[h=3]CVEĆARSTVO
(
Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)[/h] Dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort.
Bojana Kokar, dipl. ing. hort.
 
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
 [h=3]JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE
Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama[/h] [h=3]
D A T U R A  M E T E L
fam. Solanaceae [/h]  
Datura  – zavodljiva otrovnica
  Sorta se gaji kao pojedinačna biljka ili u manjim grupama, često kao  saksijska u žardinjerama. Cvetovi su krupne trompete veličine 10- 15 cm.
 Razmnožava se semenom od januara do februara u staklenicima pri temperaturi 20-22[SUP]0[/SUP]C .
 Seme se pre setve podvrgava stratifikaciji tako što se polaže u vlažni pesak nedelju dana pri temperaturi od 10[SUP]0[/SUP]C.
 

Datura - botanički prikaz
 Za proizvodnju 100 komada rasada potrebno je sejati 200 semenki, a  nicanje ponika je za 18-25 dana. Rasađivanje se obavlja u saksije  veličine 12-14 cm.
 Traži svetlo, toplo i prozračno mesto sa srednje teškim zemljišnim  supstratom Ph 5,5-6,5. Seme nakon setve treba tankim slojem zemlje  prekriti. U daljem uzgoju rasada treba obezbediti temperaturu od 15-18[SUP]0[/SUP]C.
 

Datura – plod i presek ploda
 Visina Datura je veoma različita i kreće se između 40 – 150 cm sa  cvetovima koji su povijeni prema tlu ili stoje uspravno. Cvet traje  kratko, ali je bogatsvo pupoljaka veliko i oni se naizmenično otvaraju  dajući prelep cvetni utisak, tako da Datura ima visoku tržišnu cenu.
 Dature u semenu i cvetu sadrže alkaloide, posebno atropin, te treba  izbegavati sadnju na domaku ruku male dece. Primena u farmakologiji je  veoma široka.
 

Datura metel – Double golden queen
 Najnovije selekcije 
D. Oesberg dale su Dature visine 40 cm  sa cvetovima veličine 15 cm uspravljenim prema gore. Cvetovi su  ispunjeni, violet, krem-žuti ili beli.
 Sorta 
Weisse Glockeima plavo-zelene  listove i cvetove bele boje. Gaji se kao soliterna biljka i formira  krošnju sa visinom do 1,5 m. Zasađena u tlu, može da izdrži mrazeve i  obnavlja se niskom rezidbom stabla u proleće.
 

Datura metel - Double purple
 U daljem prilogu dajemo zanimljivu priču o 
Daturi sa ciljem da zapamtite koliko ova lepotica može biti i opasna!
  [h=3]
Priča o DATURI[/h] 
Sa ovom „đavoljom biljkom“ treba biti vrlo oprezan. Iako se koristi i kao lek, vrlo je otrovna, a smrt može da nastupi vrlo brzo
 Datura (Datura inoxia), tatula, anđeoska truba, beladona ili bunika,  je jednogodišnja zeljasta biljka krupnih listova. Raste samoniklo na  polusenovitim, vlažnim terenima i dostiže visinu do metar i po. Ima je  svuda u svetu, pa i kod nas. Sve češće u mnogim dvorištima i vrtovima,  od jula do oktobra, može se videti nestvaran prizor: sa razgranate  krošnje, kao duguljasta zvona, vise na stotine cvetova opojnog mirisa  bele, žute ili roze boje. Ali, ne dozvolite da vas previše opčini njena  lepota. Datura se ne zove bez razloga i đavolja biljka. Ako padnete pod  njen uticaj, recite zbog pameti. Jer, pored toga što je lekovita, ona je  i veoma otrovna!
 Od davnina je poznato da datura ima opasan halucinogeni uticaj na  čoveka. Zato je mnoga indijanska plemena, među kojima i Zuni, smatraju  kao svetu. Poznato je i da se dosta koristi u magičnim ritualima. U  starim spisima na sanskritu, kineskom i arapskom jeziku, o njoj se  takođe govori kao o magičnoj biljci.
 Prilikom „vatrenih“ rituala mladi Indijanci, pored nešto malo hrane,  dobijaju i sok od korena dature koji ih drži u stanju halucinacije  čitavih osamnaest do dvadeset dana! Supstance koje sadrži izbrišu im sva  sećanja. Poznate su priče o „živim leševima“ sa Haitija, odnosno  siromašnim radnicima. Njih su vlasnici plantaža opijali daturom koja im  je ubijala volju pa su tako postajali pravi zombiji. Zahvaljujući tome  imali su besplatnu radnu snagu!
 

Od davnina je poznato da datura ima halucigeno dejstvo na čoveka
 
Zombiji sa Haitija
 U Južnoj Americi i Aziji se dešava da turistima željnim avanture sa  lepim ženama, prostitutke stavljaju daturu u piće kako bi ih opile i  opljačkale, a u Evropi ulični narkodileri umeju da umesto LSD poture  daturu.
 I kod nas se nekada, na seoskim prelima i svadbama datura dodavala  pojedincima u hranu ili piće kako bi uveseljavali društvo raznim  ludorijama, počev od striptiza do hodanja četvoronoške… Naročito su na  mete bili mirni i staloženi ljudi, kako bi od sebe pravili budalu, na  radost okoline. I seoske vračare su daturom znale da „začaraju“  nepoželjne meštane, tako da bi ovi kopneli dok se u njima ne bi izgubio  život.
 Datura je, kao što smo rekli, i lekovita. Po čitavoj Aziji i dalekom  istoku koristi se protiv groznice, tumora, stomačnih i kožnih bolesti,  nervoze i raznih psihičkih smetnji. U Indokini se i danas u cigarete od  marihuane i duvana dodaje i seme i lišće dature za smirenje napetosti.  Meksikanci je najviše koriste za mazanje otečenih zglobova. U afričkim  zemljama koristi se kao lek protiv astme, od nje se čak pravi i pivo, a u  kombinaciji s vinom i kanabisom (marihuanom) upotrebljavana je kao  sredstvo protiv bolova prilikom manjih operacija.
 

Ova zavodljiva lepotica može biti izuzetno opasna
 U modernoj medicini datura se najčešće koristi kao sredstvo protiv  astme. Lekovite supstance koje ova biljka sadrži su: alkaloiden  atropine, scopolamine, hyoscyamine i mandragorine. Atropin, koji se  izdvaja za proizvodnju leka, povećava jačinu morfina (glavni sastojak  opijuma iz maka), koji se kombinuje u sredstvima za umirenje jakih  bolova.
 
Znaci trovanja
 Najvažnije je znati koja je doza dozvoljena, a to je baš ono što se  bez ispitivanja u laboratoriji neke farmaceutske industrije ne može  utvrditi. količina otrovnih materija u biljci varira od podneblja do  podneblja, pa nijedna doza odoka ne može biti pouzdana. Zato je, za  svaki slučaj, neophodno prepoznati znake trovanja daturom, a to su:  izrazito sušenje usta i grla, neizdrživa žeđ, proširene zenice,  zamućenje vida, slabost mišića, vrtoglavica, glavobolja, neobuzdan smeh,  razuzdano veselje, a zatim i haluciniranje, drhtavica, gubitak svesti i  – na kraju – smrt!
 U lekovite svrhe se obično puše listovi dature ili se od njih,  korena, cvetova ili semenki, pravi čaj. Međutim, postoji realna opasnost  da i u sasvim maloj dozi bude veliki procenat alkaloida (jaka otrovna  azotna jedinjenja u biljkama), što za posledicu može da ima paralizu,  ludilo ili smrt. zato se u avanturu s daturom nikako ne treba upuštati.  Ovo je stvarno đavolja biljka!
 
Dana Stanković