BOLESTI VOĆA

[Nostradamus]

Biologija krastavosti

Gljivica prezimi u plodovima u obliku micelija. U proljeće iz micelija se razvijaju jastučići koji sadrže konidije. Pomoću vjetra, kiše ili insekata, konidije se prenose na mlade i zrele plodove uzrokujući male i smeđe lezije koje postepeno prekrivaju cijelu površinu kožice ploda. Nakon dva prezimljenja, pseudo sklerociji u „mumificiranim“ plodovima proizvode apotecije s askusima i askosporama.

Osjetljivost plodova na napad smeđe truleži se povećava sa zrelošću plodova. Konidije gljive pomoću klijavih cjevčica najčešće prodiru u plodove kroz rane uzrokovanih insektima, tučom. Povremeno penetracija u plodove je moguća kroz puči ili izravno kroz kutikulu.

Gljivica raste intercelularno i kroz sekreciju enzima uzrokuje maceraciju i posmeđenje napadnutog tkiva. Stoga cijeli plodovi mogu potpuno otruliti u samo par dana.

 

[Nostradamus]

Uvjeti potrebni da se ostvari infekcija

Dugo se smatralo da je gljivica Monilia fructigena, uzročnik smeđe truleži plodova jabuka i krušaka, zapravo parazit rana (npr. od tuče, uzročnika crvljivosti i sl.). No pokazalo se da dugotrajno vlaženje plodova, visoka vlažnost zraka i jači potencijal bolesti (veliki broj spora) mogu izazvati i izravne infekcije kroz neoštećeno tkivo. Također su moguće i naknadne infekcije tijekom skladištenja posebno u priručnim prostorijama, kao što su podrumi, u slučaju da je temperatura zraka previsoka za čuvanje jabuka.

Ova bolest se posebno naglo širi iza dugotrajnih kiša koje se jave iza dugog i toplog razdoblja jer plod naglo buja što uzrokuje stvaranje sitnih pukotina koja su ulazno mjesto za infekciju gljivicom. Infekcija se javlja pri temperaturama od 24 do 28 °C i relativnoj vlažnosti zraka od 75%. Također, svako mehaničko oštećenje uzrokovano vremenskim nepogodama ili napadom insekata potpomaže razvoj ove bolesti.

 

[Nostradamus]

Zaštita od smeđe truleži

Mjere za suzbijanje ove bolesti sastoje se prije svega od indirektnog suzbijanja koje uključuje suzbijanje štetnih insekata i drugih bolesti koje oštećuju plodove. U proljeće je potrebno sakupiti sve mumificirane plodove koji se unište. Skladišta je potrebno održavati čistima.

Što se tiče kemijske zaštite, preporučuju se sredstva na bazi triflorina, trifloksistrobina, pirimetanila i fenheksamida. Pri tome bitno je da se vodi račun o karenci zaštitnog sredstva.

 

[Nostradamus]

Rak kore jabuke


Nectria galligena


Rak kore je vrlo važna bolest jabuke, a nastaje putem rana.

Bolest napada

Koru grana i debla.

Uzročnik bolesti

Gljiva Nectria galligena.

Simptomi bolesti

U proljeće na mladim izdancima ili godinu dana starim grančicama, primjećuju se crvenkaste povrede koje su centrirane oko rana nastalih rezidbom, mrazom i drugim mehaničkim oštećenjima. Povrede prerastaju kasnije u rak-rane. Na starijim granama se rak-rane udubljuju te tvore koncentrične krugove oko rana. Biljka nastoji zarasti rane stvaranjem kalusnog tkiva, ali kako to obično ne uspijeva, bolest prodire duboko u tkivo, rane se povećavaju što rezultira sušenjem grana, a ponekad i cijelog stabla.

 

[Nostradamus]

Biologija bolesti

Gljivica prezimi u obliku peritecija koji se pojavljuju u 3 do 4 godine starim rak-ranama. Krajem zime i tijekom proljeća otpuštaju se askospore. One su u proljeće kremastobijele boje, a kasnije tijekom godine pocrvene. Na svježim ranama u proljeće javljaju se jastučići konidija. Na starijim rak-ranama, konidije i askospore vidljive su tijekom cijele godine, ali njihovo stvaranje i klijavost ovisi o klimatskim uvjetima. Askospore I konidije kontaminiraju rane. Moguća je i kontaminacija “list na list”.

Potrebni uvjeti za infekciju

Rak kore najviše poteškoća uzrokuje u planinskim područjima (viši vlažni položaji).

Za izbijanje bolesti potrebna je temperatura od 14 do 15,5 °C. Najmanje 6 sat prije penetracije gljivice stablo mora biti vlažno. Inkubacija može trajati nekoliko dana, nekoliko tjedana ili čak nekoliko mjeseci.

Zaštita od raka kore

Od preventivnih agrotehničkim mjera preporučuje se sadnja zdravih sadnica, formiranje uzgojnog oblika s prozračnom krošnjom kako se izboji ne bi dodirivali, izbjegavanje sadnje na mjestima gdje dolazi do smrzavanja te zaštita rana nastalih rezidbom, tučom, mrazom ili nekim drugim mehaničkim oštećenjem.

Ako se bolest razvila, suzbijanje se provodi intenzivnom rezidbom kojom se uklanjaju sve grane sa simptomima ove bolesti. Odrezane zaražene grane potrebno je spaliti. Nastale rane preporučuje se premazati pastom (Mikazol ili Biopol V).

Kod osjetljivih sorata (Gala, Braeburn, Jonagold, Golden delicious, Pinova, Fuji) potrebno je izbjegavati rezidbu koja uzrokuje nastanak velikih rana.

Tijekom proljeća potrebno je obaviti jedno kasno prskanje pripravcima na osnovi bakra, dok se kasnije koriste površinski fungicidi namijenjeni suzbijanju krastavosti jabuke. Neposredno nakon berbe može se prskati bakrenim pripravcima. Tijekom toplih i kišnih jeseni preporučuje se do dva prskanja fungicidima na osnovi bakra u periodu opadanja lišća.

 

[Nostradamus]

Rogač šljive (Taphrina pruni)


Rogač šljive je bolest koja nije toliko učestala,pojavljuje se periodički,no kada se bolest pojavi,može prouzrokovati znatne štete.Najosjetljivija sorta šljive na ovu bolest je Bistrica.Gljivica zaražuje plodove,koji tada rastu znatno brže nego nezaraženi.Takav plod brzo zadeblja,produži se i iskrivi.Boja im je svijetlo-zelena.Plod najčešće nema košticu ili je ona zakržljala.

 

[Nostradamus]

Meso ploda je krto i lako lomljivo.Zaraženi plod pocrni i osuši se,te ostane visiti ili otpadne.U rijetkim slučajevim bolest se pojavljuje i na mladicama,koje se tada deformiraju i zakrive.

Najsigurniji način suzbijanja ove bolesti jest prskanje preparatima na bazi bakra(NEORAM WG-u konc. 0,5-0,6%,NORDOX 75 WG-u konc. 0,15%,CUPRABLAU-Z-u konc.0,8%.)prije kretanja vegetacije,odnosno pred pupanje.Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve.Ovim prskanjem još se uništava i rana zaraza od plamenjače šljive.

 

[Nostradamus]

Šupljikavost lista breskve (Stigminia carpophila)


Riječ je o bolesti koja napada gotovo sve koštićave vočne vrste,no međutim njena štetnost je največa upravo na breskvi.Bolest napada list,plod i mladice,za koje je izuzetno opasna,jer izaziva njihovo sušenje.
Na listovima se pojavljuju okruglaste crveno-smeđe pjege,koje su najčešće obrubljene tamnijim rubom.Unutrašnji dio pjege ispada,te list postaje šupljikav.U slučajevima jače zaraze lista,može doči do njegovoga potpunoga otpadanja.

 

[Nostradamus]

Na plodovima se također pojavljuju pjege koje su malo udubljene.Kod većeg broja pjega plod se deformira i izlučuju se kapi smole,radi čega plod gubi tržišnu vrijednost i lakše oboljeva od monilije.

Ovu bolest suzbijamo preventivno,uz upotrebu zaštitnih preparata na bazi bakra od opadanja listova u jesen pa do samog bubrenja pupova.Nakon cvatnje upotrebljavaju se organski fungicidi i to na slijedeći način:
prva zaštita organskim fungicidima dolazi odmah nakon cvatnje
druga 2-3 tjedna nakon toga
treća 3 tjedna nakon prethodne
Budući da se suzbijanje šupljikavosti preklapa s suzbijanjem kovrčavosti breskve,mogu se u oba slučaja koristiti isti zaštitni preparati.
Najčešće se u tu svrhu koriste slijedeči fungicidi:
POLYRAM DF-u koncentraciji od 0,25%
ANTRACOL WP70-u koncentraciji od 0,25%
CAPTAN 50-u koncentraciji od 0,2-0,3%
STOPER WP-u koncentraciji od 0,2-0,3%
MERPAN 50-u koncentraciji od 0,2-0,3%
DELAN SC-750-u koncentraciji od 0,075%

 

[Nostradamus]

Plamenjača šljive (Polystigma rubrum)


Plamenjača šljive spada među najčešče bolesti šljive.Prije svega jedna i osnovna značajka, a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno, a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. Neke sorte su tome prirodno sklone, ali kod većine drugih sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive, ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao što je naprimjer bistrica, tj, požegača.