BOLESTI VOĆA

[Nostradamus]

Siva plijesan vinove loze (Botrytis cinerea)

Bolest se pojavljuje naročito pred berbu, izazivajući sivu trulež bobica odnosno čitavih grozdova. Može se pojaviti iranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprijesmeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobicesmežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto sivanavlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu tako, da nam u roku nekolikodana mogu zahvatiti cijeli grozd, odnosno sve grozdove na čokotu.

 

[Nostradamus]

Naročito
1.odmah nakon cvatnje
2.pred zatvaranje grozda
3.u šaranju ili omekšavanju boba
4.3-4 tjedna pred berbu

Preparat
Koncentracija [%]
Napomena
RONILAN DF
0,1
odmah nakon cvatnje
CHORUS 75 WG
0,05
nakon cvatnje do zatvaranja grozda
COLLIS
0,04
odmah nakon cvatnje
CANTUS
0,1-0,12
pred zatvaranje grozda i u šaranju
SWITCH 62,5 WG
0,08
u šaranju i 3 tjedna pred berbu

Četiri prskanja sa kvalitetnim pripravcima osigurat će zdravo grožđe i u vrlo lošim godinama za vinogradare.
Važno je voditi računa i o sljedećem:

 

[Nostradamus]

saditi manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije)
saditi vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova
redovito suzbijati grožđane moljce
za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide prad cvatnju i nakon cvatnje koji dodatnodjeluju i na sivu plijesan (RIVAL WP i FORUM STAR)
potrebno je skidati lišće oko grozdova
potrebno je uklanjati zaperke
gnojidbu treba izbalansirati
vinograd održavati čistim od korova

 

[Nostradamus]

brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraza. Zbog međusobnog potiskivanja bobica,tijekom rasta, dolazi ili do pucanja na mjestima gdje se peteljčice odvajaju od glavne peteljke ili do djelomičnogodvajanja bobica od peteljčica na kojima sjede, što olakšava zarazu. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnogperioda, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu, unutar bobica dolazi do jakog tlaka, uslijed čega dolazi dopucanja pokožice. Mjesta raspuknuća, bilo peteljčice od glavne peteljke ili bobica do peteljčice, raspucana pokožicakao i oštećenja (od moljca, osa ili tuče) na bobicama jesu ulazna vrata za napad parazita. Ukoliko je došlo doinfekcije na mjestu odvajanja peteljčice. od glavne peteljke, tada, ako je vrijeme bilo suho i napad raniji, dio grozdaispod mjesta infekcije smežura i suši, a ako vremenske prilike pogoduju parazitu tada će u kratko vrijeme biti,zahvaćen cijeli grozd micelijem gljive.

 

[Nostradamus]

Siva plijesan grožđa (Botrytis) poznata je kao saprofit na različitim mrtvim i odumirajućim biljnim dijelovima a kaoparazit dolazi na različite biljke i biljne organe (izbojke, listove, plodove itd.). Pošto se u prirodi nalazi posvuda usaprofitskoj, odnosno poluparazitskoj fazi, stvarajući obilje konidija, to uvijek postoji mogućnost da u povoljnimprilikama i pod određenim uvjetima kao parazit uzrokuje masovno oboljenje neke biljne vrste, nanoseći katkada i vrlovelike štete. Naročitu opasnost predstavlja za vinovu lozu i to za grožđe. Javlja se u svim vinogradima gdje može podpovoljnim uvjetima za njezin razvoj ne samo smanjili berbu u visokom postotku, već i utjecati na kvalitetu moštaodnosno vina. U pojedinim klimatskim predjelima (zap. Evropa),

 

[Nostradamus]

Botrytis cinerea dolazi pod imenom "plemenitaplijesan" pošto svojim napadom poboljšava kvalitetu berbe izazivajući tzv. "plemenitu trulež" grožđa. Međutim unašim klimatskim prilikama, naročito u području plantažnih vinograda istočne Slavonije i Srijema, predstavlja glavniproblem uzgoja vinove loze, odnosno primarni faktor koji smanjuje kvalitetu i kvantitetu berbe.
Tokom vegetacije zarazu šire konidije koje raznosi vjetar. Tijekom jeseni ili proljeća na sasušenoj rozgvi ili naotpalom lišću formiraju se sklerociji (crna tjelešca nepravilnog oblika veličine 1-3 mm). Na sklerocijima se upovoljnim uvjetima tijekom proljeća formiraju ili konidiofori s konidijama ili apoteciji.

 

[Nostradamus]

U prirodi je pojava apotecijarjeđa, te se razvojni ciklus odvija preko konidiskog stadija i sklerocija.
Prva faza infekcije su simptomi "zelene plijesni", kada propadaju peteljke, peteljčice i zelene bobe. Zelena plijesanse razvije na sljedeći način: gljivica Botrytis cinerea kao saprofit naseli se na ostatke odbačenih cvjetova (prašnici,kapice). Posebno se jako razvije u uvjetima slabog čišćenja grozdića (slab vjetar, kiša ili rosa), kad se "nahrani"ugljikohidratima iz ostatka cvjetova, ojača i uđe u zelenu bobicu, peteljku i peteljčicu.
Ulazak u zelenu bobicu može izazvati njeno propadanje (kao i petljki i peteljčica) i tu fazu zovemo "zelena plijesan".Često se ova faza ne zamjećuje, ili nije jako uočljiva. Gljivica se često pritaji 1-2 mjeseca i čeka početka zriobebobica. Posljedica je pojava jake sive plijesni (truleži)

 

[Nostradamus]

u fazi šaranja i zriobe, kad gljivica dobije puno šećera u bobici,uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). Ovo je jedan od najznačajnijih načina razvoja sive plijesni.
Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane različitog porijekla (napad grožđanih moljaca, jak napad pepelnice-pucanje bobe, plitak korijen nakon jače kiše-pucanje bobe, jak vjetar, tuča, ose pred zriobu ...).
Osim što napada bobice i grozd te umanjuje kvalitetu grožđa i vina, gljiva za vlažna vremena može napasti i tekistjerale pupove, vrhove izboja i listove. Pup i dio izboja odumre, a list dobije smeđe pjege. Ipak ove štete nisu velike.
Veće su štete od napada na grozdiće u cvatnji, kada oni propadaju a uzrok je vinogradarima nepozn

 

[Nostradamus]

Kozičavost trešanja i višanja (Blumeriella jaapii)


Kozičavost je najštetnija bolest višanja,a vrlo često se pojavljuje i na trešnji,gdje ne pričinjava toliko značajne štete.Bolest karakterizira totalno opadanje lišća,tako da stablo,krajem sedmog mjeseca izgleda kao u jesen.

Na listovima se s gornje strane razvijaju sitne crvrno-ljubičaste pjege,koje su znatno sitnije od onih uzrokovanih šupljikavošću lista.Veličina im je do 1 mm,porazbacane su iobično ne ispadaju.Broj se pjega u slučaju povoljnih prilika brzo povečava tako da mogu početkom ljeta potpuno prekriti list.Spoje se pa čitav list poprimi crvenkastu boju.List može i požutiti ako je napad jak.Takav list vrlo rano otpada pa voćka u punoj vegetaciji ostane bez lišća.Bolest je izuzetno opasna za velike nasade,pa se moraju primjenjivati redovite mjere suzbijanja.

Za suzbijanje ove bolesti veoma su bitni preventivni tretmani.Prvo prskanje se provodi odmah iza cvatnje,nakon toga dolaze još tri prskanja u razmacima 10-14 dana.Nakon berbe potrebno je obaviti jedno do dva špricanja,što ovisi o vremenskim prilikama.

Za suzbijanje kozičavosti koriste se slijedeči fungicidi:

CHROMODIN S-65 WP-u koncentraciji od 0,1%
DODINE S-65 WP-u koncentraciji od 0,1%
DITHANE M-45-u koncentraciji od 0,25%
MANKONOR 80 WP-u koncentraciji od 0,25%
MANKOZEB WP-u koncentraciji od 0,25%
STAR 80 WP-u koncentraciji od 0,25%
BAYCOR WP 25(samo poslije berbe)-u koncentraciji od 0,1%

 

[Nostradamus]

Krastavost breskve (Fusicoccum carpophilum)


Krastavost breskve je bolest čija pojava nije toliko učestala,no međutim,svojom pojavom može dovesti do znatnijih šteta u nasadu breskve,jer utječe na izgled i kvalitetu samoga ploda.Ovo je bolest koja se najčešče javlja na divljim sortama ovog voća(onima koji su uzgojeni iz koštice),najčešče na vinogradarskoj breskvi,gdje može učiniti najznačajnije štete.Osim na plodu,bolest se pojavljuje i na grančicama.
Zaraženi plod već samim svojim izgledom,gubi svoju vrijednost.Na potkožici ploda,javljaju se tamno-smeđe pjege,širine 2-5mm,a broj pjega se znatno poveća,ukoliko je ljeto kišovito,te se one spajaju,a plod najčešče puca sve do koštice.

Razvoju ove bolesti pogoduju ljetne kiše,te neuređena krošnja,što pospješuje razvoj infekcije,s mladice na plod,jer bolest prezimljuje upravo na grančicama.

Zaštitu vršimo već od faze otpadanja lista,preparatima na bazi bakra.Nakon opadanja lista,potrebno je provesti još jednu zaštitu istim proizvodima.U proljeće zaštitu vršimo u sklopu zaštite od kovrćavosti breskve bakrenim preparatima.Najbitnije je za ovu bolest provesti kvalitetnu zaštitu krajem svibnja i početkom lipnja organskim fungicidima,prije razvoja infekcije.
Kvalitetna proljetna rezidba i uklanjanje zaraženih grančica,također pospješuju smanjenju pojave ove bolesti.