Alchajmerova bolest

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Mobilni telefoni štite od Alchajmera?

Prema nalazima istraživanja objavljenim juče u Sjedinjenim Državama mobilni telefoni, za koje se sumnjalo da mogu da izazovu tumor mozga, mogli bi da spreče pojavu Alchajmerove bolesti ili da je ublaže.



923_mobilni-telefon2-reuters_f.jpg


Eksperiment je obavljen na oko stotinu miševa. Oni su izloženi elektromagnetnim talasima koje emituju mobilni telefoni tokom sedam ili osam meseci na sat dva dnevno, čime se reprodukovao uticaj upotrebe tih aparata tokom više decenija kod ljudi. Jedan deo ispitivanih miševa je genetski modifikovan da razvije Alchajmerovu bolest koja izaziva probleme pamćenja kod starijih osoba, dok su drugi bili normalni i nisu pokazivali nikakve genetske predispozicije za tu bolest.

"Iznenadili smo se kad smo konstatovali da izloženost mobilnom telefonu, kada se počne u ranom dobu odraslog miša, štiti pamćenje životinje koja bi inače razvila simptome Alchajmera", rekao je Geri Arendaš, profesor neurologije na Univerzitetu na Floridi, koji je glavni autor studije objavljene u "Dnevniku o Alchajmerovoj bolesti".

On je dodao da je najveće iznenađenje bilo da su elektromagnetni talasi koje emituju mobilni telefoni uspeli da ponovo uspostave normalno pamćenje među starim miševima koji imaju Alchajmer.


Studija pokazuje da su elektromagnetni talasi koje proizvode mobilni telefoni doprineli da nestanu naslage peptida beta amiloida na mozgu miševa. Naučnici smatraju da je nagomilavanje amiloida uzrok degenerativnog moždanog poremećaja koji je odlika Alchajmerove bolesti, jer sprečavaju normalan protok kroz moždane ćelije.

Arendaš kaže da su pri izvođenju eksperimenta upotrebljeni kriterijumi koji mogu da budu uporedivi sa ljudima i da rezultati ovog ispitivanja mogu da budu validni i za ljude. On kaže da su oni počeli studiju sa pretpostavkom da će ovi talasi biti štetni a ustanovili su da ne samo da oni nisu izazvali rak kod miševa već su imali stimulativan efekat na njihove moždane funkcije.
"Ovi talasi povećavaju protok krvi u mozgu i stimulišu ga kod normalnih pojedinaca", rekao je on.

Arendaš je ukazao da su tokom seansi sa mobilnim telefonima naučnici konstatovali da se povećava temperatura mozga kod miševa što bi moglo da objasni povlačenje amiloidnih pločica, i to posle više meseci izloženosti elektromagnetnom polju mobilnih telefona. On smatra da bi vredelo istražiti uticaj ovih elektromagnetnih talasa na čoveka. Drugi autor studije Čuahai Cao rekao je da kad bi se ustanovila odgovarajuća elektromagnetna frekvencija koja bi efikasno sprečila nagomilavanje amiloida na mozgu, ta tehnologija mogla brzo da se primeni na lečenje Alchajmerove bolesti kod ljudi.

U SAD od Alchajmera boluje 4,5 miliona ljudi, što je duplo više nego 1980. godine, prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje.

Blic
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Ishrana najbolja preventiva protiv Alchajmera

Ishrana najbolja preventiva protiv Alchajmera


Ishrana bogata maslinovim uljem, orašastim plodovima, ribom, živinom i određenim vrstama voća i povrća, može da ima preventivni efekat protiv Alchajmerove bolesti, zaključili su američki stručnjaci s Univerziteta Kolumbija.

v166713p0.jpg



"Ishrana je verovatno najlakši način da se smanji rizik od obolevanja", ističe Jian Gu, vođa tima sa Kolumbije, koji je utvrdio da ljudi koji konzumiraju dosta proizvoda koji povoljno deluju na zdravlje mozga, smanjuju rizik od Alchajmera za 40 odsto.

U cilju preventive protiv Alchajmera trebalo bi izbegavati zasićene masne kiseline iz crvenog mesa i butera, dok na mozak naročito povoljno deluju omega 3 i omega 6 masne kiseline, vitamin E, vitamin B12 i folati, poručuju eksperti s Kolumbije.

Oni su tokom četiri godine pratili ishranu 2.148 zdravih ljudi, starijih od 65 godina. Ispitanici su na 18 meseci podvrgavani i testiranju na Alchejmerovu bolest, koja se pojavila kod 253 njih.

Utvrđeno je da su ovoj bolesti bile najmanje podložne osobe koje su u salatama najviše koristile maslinovo ulje i konzumirale orašaste plodove, ribu, paradajz, živinsko meso, biljke iz porodica krstašica, kao što je brokoli, lisnato tamno zeleno povrće i voće.

S druge strane, u ishrani ispitanika koji su bili pod najmanjim rizikom od Alchajmera, crveno meso i punomasni mlečni proizvodi su bili slabije zastupljeni.

Američki stručnjaci ističu da bi rečeni način ishrane mogao na dva načina da deluje preventivno protiv Alchajmera.

Kao prvo, takva ishrana deluje povoljno na kardiovaskularni sistem pa između ostalog štiti i od moždanih udara koji čoveka čine podložnijim Alchajmerovoj bolesti.

Kao drugo, ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidantima i folatima direktno štiti mozak.

Danas raspoložive terapije za Alchajmerovu bolest mogu da ublaže pojedine njene simptome ali ne mogu da preokrenu tok ove vrste demencije, koja pogađa preko 26 miliona ljudi širom planete.


Izvor: Tanjug
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kako sprečiti pojavu Alchajmera?

06. 08. 2010. 12:38h| Tanjug


Kako sprečiti pojavu Alchajmera?


Suzbijanjem depresije, dijabetesa i intelektualnom aktivnošću može se sprečiti pojava Alchajmerove bolesti, najčešćeg oblika demencije posle 65. godine života, pokazalo je jedno francusko istraživanje.

83817_alchajmer_kf.jpg


Grupa francuskih naučnika iz Instituta za zdravlje i medicinska istraživanja Inserm došla je do tih rezultata sprovodeći istraživanje 10 godina, na grupi od 1.433 zdrave osobe starosti od 65 godina naviše.

Naučnici su došli do zaključka da suzbijanje depresije smanjuje broj novih slučajeva Alchajmera za 10 odsto, dijabetesa - što podrazumeva pravilniju ishranu i više kretanja - za 11 odsto, a stimulisanje intelektualnih kapaciteta kojim su, između ostalog, obuhvaćeni čitanje, igranje društvenih igara, ali ili baštovanstvo za 18 odsto.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Novi lek u terapiji obolelih od Alchajmera

Novi lek u terapiji obolelih od Alchajmera

Mondo 27.09.2010 15:15



Demencija je sindrom koji izazivaju bolesti mozga, obično hronične ili progresivne prirode. Karakterišu ga poremećaji nekoliko kognitivnih funkcija uključujući memoriju, razmišljanje, orjentaciju, razumevanje, računanje, sposobnosti učenja, komunikacije i rasuđivanja.

Približno 50 odsto slučajeva demencije je uzrokovano Alchajmerovom bolešću koja se obično javlja kod starije populacije - samo u dva odsto slučajeva se javi pre 65 godine starosti.

U ranoj fazi bolesti moguće je da osoba ima problem sa pravilnim govorom, gubitak pamćenja za skore događaje, ne zna koje je doba dana ili dan u nedelji, ne može da se snađe u poznatom prostoru, ima problem u donošenju odluka, postaje neaktivna i nemotivisana, pokazuje promene raspoloženja (depresija ili anksioznost), povremeno reaguje neuobičajeno ljutito ili agresivno, pokazuje gubitak interesa za hobije i druge aktivnosti.


Demencija je bolest, a ne deo normalnog procesa starenja, a svest o demenciji je veoma niska u svim delovima sveta, što vodi ka stigmatizaciji i nedovoljnom traženju medicinske pomoći.


Trenutno ne postoji lek za Alchajmerovu bolest, ali mnogo može i treba da se uradi kako bi se poboljšao kvalitet života i obolelog i negovatelja.


Između šest i deset odsto populacije starije od 65 godina ima probleme sa Alchajmerovom bolešću, a sa starosnom dobi raste i procenat obolelih, pa 40 do 50 odsto populacije starije od 80 godina ima ovo oboljenje, navodi se u saopštenju farmaceutske kuće
"Aktavis".

Farmaceutska kompanija "Aktavis" proširuje paletu lekova u segmentu demencije, lekom donepezil koji je namenjen simptomatskom lečenju blagih i umereno teških oblika Alchajmerove bolesti.



 
Član
Učlanjen(a)
25.01.2010
Poruka
2.174
Ostavite pušenje, sprečite Alchajmera

Ostavite pušenje, sprečite Alchajmera

27. oktobar 2010. 04:52

Konzumiranje velike količine duvana između 50. i 60. godine života može da poveća za više od 100 odsto opasnost od razvoja Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije, pokazali su rezultati finskog istraživanja.


f2818i.jpg

Naučnici, na čelu sa dr Minom Rusanen, koja radi na Univerzitetu Istočne Finske i u Univerzitetskoj bolnici u Kuopiju, obavili su istraživanje na grupi od 21.123 osobe starosti između 50 i 60 godina, kod kojih je praćeno zdravstveno stanje i konzumiranje duvana.

Ranija istraživanja su već pokazala da pušenje predstavlja faktor rizika za pojavu moždanih udara, kao i da doprinosi stresu i upali krvnih sudova za koje se smatra da imaju glavnu ulogu u razvoju Alchajmera.

Finski naučnici su, međutim, istakli da je njihovo istraživanje prvo koje je pokazalo na većoj multietničkoj grupi ispitanika, dugoročno postojanje veze između intenzivnog pušenja kod osoba starosti između 50 i 60 godina i raznih oblika demencije, među kojima je i Alchajmer.

Izvor: (Tanjug)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Demencija - simptomi, poznate i bitne činjenice

Krstarica 08.11.2010 10:08



Demencija je mentalno stanje koje se odlikuje smanjenjem moći logičkog zaključivanja i rasuđivanja, pogoršanjem pamćenja, kao i brojnih drugih mentalnih sposobnosti – kognitivnih funkcija pre svega.

Čitavo pogoršanje, kao i posledice koje ono sobom nosi, progresivnog su karaktera, zbog čega, kako vreme odmiče, samo to pogoršanje sve negativnije utiče na sposobnost osobe da obavlja čak i najosnovnije i najjednostavnije dnevne poslove: odlazak u nabavku, vožnja automobila, kao i aktivnosti poput oblačenja, kupanja, čak i hranjenja.

Poznate i bitne činjenice

Demencija se najčešće javlja kod osoba u godinama, pogotovo kod onih koje proživljavaju "jesen" svog života. Nekada se nazivala senilnošću i smatrala normalnim pratiocem starosti.
Sada se, ipak, zna da demencija ne predstavlja normalnu fazu u starenju, već se javlja usled prisustva brojnih medicinskih stanja bolesti, od kojih mogu da pate kako i starije osobe, tako i one mlađe.
Kada je reč o pojedinim slučajevima, moguće je demenciju i njen čitav progresivni tok preokrenuti i tako je i izlečiti, ali uz pomoć adekvatne medicinske terapije. Nažalost, kod velikog broja ljudi nemoguće je otkloniti tok ove bolesti. Kako vreme prolazi, osobi koja od demencije pati to postaje sve veći teret i sve teža je podnosi.
Primera radi, kada je reč o teritoriji Sjedinjenih Američkih Država, čak 4-5 miliona osoba pati od nekog vida demencije. Prema procenama naučnika i stručnjaka, u narednih nekoliko decenija očekuje se povećanje tog broja.
Pod uticaj demencije godišnje potpadne 1% osoba starosti između 60 i 64 godine i čak 30% do 50% osoba starijih od 85 godina.
Demencija je vodeći razlog zbog kog se starije osobe zbrinjavaju u staračkim domovima i sličnim institucijama.

Simptomi

Alchajmerova bolest, kao i ostali vidovi demencije koja se javlja usled starosti - izazivaju veliki broj problema samim osobama koje od njih pate, ali i članovima njihovih porodica. Najveći broj problema zapravo se javlja usled gubitka pamćenja. U najčešće simptome ubrajaju se sledeći:

  • gubitak pamćenja i nemogućnost da se upamte čak i dešavanja i informacije koje je osoba u skorije vreme čula ili je u njima učestvovala
  • poteškoće sa aktivnostima i radnjama koje su pre demecije bile poznate
  • problemi sa jezikom i izražavanjem
  • vremenska i prostorna deziorijentisanost
  • neadekvatno i loše rasuđivanje
  • poteškoće sa razmišljanjem na višem nivou (neretko dementne osobe mogu čak zaboraviti i šta određeni apstraktni pojmovi, poput brojeva, uopšte predstavljaju i kako se upotrebljavaju)
  • obolele osobe imaju običaj da zature ili stavljaju stvari i predmete na pogrešna mesta (peglu u zamrzivač i sl.)
  • iznenadne promene u rasploženju
  • promene ličnosti
  • gubitak poletnosti i želje za bilo čim.
 
Član
Učlanjen(a)
25.01.2010
Poruka
2.174
Bilingvizmom protiv Alchajmera

Bilingvizmom protiv Alchajmera

10. novembar 2010. 11:25

Svakodnevno korišćenje dva jezika usporava za nekoliko godina pojavu Alchajmerove bolesti, kažu kanadski naučnici.


v188575p0.jpg


To usporavanje može biti do pet godina, što nijedan postojeći lek ne može da postigne, naveli su naučnici iz Intituta za istraživanje gerijatrije u Torontu u studiji objavljenoj u naučnom časopisu "Neurolodži" (Neurology).

Naučnici su pregledali lekarske kartone više od 200 obolelih od Alchajmerove bolesti i konstatovali da se prvi simptomi bolesti pojavljuju pet godina kasnije kod onih koji su govorili dva ili više jezika redovno i tokom nekoliko godina.

"Ne kažemo da bilingvalizam može da spreči Alchajmerovu bolest ili drugi moždani poremećaj, ali može da dovede do stvaranja 'kognitivnih rezervi' u mozgu što usporava pojavu prvih simptoma Alchajmerove bolesti za duže vreme", piše u studiji.

Simptomi bolesti su gubitak pamćenja, konfuzija, loša koncentracija i otežan govor. Alchajmerova bolest je neuro-degenerativna bolest koja je neizlečiva, a ne zna se ni njen uzrok.


(Beta)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Demencija - bolest trećeg doba

Demencija - bolest trećeg doba

11. decembar 2010. 10:43 > 10:46


Od demencije Alchajmerovog tipa u Evropi boluje 8,5, a u svetu više od 35 miliona ljudi. Stručnjaci upozoravaju da će se broj dementnih osoba 2030. godine popeti na 66 miliona, a 2050. premašće 115 miliona.

v191622p0.jpg


Dr Ljubica Vidić, šef Kabineta za treće doba Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, objašnjava da je, pored uobičajenih zdravstvenih tegoba koje su vezane za telesno zdravstveno stanje - kardiovaskularne bolesti, dijabetes, koštano-zglobni problemi, bubrežna oboljenja, reumatizam, sve veći broj ljudi koji ispoljavaju znake zaboravnosti zbog propadanja nervnih ćelija, a bolest koja nastaje kao posledica njihovog izumiranja naziva se demencija.

Dr Vidić kaže da se demencija definiše kao gubitak ranije stečenih intelektualnih kapaciteta sa dominantnim poremećajem pamćenja, mišljenja i ponašanja koji značajno ometa profesionalne i svakodnevne aktivnosti pojedinca, onesposobljava funkcionisanje porodice u celini i predstavlja opterećenje za društvenu zajednicu.


Prema njenim rečima, pored Alchajmerove demencije koja se poslednjih godina sve češće dijagnostikuje, postoje vaskularna demencija, demencija u sklopu nekih oboljenja (Parkinsonove bolesti, Pikove bolesti, Hantingtonove bolesti...), nespecifikovani oblici demencije i organski dementni sindromi.


Govoreći o simptomima demencije, dr Vidić je istakla da demencija ima dva aspekta u čijim su segmentima simptomi dominantno prisutni i to su kognitivni aspekt koji se manifestuje dezorijentacijom u vremenu, prostoru, prema sebi i drugima, oštećenjem kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja, oštećenjem apstraktnog mišljenja, poremećajem rasuđivanja, izmenama ličnosti...


Drugi karakteristični aspekt bolesti je disfunkcionalnost na bihejvioralnom planu (planu ponašanja), što podrazumeva da osoba nije u stanju da obavlja uobičajene dnevne aktivnosti u smislu održavanja lične higijene, pripremanja hrane, oblačenja, samostalnog kretanja čak ni u poznatom okruženju.


Uzročnici nastanka bolesti mogu biti spoljašnji pod kojima se smatra trauma, gubitak, nepovoljni životni događaji, usamljenost i unutrašnji, što znači da do bolesti mogu dovesti organske promene, njihov intenzitet, terapijski (ne)uspesi i genetska predispozicija, pri čemu se anemija, povišene vrednosti masnoća i šećera u krvi u dužem vremenskom periodu smatraju vodećim rizikofaktorima za nastanak demencije.


Dr Vidić je ukazala da se demenicija može javiti između 40. i 90. godine, a dijagnoza bolesti se postavlja na osnovu podataka koje daje sam pacijent, na osnovu kolateralne opservacije osoba koje su u kontaktu sa obolelim, uticajem tegoba na aktivnosti svakodnevnog života i postojanja porodičnog nasleđa.


Ona je istakla da se kliničkim pregledom, koji obuhvata fizikalni pregled, neurološki pregled i laboratorijske analize - nivo vitamina B12, nivo folata, testiranje funkcije štitaste žlezde, nivoa kalcijuma, nivoa glukoze, kompletne krvne slike, funkcije bubrega, jetre..., kompletira dijagnostički utisak, pri čemu je boljoj dijagnostici doprineo tehnološki napredak koji omogućava pregled magnetnom rezonancom, skenerom...


Govoreći o uzrocima demencije, dr Vidić je navela da se u 90 odsto dijagnostikovanih demencija radi o degenerativnim promenama nervnog tkiva i da se takva stanja sreću kod Alchajmerove, vaskularne i demencije sa Levijemim telima, fronto-temporalne demencije, demencije u sklopu različitih oboljenja, dok ostali uzroci čine deset odsto.


Na pitanje da li se demencije mogu lečiti, dr Vidić kaže da se neke od njih, u zavisnosti od stadijuma bolesti, mogu lečiti zahvaljujući činjenici da je farmakološka industrija sintetizovala lekove koji usporavaju propadanje nervnih ćelija i pospešuju obnavljanje i stvaranje međuneuralnih veza.


"Delovanjem na neurotrasmiterske sisteme bolest se usporava, funkcionalnost obolelih dobrim delom rehabilituje, a terminalna faza bolesti odlaže", istakla je dr Vidić i dodala da je za uspešnost lečenja demencije, pored odgovarajuće dijagnostike, neophodno preporučiti pravi lek, u pravo vreme i u pravoj dozi.


Rad sa članovima porodica, radi pomoći osobama koje neguju obolele od demencije, prepoznat je kao veoma važan i uspešno se sprovodi već četvrtu godinu u okviru Kabineta "Klub treće doba" u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu, gde zaposleni u radu sa pacijentima i članovima njihovih porodica sprovode resocijalizaciju.


Cilj je borba protiv usamljenosti i izolacije, očuvanje nezavisnosti koliko je to moguće, dostojanstva, umerene fizičke aktivnosti, druženja i komunikacije.


Pod pojmom "trećeg životnog doba" podrazumeva se gerijatrijska populacija ljudi koji imaju više od 65 godina, a Svetska zdravstvena organizacija (SZO) napravila je kriterijume, pa se starijim osobama smatraju one koji imaju od 60 do 75 godina, starim one od 76 do 90 godina, a vrlo starim osobe koje imaju više od 90 godina.


U svetu i u našoj zemlji sve više raste broj starijih osoba, a starenje sa sobom ne nosi samo mudrost i životno iskustvo, već i poteškoće u smislu bolesti, usamljenosti i nemogućnosti samostalnog opsluživanja i funkcionisanja.


"Statistika govori da je Srbija među deset najstarijih zemalja na svetu, a trećina stanovništva ima više od 60 godina, po čemu se naša zemlja približava kritičnoj tački kada će broj osoba iznad 60 godina premašiti broj onih do 18 godina", istakla je dr Vidić.


(
Tanjug)



 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Demencija - više od zaborava

Demencija znači gubitak ličnosti i funkcija, to je stanje u kome se brišu sećanja, imena, lica. Nestaje pamćenje. A gubitak pamćenja je i gubitak identiteta. Obično se izjednačava sa starošću, ali demencija je bolest, a ne deo normalnog procesa starenja.

2rhqttu.jpg


Ona je više nego puko gubljenje memorije, više od zaborava i nestajanja pamćenja. Demencija prosto izbacuje ljude iz njihovog života i dramatično utiče na porodicu i ljubav. Njen tok je spor, ali neumoljiv. Može da traje godinama.

Kad počnu da se gube reči i sećanje ostaju verovatno pramičci muzike. Zato su minulog meseca u Biblioteci grada Beograda uz tihe melodije iz prošlosti, uz bozu, kabezu i slatko, namerno i simbolično, na potpuno neobičan način putem video zapisa dirljive lične ispovesti i interaktivne postavke, prijateljima i partnerima kompanije Actavis predstavljena najnovija istraživanja lečenja Alchajmerove bolesti.

Slikovito i gotovo surovo istinito ovo oboljenje oslikavaju reči akademika neurologa dr Vladimira Kostića, direktora klinike za neurologiju KCS:

– Demencija znači gubitak ličnosti i funkcija, to je stanje u kome ostaje samo jedna dirka na kompjuterskoj tastaturi – dilit (delete). Briši. Brišu se sećanja, imena, lica. Nestaje pamćenje. A gubitak pamćenja je i gubitak identiteta. Obično se izjednačava sa starošču, ali demencija je bolest, a ne deo normalnog procesa starenja.

Ljudi praznih pogleda

A nama se, inače, veliki problem iza brda valja – sve smo stariji. Samo u Evropi najmanje 5 miliona ljudi je obolelo od demencije, nekoliko puta više ih je pred demencijom. Broj obolelih će se, prema predviđanjima, udvostručavati svakih 20 godina. Kod nas, nastavlja profesor Kostić, dovoljno je samo da prošetate ulicama šireg centra i sigurno je da ćete mnogo češće sretati osobe starije od 65 godina na čijim licima su prazni pogledi. Jer, svaki 10. od njih ima neki oblik demencije, neki oblik gubljenja pamćenja. Ovakva slika odigrava se na ulicama svih svetskih i naših gradova. Koliko je dementnih osoba kod nas pouzdano se ne zna, ali je sigurno da smo uveliko na putu da postanemo društvo dementnih, mada nije preterano ako se kaže da u velikoj meri to već i jesmo.

Sumorno zvuči, ali je činjenica da je kod dve trećine obolelih propuštena pravovremena dijagnoza. Sa pravom dijagnozom kasni se iz jednog jedinog razloga – zbog uverenja svih, pa i mnogih doktora da je zaboravnost neminovni pratilac starosti, ili se smatra da će rano obelodanjivanje demencije doneti još jednu nevolju pacijentu, a to je stigmatizacija, odbacivanje od strane porodice pa i čitavog društva. Valja napomenuti da je svest o demenciji na izuzetno niskom nivou u čitavom svetu, što vodi ka stigmatizaciji i nedovoljnom traženju medicinske pomoći. Trenutno ne postoji lek za Alchajmerovu bolest, ali može mnogo da se učini na poboljšanju kvaliteta života obolelog i negovatelja.

Nisu ovo, srećom, beznadežni poremećaji. Mi danas, navodi profesor Kostić, možemo sa priličnom sigurnošću da dijagnostikujemo demenciju koja nije samo Alchajmerova bolest, mada je ona najčešći oblik. Postoje kriterijumi za ranu dijagnostiku, za utvrđivanje faktora rizika, postoji model za genetski uvid, imamo terapiju koja je među najsavremenijima.

Tako i Evropski vodič za dijagnostiku i lečenje Alchajmerove bolesti, koji je ove godine objavljen, navodi novi lek kompanije Actavis – donepezil kao lek iz najuže grupe preporučenih za koje je u kontrolisanim studijama potvrđeno da dovode do poboljšanja u blagim, umerenim, ali i teškim formama ove bolesti. Našao se i na našem tržištu.

– Kao jedna od vodećih generičkih farmaceutskih kompanija u svetu Actavis je prepoznat kao kompanija koja se ozbiljno bavi lekovima u oblasti neurologije i psihijatrije. To su savremeni preparati, proverenog kvaliteta, stvoreni po najvišim standardima. Globalnu snagu koristimo za potrebe srpskog tržišta u skladu sa našom misijom da najsavremenije preparate da najsavremenije preparate obezbedimo najvećem broju ljudi kojima su neophodni. U slučaju Alchajmerove bolesti da se unapredi terapija vrstom leka koji posebno kod blagih do umereno teških oblika Alchajmerove demencije donosi značajna poboljšanja. Posebnu pažnju posvećujemo medicinskoj edukaciji i prevenciji, prepoznavanju bolesti, naravno, i primeni savremene terapije – kaže za Vivu Dr Tatjana Sokolović, direktorka poslovne jedinice za psihijatriju i neurologiju kompanije Actavis.

Sporo i neumoljivo

Sve ovo je veoma bitno tim pre što je demencija degenerativni moždani poremećaj koji onemogućava bolesnoj osobi da obavlja svakodnevne aktivnosti. Iako se neprestano istražuje još se ne zna pravi uzrok oboljenja, mada je poznato da je i genetska predispozicija jedan od razloga nastanka ove bolesti. Kako se granica dugovečnosti pomera broj obolelih u svetu će se povećavati. Gotovo 50% demencija uzrokovano je Alchajmerovom bolešću, ustvari, primarna demencija ili Alchajmerova bolest čini čak polovinu demencija među starima. Češće oboljevaju žene nego muškarci.

Mora se uz sve ovo znati i da je demencija najskuplja bolest. Računice u razvijenom svetu pokazuju da ako bi pravovremenom terapijom samo za pet godina odložili početak oboljenja troškovi lečenja dementnih pacijenata smanjili bi se za neverovatnih 50 odsto.

– Okolina neretko prepušta dementnu osobu na milost i nemilost njenoj staračkoj istrošenosti, ona postaje sebična, zaboravna i nemarna, sve manje liči na sebe, zbog čega nastaju sukobi u porodici i okolini. Tok bolesti je spor, ali neumoljiv. Može trajati godinama. Demencija se nikada ne dijagnostikuje kod dve od tri osobe. Ovo oboljenje iz mnogo razloga zaslužuje istu pažnju kao maligne i srčane bolesti, zbog obolelih, zbog njihovih porodica i čitavog društva, zbog nebrojenih problema koje demencija sobom donosi.

Simptomi

Stalno zaboravljanje imena, lica, doskorašnjih događaja, česte promene raspoloženja, rani su simptomi demencije, u sledećoj fazi javlja se stalna uznemirenost, agresivnost, noćna ustajanja, lutanja po ulicama. Bolest se vremenom širi, zahvata druge delove mozga. Demencija podrazumeva propadanje celokupne ličnosti: pamćenja, mišljenja, socijalnih aktivnosti, govora, čitanja, do gubljenja vitalnih funkcija. U poslednjoj fazi bolesti pacijenti su vezani za krevet.

7 znakova

Ovo su važni znaci zbog kojih treba da se zatraži pomoć specijaliste za demenciju:

– učestalo postavljanje istog pitanja
– ponavljanje iste priče, od reči do reči, iznova
– zaboravljanje kako se kuva, ili rade sitne popravke, ili kako se igraju karte, aktivnosti koje su ranije obavljane redovno i sa lakoćom
– gubitak sposobnosti za plaćanje računa ili vođenje evidencije u čekovnoj knjižici
– nesnalaženje u poznatoj okolini, ili ostavljanje predmeta iz domaćinstva na neuobičajena mesta
– odbijanje lične higijene, ili oblačenje uvek iste garderobe, uz komentarisanje da su se već okupali, odnosno, da im je odeća čista
– oslanjanje na drugu osobu da donese odluku ili da odgovor na postavljeno pitanje na koje se ranije vrlo lako davao samostalan odgovor.

B92
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Test krvi otkriva Alchajmera?
[/h] B92

Jednostavan test krvi mogao bi da pomogne u ranom otkrivanju Alchajmera kod onih ljudi koji već imaju blage probleme sa pamćenjem.

4068200194eeb5f072278c643842863_orig.jpg
Mala studija otkrila je da određene ćelije u krvi mogu biti pokazatelj za rane stadijume demencije.

Finski istraživači su poredili 143 osobe sa blagim problemima sa pamćenjem, 37 obolelih od Alchajmera i 46 zdravih osoba. Posle 31 meseca, 52 ljudi sa blagim kognitivnim oštećenjima razvilo je Alchajmerovu bolest.

Tim je otkrio da je kod tih pojedinaca došlo do hemijskih promena u sastavu krvi, koji bi ubuduće mogli biti rani znaci oštećenja mozga.

U toku su istraživanja i drugih testova krvi i skenera mozga čiji je zadatak da otkriju rane simptome Alchajmerove bolesti.

U Velikoj Britaniji živi oko 820.000 ljudi obolelih od demencije i naučnici se nadaju da će nova otkrića biti korak napred na putu ka pronalaženju leka protiv Alchajmera.
 
Natrag
Top