne sabire istom kada dođem“ – obrazlaže sveti Pavao način na koji propisuje prikupljanje novca. Kada bi svaki pojedini kršćanin „kod svoje kuće ostavljao novac na stranu“, kako ti tvrdiš, kako bi se to izbjeglo „da se ne sabire kada Pavao dođe“? Ponovo bi trebalo „sabirati“, jer bi novac bio u tko zna koliko kuća. Osim toga, kada bi Pavao mislio i odredio da svaki kršćanin „ostavlja novac na stranu kod svoje kuće“, zašto bi odredio da to čine „svakog prvog dana u tjednu“? Što ako nemaju novca prvog dana u tjednu? Zar novac koji bi kršćani četvrtkom stavili na stranu kod svoje kuće ne bi imao vrijednost ili bi bio „kužan“? Da se kršćani nisu redovito okupljali svakog prvog dana u tjednu, Pavao bi, kao što je napisao – „koliko tko uzmogne“, napisao i „kada tko uzmogne“. Vidiš koliko je besmisleno ovo što ti pokušavaš poturiti, ja bih rekao – lakrdija2. Ipak su se kršćani u Pavlovo vrijeme redovito okupljali u prvi dan tjedna. Ako mi ti dokažeš da su to bili redoviti nogometni turniri kršćana u prvi dan tjedna, ja ću to prihvatiti.

Slape, utopljenik se i za slamku hvata.

Tvojim tvrdnjama i elaboracijama ni slamka nije nada.

Sto vise privcas sve vise smo uvereni da nemas nikakve dokaze za ono sto tvrdis.

Imam bar slamku, za razliku od tebe.

A ono govre sto si boldovao "Odredjuje" je li to ta odredba za koju si govorio da su je apostoli izdali za svetkovanje nedelje? Dakile, to je odredba za sakupljanje novaca koja nema nicega zajednickoga sa onome sto si pre izjavio.

A što sam to ja prije izjavio?

Ljudiu, nadam se da svi vidimo, da mi ovde gubimo vrteme sa Slapom.
On pravi cirkus sa Biblijom, apostolima pa i sam sa sobom.

Ja mislim da su cirkusanti ipak oni koji misle kako su kršćani svakog prvog dana u tjednu imali nogometne turnire.

Mislim da bismo mi ovo dragoceno vreme mogli upotrebiti u bolje svrhe.

Itekako. Bacite Jelenine knjige i čitajte Sveto Pismo.

Evo malo istorije, odakle se moze jasno videti da je Pravoslavna Crkva sve do 1054. godine svetkovala subotu zajedno sa nedeljom:


''Jedan od najzanimljivijih podataka u vezi svetkovanja subote je prepiska između vođa crkava koja je prethodila velikoj šizmi (razdvajanju istočne i zapadne crkve) 1054. godine. Iz tih dokumenata se jasno vidi da je istočna crkva još i tada svetkovala subotu uporedo sa nedeljom. Štaviše, oni su ukorili zapadnu crkvu za omalovažavanje subote. Dakle, delovi pravoslavne crkve praznovali su subotu krajem XI veka!''

''Godine 1504. legat na dvoru u Lisabonu je rekao: "Pošto se Bog posle savršenog stvaranja odmorio u sedmi dan, slavljenje toga dana je po Božjoj volji i pre će propasti i zemlja i nebo nego li reč zakona o tome danu. Mi ne slavimo subotu podržavajući Jevreje nego na osnovu naše poslušnosti prema Hristu i apostolima."



Mnogi su rekli da se ja ne mogu nazvati Pravoslavac jer svetkujem subotu, a upravo je suprotno, ja kao postovalac subote, imam puno pravo da se nazovem Pravoslavac jer nastavljam tradiciju koju je crkva sprovodila vekovima.

Slape sta ti imas da kazes o ovoj praksi svetkovanja subote kod istocne, i zasto je tvoja Katolicka crkva ''stub i uporiste istine'' izdala ovaj dan?

Ovo su notorne besmislice. Navedi točan citat, naziv djela i ime autora koji je napisao da su „pravoslavni na Istoku odmarali subotom“ (svetkovali subotu). Nikada nije bilo sporenja između Crkava na Zapadu i Istoku oko toga trebaju li kršćani odmarati subotom. Osim toga, nedjelja kao dan Gospodnji i neobvezivanje kršćana što se tiče židovske subote, i svih ostalih židovskih blagdana, nisu nastali na Zapadu (u zapadnij Crkvi) pa prenešeni na Istok, nego su nastali na Istoku i prenešeni na Zapad i zapadnu Crkvu.

Ovo nešto što si ti „načuo“ oko sporenja Istoka i Zapada nema nikakve veze sa slavljenjem subote i subotnim odmorom. Sporili su se oko toga treba li subotom postiti.

Evo i ostalih istorijskih navoda:

Ignjatije Antiohijski (mučenički ubijen 110. godine) u svojoj poslanici "Magnezijanima" opominje svoje čitaoce da ne "subotuju", iz čega se može zaključiti da je među čitaocima te poslanice bilo svetkovatelja subote.

Ignacije Antiohijski, bravo
! Kažem bravo, a istovremeno sa žaljenjem primjećujem kako ti pojma nemaš ni tko je Ignacije Antiohijski ni kakvi su oni kojima se Ignacije obraća u ovoj svojoj poslanici.

Najkraće, Ignacije Antiohijski je, prema crkvenom povjesničaru Euzebiju Cezarejskom, treći antiohijski biskup, čiji početak biskupstva Euzebije smješta u 70. godinu. Antiohija je poznata kao prvo kršćansko središte gdje se Evanđelje propovijedalo bez iznimke i Židovima i poganima, koji su se zajedno okupljali na molitve i slavljenje Euharistije. Također, u Antiohiji su se vjernici najprije prozvali kršćanima. Rimske vlasti su uhapsile Ignacija Antiohijskog i iz Antiohije je prebačen u Rim, gdje je podnio mučeničku smrt baš zbog svjedočenja svoje vjere u Isusa Krista. Ignacije na putu iz Antiohije u Rim, potpuno svjestan kakva ga smrt čeka u Rimu, piše pisma (poslanice) mjesnim Crkvama. Jedna od tih Ignacijevih poslanica je ova koju si ti spomenuo – „Poslanica Magnežanima“. Evo nekoliko izvadaka iz ove poslanice:

Poslanica Magnežanima

Ignacije, zvan i Teofor, blagoslovljenoj milošću Boga Oca u Kristu Isusu, našemu Spasitelju, u kojemu pozdravljam Crkvu u Magneziji na rijeci Meandar i želim joj svako dobro u Bogu Ocu i u Isusu Kristu.

I 1. Čuvši za vašu urednu ljubav prema Bogu, silno obradovan u vjeri Isusa Krista odlučih vam progovoriti. .....

VIII 1. Ne dajte se zavesti krivim naucima ni drevnim beskorisnim pričama. Ako još živimo po židovsku, priznajemo da nismo primili milost. .....

IX 1. Dakle, ako su oni koji provedoše život u starom poretku došli do nove nade pa više ne opslužuju subote već žive po danu Gospodnjemu u koji se naš život porodio, ....

Kao što vidiš, Ignacije ne opominje svoje čitatelj da ne „subotuju“, on ih samo upozorava kako postoje oni koji „subotuju“, i zato im kaže: „Ne dajte se zavesti krivim naucima ni drevnim beskorisnim pričama“. Svojim čitateljima u poslanici piše da je „obradovan“, „čuvši za njihovu ljubav prema Bogu“, a to sigurno ne bi napisao da su među njima oni koji „subotuju“.

Vidiš, naveo si Ignacija Antiohijskog htijući dokazati kako su postojali kršćani koji su „slavili subotu - subotovali“. Ti nisi ništa novo otkrio, Pavao se upravo s takvima čitav život borio. I Pavao i Ignacije Antiohijski kršćane upravo upozoravaju da se takvih klone i da ne nasjedaju na njihove priče. Evo još jednom što Pavao piše Galaćanima i kako ih upozorava čega se trebaju čuvati:

Gal 4,9-11: Ali sada kad ste spoznali Boga - zapravo, kad je Bog spoznao vas - kako se sad opet vraćate k nemoćnim i bijednim počelima i opet im, ponovno, hoćete robovati? Dane pomno opslužujete, i mjesece, i vremena, i godine! Sve se bojim za vas! Da se možda nisam uzalud trudio oko vas!

Justin Mučenik u "Razgovoru" sa Trifonom (155.-165.) kritikuje hrišćane koji svetkuju sedmi dan i kaže da bi ih trebalo razdvojiti od onih koji to ne čine.


Justin Mučenik, bravo! Još jedan koji je podnio mučeničku smrt zbog vjere u Isusa Krista. I? Što si saznao od Justina Mučenika? Da je i u njegovo vrijeme bilo onih koji su „subotovali“? Kako si samo iz ovoga zaključio da je ispravno „subotovati“ i da treba „subotovati“?

Sredinom III veka Origen u spisu "Protiv Celza" piše da ima hrišćana koji bi hteli da žive kao Jevreji. Origen je bio pod jakim uticajem neoplatonizma i mrzeo je Jevreje.

Koliko je Origen bio pod utjecajem neoplatonizma i koliko je mrzio Židove, ja zaista ne znam i ne bih htio „dušu griješiti“, ali znam nešto što je nedvojbeno. Kada je u pitanju nedjelja kao dan Gospodnji i „subotovanje“ stav mu je potpuno isti kao kod ove prethodne dvojice mučenika. Dakle, po tom pitanju je bio na poziciji onoga što Crkva baštini još od apostola.

Kanon 16. sabora u Laodikiji (364.) kaže: "Zna se da neke stare crkve imaju običaj da praznuju subotu, kao praznik stvaranja." Kanon 29. anatemiše hrišćane koji ne rade subotom, što znači da je takvih itekako bilo.

Koliko ih je bilo ja točno ne znam, ali slažem se s tobom da ih je bilo. Međutim, to što znamo da ih je bilo, ne daje zaključiti da je „njihovo subotovanje“ ispravno i prihvatljivo. Svi ćemo danas zaključiti da postoje narkomani, a hoćemo li iz toga zaključiti da se treba drogirati? Što se tiče ovoga što si ti citirao (Laodiceja 364.) ja primjećujem da se stav biskupa na toj sinodi potpuno poklapa sa Pavlovim upozorenjima protiv onih koji su u njegovo vrijeme „subotovali“. Jednako tako poklapa se s upozorenjima koja nalazimo kod mučenika Ignacija i Justina.

Sokrat, skolastik iz prve polovine V veka, tvrdi da su u njegovo vreme skoro sve crkve svetkovale subotu, osim Rima i Aleksandrije. Njegov savremenik Hermije Sozomen tvrdi isto: da su Carigrad i druge crkve, suprotno običaju Rima, svetkovale i sedmi i prvi dan sedmice.

Čemu ti služe ovakve podvale? Evo što piše Sokrat:

„Skoro sve Crkve širom svijeta svetkuju svete tajne subotom svake sedmice, ali kršćani iz Aleksandrije i Rima, na osnovu nekog drevnog predanja, to ne čine."

Dakle, Sokrat ne piše o „svetkovanju subote“ (subotnjem odmaranju), nego o „svetkovanju svetih tajni“ subotom. Ni kršćani u onim Crkvama gdje su svetkovane svete tajne (Euharistija) subotom, također nisu odmarali subotom. Pogledajte kako adventisti drsko krivotvore Sokrata i još drskije tu svoju krivotvorinu pokušavaju podvaliti ljudima. Adventisti uporno navode Sokrata kao argument da su kršćani u velikom broju Crkava „odmarali subotom“, a Sokrat o tome ne spominje ni jednu jedinu riječ. Sokrat samo kaže kako Crkve u Rimu i Aleksandriji nisu imale Euharistiju subotom.

Ovo sto si citirao je upravo dokaz da Nedelja nema nikakav poseban znacaj u odnosu na druge dane.

Određuje li Pavao, ili netko drugi od apostola, kršćanima da nešto čine, "svakog ponedjeljka", "svakog utorka", ... "svakog petka" ili "svake subote"? Ne određuju. A Pavao ipak određuje da "svakog prvog dana u tjednu prikupljaju novčanu pomoć". Dakle, svakako je poseban dan.

Ovde u tekstu koji si citirao apostol Pavle napominje "da se svakog prvog radnog dana u sedmici ostavlja novac na stranu, da kada on dodje ne budu tada prikupljanja novca, vec da on uzme novac koji su oni ostavili prvog dana sa strane"

A gdje to "na stranu" da ostavljaju novac. Je li im možda Pavao tajno javio pod koji kamen trebaju ostavljati novac? Pa kad Pavao dođe, zna gdje je taj kamen, podigne kamen, uzme novac i ode. ;) A prijatelj ti Marko ipak nešto više reče. Marko tvrdi da trebaju novac ostavljati kod kuće. Pavao kaže, "stavljajte na stranu da se ne treba sabirati kada dođem, a po Marku Pavao će se ipak i nahodati i nasabirati baš kada dođe, odkuće dokuće.

Čak i da prihvatim tvoju verziju s "kamenom kasicom", meni ipak ostaje misteriozno zašto baš da "svakog prvog dana u tjednu" ostavljaju novac ispod tog kamena.

Ako je nedelja nesto posebno i dan Bogosluzenja u crkvama - onda bi nedelja sluzila kao dan kada se u crkvi ostavlja prilog ili u ono vreme daje apostolima.

Pa tako se i radi. Točno kako je sveti Pavao odredio prije dvije tisuće godina.

Ali apostol Pavle to ne kaze, vec da se u prvi dan ostavlja kod kuca, da bi kada on dodje te priloge uzeo.

A kako će onda izbjeći da se sabire istom kada on dođe? Sad si skočio na Markovo "odkuće dokuće", iako je meni puno simpatičnije i praktičnije ono da svi stavljaju novac ispod jednog kamena, dođe Pavao, uzme i sve riješeno.

Marko 2,27I govoraše im: "Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote.

Da, i tako subota postade potpuno jednaka svim ostalim danima. I svi ostali dani su stvoreni radi čovjeka, a ne čovjek radi njih.

Mire je prilozio jako vazne dokaze koji nepobitno potvrdjuju da su hriscani vekovima posle Hrista praznovli subot.

Misliš na mirino pozivanje na Ignacija Antiohijskog? Je, mire je s Ignacijem "pogodio u sridu". Potraži Ignacijev grčki tekst. Točno ćeš vidjeti kako Ignacije za nedjelju (dan Gospodnji) koristi Ivanov izraz kirjake, baš kako se nedjelja i dan danas naziva u grčkom jeziku.

Slap ni ne obraca paznju na te dokaze, nego neprestano ponavlj istu pesmu i navodi iste tekstove iz Bibliuje koji ne daju nikakav dokaz za promewnu Subote u nedelju.

Nisi korektan Mirko. Kako ne obraćam pažnju? Pogledaj koliko sam ja još dodao o Ignaciju Antiohijskom, na samo jednu mirinu rečenicu u kojoj je spomenuo Ignacija.

Naveo je i onoi sto Pavcle kaze da svako KOD SEBE sakuplja priloge za siromasne prvoga dan sedmice, a Slap je izostavio ono kod sebe i tvrdi d aje to dokaz da su hriscani svetkovali nedelju.
Gore sam mu to predocio, ali on o tome cuti.

Evo mog osvrta o tome baš u ovom postu. Iako je sveti Pavao kanio "da se ne sabire istom kada on dođe", po te bi će se Pavao nahodati "odkuće dokuće" k'o kakav Jehovin svjedok.

Slape gde ti je odgovor na ovajh moj komentar:

“Ostali Grci
Jevsevije Popovic, Opca crkvena istorija, knjiga II str.140.141.

Slape, sta ti imas da kazes na ovu izjavu?

Napisano treba znati čitati i razumijevati, a ne samo kopirati.

To nije kršenje subote. Očigledno ti nauka doživljava krah. To sam već objasnio.

Ti objasnio!? Citatom da je subota radi čovjeka? To je dokaz da je subota postala jednaka svim drugim danima. Svi drugi dani bili su radi čovjeka, jedino je u slučaju da Židov prekrši subotu trebalo pogubiti tog čovjeka. Isus sve mijenja, i subota kao svaki drugi dan postaje dan radi čovjeka.

I nije samo Židovima nego i svim pridošlicama kod Jevreja. Čitaj Isaiju, a vidim nisi ništa odg. zašto je subota stvorena radi čovjeka. Obično ko nema nauku u Bibliji mijenja temu.

Kršćani nisu pridošlice kod Židova. Ti sada i vrijeđaš kršćane. Čitaj svetog Pavla. Židovi, oni koji su pod Zakonom, su robovi, a kršćani žive u svojoj slobodi, jer su na slobodu pozvani.

Ne postoji SZ kontekst i NZ, nego ispravna nauka i lažna farisejska koja negira subotu. Nisi čitao pravni aspekt suđenja Isusu pa ti nije poznato zašto se nije moglo lako pogubiti u doba Isusa. Ima o tome u stručnom radu. Ako znaš šta je bilo 6. godine NEW ERA

A vi adventisti ste baštinici farizejske nauke. Postoji jedna nevjerojatna sličnost između Evanđelja i ovakvih foruma na kojima pišu adventisti. Točno kako su u Evanđeljima farizeji inzistirali na suboti i napadali Isusa i njegove učenike zbog kršenja subote, tako i adventisti na ovim forumima nastupaju prema drugima.

I gdje dokazuješ da je ovdje subota ukinuta?

Ja sam rekao da Isus subotu izjednačava sa ostalim danima. Kršćani ne razbijaju glavu time "ukinuta - neukinuta", jer kršćanima subotni odmor nije nikada ni zapovjeđen.

Jel to dokaz ukidanja? Da izjednačio pa zaboravio reći ženama u petak da ne idu na miru u subotu po zakonu. Naravno po tebi.

Ja ti lijepo gore odgovorih. Ne može se kršćanima ukinuti nešto što im nije dato ili zapovjeđeno. Kako bi ti negdje ukinuo ograničenje brzine, ako na tom mjestu nije ni postojalo ograničenje brzine? Kužiš?

Ni sam ne znaš šta si rekao. Kada bi te neko ovako osobno vidio i pitao šta si napisao samo bi slegnuo ramenima. Opet ti o pogubljenu, uputiću te ne stručni rad iz domena prava. Pravni aspekt suđenja Isusu. Ima tu dobrih pravnih činjenica. U šta spadaju i pogubljenja. Bilo kakav posao je nauka fariseja, a ne ASD.

Evo vidiš, a i svi drugi mogu vidjeti, na što si spao braneći "Jeleninu farizejštinu". Omalovažavaš moje pozivanje na ono što piše u Svetom Pismu, kažeš "opet ti o pogubljenju", a ti mene upućuješ na "stručni rad iz domena prava". Kakav stručni rad? Vjerojatno još jedna jeftina i šuplja obrana "Jelenine farizejštine".

Tu nije nigdje subota ukinuta. To već gledam 10 puta. Objašnjeno davno.

Kome si objasnio? Laodikeji, Marku i miri? Kako si objasnio Pavlovo svrstavanje subote u sjenu, zajedno sa mlađacima i svim ostalim židovskim blagdanima? Jesi li ih uvjerio da su to "neke druge subote"? Koje su to "neke druge subote"? Postoje li neke toliko misteriozne subote, da samo znamo da postoje, a nikako ih pronaći u Svetom Pismu?

Jok nisu, pa Pavle i jeste napadao mješavinu paganizama i hrišćanstva. Pa pagani jesu gledali u mjesec, godine, vrijeme. Znaš ono ako tada padne kiša biće rodna godina. Meni bivšem pravoslavcu pričaš. Pa ja sam to gledao godinama i dan danas vidim. Kažu ako tog dana bude to i to onda će se desiti to i to. Pa to i ptica na grani vidi da je paganizam.

Jok, niti Pavao ovdje misli niti Pavao ovdje piše o nečemu što bi bilo pogansko. Pavao je ovdje točno naveo "metu koji pikira" i prokazuje. Evo ti još jednom pa vidi na što Pavao "pikira":

Gal 4,20-21: Htio bih sada biti kod vas, pa i jezik promijeniti, jer ne znam što bih s vama. Recite mi vi, koji želite biti pod Zakonom, zar ne čujete Zakona?

Je li ti sada jasno da nije riječ o danima, mjesecima, vremenima i godinama koje su pogani donijeli sa sobom, nego baš o onima koje nameću "opslužitelji Zakona".
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Nisam ja to izostavio, pogledaj ponovo što sam ja točno citirao. Međutim, ti si očito previdio nešto što tamo Pavao piše, pa pogledajmo ponovo:

1 Kor 16,1-2: U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.

Da, apostol Pavle je rekao da se prvog dana prikuplja, ali ne zato sto je taj dan smatrao posebnim u odnosu na ostale dane, vec upravo zato sto je to prvi radni dan posle Subotnjeg odmora, i on je to ostavljanje novca smatrao prioritetnim - da se u taj prvi dan ostavi.

Vidiš li zbog čega Pavao određuje ovakav način prikupljanja? „Da se ne sabire istom kada dođem“ – obrazlaže sveti Pavao način na koji propisuje prikupljanje novca. Kada bi svaki pojedini kršćanin „kod svoje kuće ostavljao novac na stranu“, kako ti tvrdiš, kako bi se to izbjeglo „da se ne sabire kada Pavao dođe“? Ponovo bi trebalo „sabirati“, jer bi novac bio u tko zna koliko kuća. Osim toga, kada bi Pavao mislio i odredio da svaki kršćanin „ostavlja novac na stranu kod svoje kuće“, zašto bi odredio da to čine „svakog prvog dana u tjednu“? Što ako nemaju novca prvog dana u tjednu? Zar novac koji bi kršćani četvrtkom stavili na stranu kod svoje kuće ne bi imao vrijednost ili bi bio „kužan“? Da se kršćani nisu redovito okupljali svakog prvog dana u tjednu, Pavao bi, kao što je napisao – „koliko tko uzmogne“, napisao i „kada tko uzmogne“. Vidiš koliko je besmisleno ovo što ti pokušavaš poturiti, ja bih rekao – lakrdija2. Ipak su se kršćani u Pavlovo vrijeme redovito okupljali u prvi dan tjedna. Ako mi ti dokažeš da su to bili redoviti nogometni turniri kršćana u prvi dan tjedna, ja ću to prihvatiti.

Licno smatram da je ovo Pavlov individualni savet koji je dao Hriscanima a ne izricita zapovest koja u slucaju da se ne ispostuje prelazi u greh.
Verujem da odredjeni ljudi zbog okolnosti nisu bili u mogucnosti da ostave kod sebe u prvi dan - vec da su to ucinili u neki drugi dan, da ih Pavle ne bi osudio niti to smatrao grehom.

Ako mi ti dokažeš da su to bili redoviti nogometni turniri kršćana u prvi dan tjedna, ja ću to prihvatiti.

Ti jos nisi prilozio biblijske dokaze da su Hristos ili apostoli postavili prvi radni dan nedelju - na mesto Subote i zapovedili da se ona praznuje i da je rad u taj dan greh.
Dakle - citat gde se kaze: "od sada nemojte vise da svetkujete Subotu vec nedelju kao dan Hristovog vaskrsenja"

Sto se tice poslanice Ignacija Antiohijskog Magnezanima - ova poslanica je falsifikat prepravljen od strane onih koji su bili deo otpada unutar Hriscanske crkve sredinom 2 veka.

Ja sam licno procitao dva istovetna teksta koji je i ovde citiran a navodno upucuje na navodni dan Gospodnji nedelju a protiv Subote.
Jedan je isti koji je i ovde citiran, dok se u drugom uopste ne pominje ni dan gospodnji ni Subota.

Hajde da vidimo citirani tekst:

VIII 1. Ne dajte se zavesti krivim naucima ni drevnim beskorisnim pričama. Ako još živimo po židovsku, priznajemo da nismo primili milost. .....

IX 1. Dakle, ako su oni koji provedoše život u starom poretku došli do nove nade pa više ne opslužuju subote već žive po danu Gospodnjemu u koji se naš život porodio, ....

Drugi istovetan tekst odprilike glasi ( parafraziram 2 deo teksta ):

IX 1. Dakle, ako su oni koji provedoše život u starom poretku došli do nove nade pa više ne zive na stari nacin, već žive na novi nacin primivsi Gospodnji zivot u kome se ostvaruje i sam njihov zivot"

Dakle, nema reci o danu gospodnjem i Suboti.




 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Licno smatram da je ovo Pavlov individualni savet koji je dao Hriscanima a ne izricita zapovest koja u slucaju da se ne ispostuje prelazi u greh.

Potpuno je nebitno za našu temu i diskusiju je li ovo Pavlov "individualni savjet" ili "izričita zapovijed". Zato ponavljam pitanje koje u samu srž pogađa ono o čemu mi ovdje diskutiramo. Dakle, zašto sveti Pavao piše kršćanima da "svakog prvog dana u tjednu stavlja na stranu što uzmognu"? Već sam vam i sam ponudio kao odgovor da su kršćani možda "svakog prvog dana u tjednu" imali nogometne turnire. Izgleda da vam se to nije učinilo prihvatljivim, pa dajte onda neki svoj odgovor na ovo pitanje.

Iako rekoh da je nebitno radi li se ovdje o Pavlovu savjetu ili zapovijedi, ipak nešto o tome. Ne radi se o Pavlovu savjetu, evo još jednom tog teksta pa da pogledamo zajedno:

1 Kor 16,1-2: U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih (διέταξα) crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.

Kao što vidimo, Pavao ovdje koristi grčku riječ διέταξα koja je gore prevedena sa odrediti. Evo jednog primjera pa da vidimo je li riječ o Pavlovu savjetu ili je ipak riječ o nečem drugom:

Dj 24,23: Satniku pak naredi (διαταξάμενος) da se Pavao čuva, ali da uživa olakšice i da se nikomu od njegovih ne brani posluživati ga.

Ovdje u Dj 24,23 Luka koristi istu grčku riječ (διαταξάμενος). Je li ovdje satniku nešto "savjetovano", ili je satniku ipak nešto naređeno (određeno)? Nema dvojbe, Pavao nije savjetovao, nego ipak odredio.

Verujem da odredjeni ljudi zbog okolnosti nisu bili u mogucnosti da ostave kod sebe u prvi dan - vec da su to ucinili u neki drugi dan, da ih Pavle ne bi osudio niti to smatrao grehom.

Ti opet o nebitnim stvarima. Zašto Pavao određuje kršćanima da "svakog prvog dana u tjednu odvajaju koliko uzmognu"? Zašto im nije rekao da odvajaju koliko uzmognu i kada uzmognu? Zašto baš "svakog prvog dana u tjednu"?

Ti jos nisi prilozio biblijske dokaze da su Hristos ili apostoli postavili prvi radni dan nedelju - na mesto Subote i zapovedili da se ona praznuje i da je rad u taj dan greh.
Dakle - citat gde se kaze: "od sada nemojte vise da svetkujete Subotu vec nedelju kao dan Hristovog vaskrsenja"

Veliš, "citat na sunce"!? Kako je netko od apostola, došavši među pogane i propovijedajući im Isusa Krista i njegovu Radosnu vijest, poganima koji prihvatiše Isusa i postadoše kršćani mogao reći: "Od sada nemojte više svetkovati subotu već nedjelju"? Kako su tim kršćanima iz poganstva apostoli mogli reći da više ne svetkuju subotu, kad oni subotu nikada u životu nisu ni svetkovali!? Kako ćeš nekome reći, "Od sada više ne pij", ako taj pojma nema što je piće niti je kada okusio piće? Vidiš li sada koliko je besmisleno tvoje traženje - "gdje se kaže, od sada nemojte više svetkovati subotu"?

Nažalost, svjedoči nam Sveto Pismo, postojali su kršćani iz židovstva koji su na razne načine pokušavali natjerati kršćane iz poganstva da "opslužuju Mojsijev zakon". Dakle, da ih se najprije obreže a onda da svetkuju sve što Mojsijev zakon propisuje (blagdane, mlađake i subote), da paze na "čistu i nečistu" hranu i ostalo što Mojsijev zakon propisuje. Vidjeli smo kako su apostoli sastavši se u Jeruzalemu riješili ove prijepore. Kršćane koji dolaze iz nežidovstva ne obvezuje Mojsijev zakon. Ne obvezuju ih ni blagdani, ni mlađaci, ni subote, ni čista ili nečista hrana, ni prinošenje žrtava, ni obrezanje, ni Hram i sve što je uz njega vezano.

Sto se tice poslanice Ignacija Antiohijskog Magnezanima - ova poslanica je falsifikat prepravljen od strane onih koji su bili deo otpada unutar Hriscanske crkve sredinom 2 veka.

Ja sam licno procitao dva istovetna a teksta koji je i ovde citiran a navodno upucuje na navodni dan Gospodnji nedelju a protiv Subote.
Jedan je isti koji je i ovde citiran, dok se u drugom uopste ne pominje ni dan gospodnji ni Subota.

Hajde da vidimo citirani tekst:

VIII 1. Ne dajte se zavesti krivim naucima ni drevnim beskorisnim pričama. Ako još živimo po židovsku, priznajemo da nismo primili milost. .....

IX 1. Dakle, ako su oni koji provedoše život u starom poretku došli do nove nade pa više ne opslužuju subote već žive po danu Gospodnjemu u koji se naš život porodio, ....

Drugi istovetan tekst odprilike glasi ( parafraziram 2 deo teksta ):

IX 1. Dakle, ako su oni koji provedoše život u starom poretku došli do nove nade pa više ne zive na stari nacin, već žive na novi nacin primivsi Gospodnji zivot u kome se ostvaruje i sam njihov zivot"

Dakle, nema reci o danu gospodnjem i Suboti.

Veliš, tekst "odprilike glasi"!? Evo ti grčki tekst Ignacijeve poslanice Magnežanima, pa ga ti prevedi da ne moraš navoditi tekst koji "odprilike glasi".

IX 1. Ει ουν οι εν παλαιοις πραγμασιν αναστραφεντες εις καινοτητα ελπιδος ηλθον, μηκετι σαββατιζοντες αλλα κατα κυριακην ζωντες, εν η και η ζωη ημων ανετειλεν δι αυτου και του θανατου αυτου, {ον} τινες αρνουνται, δι ου μυστηριου ελαβομεν το πιστευειν, και δια τουτο υπομενομεν, ινα ευρεθωμεν μαθηται Ιησου Χριστου του μονου διδασκαλου ημων·

Primjeti u Ignacijevoj poslanici ove dvije riječi koje sam boldao - σαββατιζοντες i κυριακην.

Prepoznaješ li u prvoj boldanoj riječi (σαββατιζοντες) složenicu od grčke riječi subota? Kako to da u tvom tekstu, koji "glasi odprilike", nema ni spomena subote ili nečega što bi upućivalo na subotu?

Prepoznaješ li u drugoj boldanoj riječi (κυριακην) grčko ime za nedjelju - dan Gospodnji? Ovom grčkom riječi (kirjake) već 19 stoljeća se naziva nedjelja u grčkom jeziku. Primjećuješ li da je to upravo riječ koju sveti Ivan koristi u Otk 1,10, kada piše da se "u dan Gospodnji zanio u duhu"? Kako to da u tvom tekstu, koji "glasi odprilike", nema ni spomena dana Gospodnjeg?
 
Natrag
Top