BOLESTI VOĆA

[Nostradamus]

Lako ju je prepoznati u početku žućkastim, a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10), list prerano otpada, te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda, te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu.
Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače, ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen, a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi.Radi toga može doći i do sušenja voćke.Veličina pjega varira na pojedinim sortama, a za sušnih prilika su posebno velike. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata.
Osnovna zaštita se vrši po završetku cvatnje, dakle kada je maksimum infekcije.Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne sprječavamo jer ih nema mnogo, a osim toga infektivni potencijal im je nizak.

 

[Nostradamus]

Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Prvo nakon cvatnje, drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. Koriste se organski fungicidi : Polyram, Star, Dithane, Mankozeb, Captan, Topas C 50, Meteor, Antracol, Rubigan, Folpan, Rival, Mikal, Stoper u koncentraciji od 0,25%.
U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive, a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj).
Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Takve voćke oslabe, istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu.
Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća.

 

[Nostradamus]

Hrđa šljive (Tranzchelia pruni spinosae)


Hrđa šljive je jedna od opasnijih bolesti ove voćke,koja se ipak ne pojavljuje često u razmjerima koji mogu izazvati velike štete,no međutim,njena jača pojava,može dovesti do propadanja cjelog roda šljive.Ovo je bolest koja u jačem napadu uzrokuje loše ili pak nikakvo dozrijevanje ploda,izostanak cvatnje slijedećeg proljeća,u odnosu na godinu u kojoj se pojavila,jer se biljka uslijed zime dosta iscrpi.
Kao najčešče posljedice pojavljuju se sušenje grana i stabala,odnosno propadanje cijele voćke.

Uslijed napada bolesti,šljiva zna izgubiti lišće(najčešče se to dešava tjekom kolovoza).
Bolest se pojavljuje dosta kasno,najčešče u početku srpnja,kad na listovima možemo uočiti sitne jastučiće,tamno crvene boje,u kojima se nalazi veliki broj spora,koje se dalje šire uz pomoć vjetra ili nekih drugih prenositelja.
Zaštitu protiv ove bolesti obavljamo organskim fungicidima (POLYRAM,STAR,DITHAN,ANTRACOL,MANKONOR,MANKOZEB u koncentraciji od 0,25% ) i to 5-6 tjedana nakon cvatnje,te još jedno prskanje 15-20 dana,nakon prve zaštite.

 

[Nostradamus]

Šarka šljive (Plum pox virus)


Šarka šljive je najopasnija bolest šljive,koja se vrlo često pojavljuje i na nekim drugim koštićavim voćkama(marelica i sl.),najviše iz razloga,jer za njeno suzbijanje još nisu pronađeni kemijski preparati.Bolest izaziva smanjenje klorofila,što izaziva propadanje cijele voćke.
Znakovi bolesti mogu biti jače ili slabije izraženi. Jednom zaražena voćka virusom ne može se izliječiti, a simptomi se često u klimatološki različitim sezonama očituju drukčijim intenzitetom. Oboljela stabla na prvi pogled izgledaju zdrava i početkom vegetacije normalno se razvijaju. Osim drastičnih posljedica pred zriobu plodova, znakovi bolesti se pojavljuju na lišću obično tijekom lipnja u obliku mozaičnog šarenila s naizmjenično raspoređenim klorotičnim (svijetlozelenim ili žućkastim) i zelenim dijelovima najisnoj površini (otuda ime bolesti "šarka").

 

[Nostradamus]

Često je taj mozaik u obliku nepravilnih poluprstenastih i prstenastih pjega sa središnjim zelenim dijelom (pr. kod Bistrice). Brojne klorotične poluprstnaste i prstenaste pjege pojavljuju se i dobro vide na sortama krupnog lišća (Stanley, Washington, Imperial i dr.). Tijekom ljetnih vrućina opisani simptomi na lišcu najčešće nisu jako izraženi!

Otpali su plodovi manji od zdravili u punoj zriobi, a na njihovoj površini ili kožici jasno se vide svijetloljubičaste nepravilne pjege, osobito izražene ako se brisanjem ploda skine mašak.
Tijekom zriobe pjege se udubljuju pa se oblikuju nepravilna brazdolika udubljenja. Bolest se širi u unutrašnjost ploda, napadnuto je meso žilavo, sluzasto--smolasto i crvenosmeđe boje, a zaraženi su plodovi neukusni i bljutavi. Sve ove promjene utječu na smanjenje sortne veličine i težine plodova, promjenu oblika, te njihovu neuglednost i neprivlačnost (težina ploda može biti umanjena 21,8-34 %, a postotak šećera manji 0,14-2,11 %, uz istovremo povećanje ukupnih kiselina). Zaraženi plodovi masovno otpadaju 30-ak dana prije berbe, a nisu po-godni ni za preradu u pekmez ili rakiju. Opisane promjene na plodovima sorte Bistrica ili Požegača siguran su znak da je stablo zaraženo virusnim česticama šarke šljive. Kod nekih vrsta prstenasta pjegavost uzrokovana šarkom pojavljuje se na koštici (pr. kod marelice). Kod osjetljivili je kultivara primijećeno i deformiranje grana s pucanjem kore.

 

[Nostradamus]

Virus šarke u vočnjake se najčešče unosi zaraženim sadnim materijalom,te kao takav,ostaje izvor zaraze,koja se proširuje na nezaražene sadnice.Osim toga.lisne uši također prenose ovu bolest sa zaraženih,na zdrave voćke.
Upravo zbog svega navedenog,odabir kvalitetnog sadnog materijala i izbor tolerantnih vrsta na ovu bolest,ima najveću ulogu u njenom daljnjem širenju,kao i naravno,adekvatna zaštita od lisnih uši,koji su najčešči prenositelj virusa šarke.

 

[Nostradamus]

Kovrčavost lista breskve (Taphrinia deformans)


Kovrćavost lista je najčešća bolest breskve.Jako je štetna ,a simptomi se lako prepoznaju.Najveći problem je u tome,što kad več dođe do pojave simptoma ove bolesti,pomoći nema,što znači da zaštitu protiv nje treba provoditi preventivno,odnosno prije pojave samih simptoma.
Bolest je lako prepoznatljiva,u fazi završetka listanja,pojedini listovi su nakovrčani,mjehuravi i promjenjenog izgleda.Nakovrčani djelovi mogu biti bijelo-zelene do crvenkaste boje,što sve ovisi o sorti.Nakon napada,list dalje ne raste,gubi svoju funkciju,suši se i opada,što može dovesti do potpunog gubitka listova na voćki.

 

[Nostradamus]

Vrlo je često,da stablo nakon opadanja tih listova,dobija nove,posebno ako biljka ima dovoljno hranjiva u tlu.Na takav način,voćka se troši,odnodno slabi i gubi svoja hranjiva,koja je utrošila na rast novih listova.Posljedice ovoga,vidljive su slijedećih godina jer ne dolazi do formiranja cvijetnih pupova,mladice ne odrvenu i smrznu se,te se voćka na kraju suši i propada.

Na mladicama bolest zahvati kompletan izbojak,uslijed čega se on nepravilno razvija,te se deformira sa svim listovima.Na plodovima,što je vrlo rijetko,bolest izaziva pojavu većih ili manjih pjega,koje su ispupčene u usporedbi sa zdravom površinom.

 

[Nostradamus]

Ova bolest nastaje uslijed nepovoljnih klimatskih prilika,česte oborine.
Kako bi uspješno suzbili uzročnike nastanka ove bolesti zaštitu provodimo na slijedeći način:
-prvo prskanje obavlja se još u vrijeme mirovanja vegetacije fungicidima kao što su: CRVENO ULJE u koncentraciji od 1%,MODRO ULJE u koncentraciji od 2-3%,PLAVO ULJE u koncentraciji od 2-3%
-pred samo bubrenje pupova vršimo zaštitu sa fungicidima kao što su:NEORAM WG u koncentraciji od 0,5-0,6%,NORDOX 75 WG u koncentraciji od 0,15%,CHAMPION WP ukoncentraciji od 1%,,CUPROLINE KS u koncentraciji od 0,7%,CUPRABLAU-Z u koncentraciji od 0,8-0,1%,BORDOŠKA JUHA u koncentraciji od 1,5%
-u fazi “mišijih ušiju”,odnosno,otvaranja pupova,zaštitu vršimo organskim fungicidima CHROMODINOM S-65 u koncentraciji od 0,15% ili DELANOM 700 WDG u koncentraciji od 0,1%.Ova dva fungicida nikako ne upotrebljavati u kasnijim fazama,jer postaju fitoksična.
Sva ova tretiranja moraju biti kvalitetno odrađena,posebno prva dva,kada je potrebno voćku dobro “okupati”.Ako prilikom zaštite dođe do oborina,potrebno ju je ponoviti čim to vremenske prilike dozvole.
Važno je napomenuti,da je svakako poželjno obaviti zaštitu bakrenim fungicidima nakon opadanja lista.

 

[Nostradamus]

Sušenje mladica sa cvijetovima (Monillia laxa)


Ovo je bolest koja najčešće napada koštićave voćke,ali zna se dogoditi da se pojavi i u nasadima jezgričavoga voća;nfekcija je najopasnija u doba cvatnje.Tada gljiva svojim kondijima kroz cvjetnu njušku prodire u cvjetnu stapku i nastavlja razvoj u mladice.Izlučujuči toksine,izaziva sušenje mladica,često več u završetku cvatnje.Tipična slika ove bolesti jesu "spaljeni cvjetovi"(naglo smeđe,suše se i otpadaju).Mnogi ljudi za propadanja cvjeta vide naglo zahlađenje ili jutarnje mrazeve,no međutim,ako se radi o smrzavanju cvjeta,onda se suše svi cvjetovi jedne voćke,što u ovom slučaju nije tako,jer se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama.