Mozes ti ovo tumaciti kako hoces, ali nisi mi ponudio Rec vec svoje misljenje.
Kada Pavle govori o danima, po cemu si zakljucio da je u to ukljucena i subota?
Jer vidjesmo iz podulje analize Kol 2,16 da je tjedne subote svrstao zajedno s jelom, pićem, blagdanima i mlađacima. I za sve kaže da je sjena. Ako bi kršćani i pored toga ipak trebali odmarati subotom,
jednako bi morali paziti
što jedu,
što piju, za tri židovska hodočasnička blagdana
hodočastiti u Jeruzalem te preostala dva
svetkovati u svojim domovima.
Kada je receno da se paganima ne namece nikakav teret osim pojedinih stvari, po cemu si zakljucio da su ih oslobodili i subote?
Po onome što piše u Bibliji, samo što ti to
nisi uočio, a naravno da ti oni koji su te sadašnjem vjerovanju poučavali
to nisu htjeli pokazati. Evo,
najprije saznaj zašto i kako je uopće došlo do okupljanja prvaka Crkve u Jeruzalemu:
Dj 15,1-2:
Uto neki siđoše iz Judeje i počeše učiti braću: "Ako se ne obrežete po običaju Mojsijevu, ne možete se spasiti." Kad između njih te Pavla i Barnabe nasta prepirka i raspra nemalena, odrediše da Pavao i Barnaba i još neki drugi između njih uzađu u Jeruzalem k apostolima i starješinama poradi tog pitanja.
Pogledaj,
nastao je spor u kršćanskoj zajednici. Neki iz židovstva (i oni su kršćani)
vrše pritisak na kršćane koji su došli iz poganstva kako i oni moraju paziti na Mojsijev zakon.
Zbog toga Pavao i Barnaba
odlaze u Jeruzalem s ostalim apostolima i starješinama Crkve
razriješiti ovo pitanje. U gornjem citatu se doduše spominje samo obrezanje, ali čitajmo dalje nastavak teksta iz Djela apostolskih:
Dj 15,4-5:
Kada pak stigoše u Jeruzalem, primi ih Crkva, apostoli i starješine. Ispripovjediše što sve Bog učini po njima. Onda ustanu neki od onih što iz farizejske sljedbe bijahu prigrlili vjeru pa reknu: "Treba ih obrezati i zapovjediti im da opslužuju Zakon Mojsijev."
Uoči, problem je u tome što neki
kršćani iz židovstva inzistiraju da se
kršćani "iz neobrezanja" (nežidovi, koji su prije bili pogani)
obrežu i da opslužuju Mojsijev zakon. Zna se što je
Mojsijev zakon. Mojsijev zakon ili Tora je
Petoknjižje, pet prvih knjiga Biblije. Nakon ovoga traje duga rasprava i
apostoli odlučuju:
Dj 15,27-29:
Šaljemo vam dakle Judu i Silu. Oni će vam i usmeno priopćiti to isto. Zaključismo Duh Sveti i mi ne nametati vam nikakva tereta osim onoga što je potrebno: uzdržavati se od mesa žrtvovana idolima, od krvi, od udavljenoga i od bludništva. Budete li se toga držali, dobro ćete učiniti. Živjeli!"
Dakle,
traženo je, inzistirali su neki kršćani iz židovstva, da se kršćani iz neobrezanja (koji su prije bili pogani)
obrežu i da opslužuju Mojsijev zakon - u kojem je
i subota, a od svega toga
"Duh Sveti i apostoli" zaključiše, "ne nametati im nikakva tereta osim onoga što je potrebno", pa nabrajaju
samo one četiri stvari.
Nema subote među te četiri stvari.
Kad adventiste suočite sa ovim oni adventisti koji su malo apologetski poučeni postavit će vam slijedeće pitanje:
A kako će onda ti kršćani, koji su došli iz poganstva, upoznati Boga, kako će znati da je Bog samo jedan, da se trebaju klanjati samo Bogu, poštivati roditelje, ne krasti, ne lagati, ne ubijati ....?
Vrlo jednostavno, pa ti kršćani iz poganstva krstili su se i postali kršćani upravo zbog toga što su
prihvatili Evanđelje. Apostoli i ostali Isusovi učenici upravo su od Isusa
dobili misiju propovijedati Evanđelje - Radosnu vijest. Slušajući i prihvaćajući Evanđelje naučili su da je, Bog samo jedan, da se samo Bogu klanja, da se poštuje roditelje, da se ne smije ubiti, krasti, lagati.
Ja sam u jednom od svojih postova zorno pokazao kako se sve Božje zapovijedi iz Dekaloga
afirmativno i višestruko ponavljaju u Novom zavjetu. Osim jedne,
nema u Novom zavjetu, u afirmativnom smislu, ponavljanja zapovijedi o suboti. Imamo
spominjanje subote i događaja vezanih uz subotu, i bili su to uvijek slučajevi sporenja. Isusa s farizejima, a nakon Isusove smrti Pavla sa Židovima. Farizeji su gledali da Isusa zbog kršenja pogube, a Židovi su Pavla tamburali.
Da zaključimo - Kršćani ne trebaju opsluživati Mojsijev zakon. Ne mora se najprije postati Židov da bi se postalo kršćanin
- Ne morate se obrezati da biste postali kršćanin
- Ne morate prvorođenca prikazati u Hramu da biste bili kršćanin
- Ne morate plaćati hramski porez da biste bili kršćanin
- Ne morate prinositi žrtve u Hramu da biste bili kršćanin
- Ne morate svetkovati tri hodočasnička i još dva druga židovska blagdana da biste bili kršćanin
- Ne morate obilježavati mlađake
- Ne morate paziti što jedete i pijete da biste bili kršćanin
- Ne morate odmarati subotom da biste bili kršćanin
A gdje stoji da se obilježava ili slavi nedelja?
Niti se obilježava niti se slavi nedjelja. Obilježava se i slavi Boga i Isusovo uskrsnuće nedjeljom.