Zrenjanin

Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Zrenjanin

100px-Coat_of_Arms_of_Zrenjanin.png


Zvanični naziv: Zrenjanin
Stari nazivi: Petrograd, Bečkerek
Površina: 190,9 km²
- šira gradska oblast: 1.326 km²
Populacija (2002)
- uža gradska oblast: 79.773
- šira gradska oblast:132.051
- gustina: 418 st./km²
Nadmorska visina: 82 m
Časovna zona: UTC+1 (CET)
(Letnje vreme: UTC+2 (CEST)
Dan grada: 2. oktobar (Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu) i 17. novembar (Dan oslobođenja u Prvom svetskom ratu i Dan opštine)

Pokrajina: Vojvodina
Upravni okrug: Srednjobanatski
Geografske koordinate: 45° 22′ 40′′ s.g.š.
20° 23′ 10′′ i.g.d.

Auto oznaka: ZR
Pozivni broj: 023
Poštanski broj: 23000

Zvanična adresa grada Zrenjanina
Adresa: Trg slobode 10 23000 Zrenjanin
Telefon: (023) 566-020
Internet strana: www.zrenjanin.org.rs

Zrenjanin
je grad u Srednjobanatskom okrugu. Stari naziv je bio Veliki Bečkerek, zatim 1935-1941 i 1944-1946. Petrovgrad (mađ. Nagybecskerek, nem. Großbetschkerek, rum. Becicherecu Mare). Zrenjanin je najveći grad u srpskom delu Banata, i treći po veličini u Vojvodini posle Novog Sada i Subotice. Prema popisu iz 2002. godine bilo je 79.773 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 81.316 stanovnika).

Istorija

Zrenjanin se spominje 1326. godine kao selo podignuto na tri ostrva reke Begej. Smatra se da je na mestu gradskog centra nekad bio avarsko-slovenski ring. Mesto je potom bilo u posedu mađarske vlastelinske porodice Beče. Pred tursku najezdu, postaje vlasništvo srpskog despota. Kasnije je bila podignuta i tvrđava, a mesto su naselili Srbi, Nemci, Rumuni, Italijani, Francuzi, čak i Katalonci („Nova Barselona“). Veliki Bečkerek, stari naziv mesta, postao je trgovište 1769. godine.

Na Batki se nalaze ostaci neolitske Starčevačke kulture, a kod Aradca nekropola iz vremena velike seobe naroda. Najstarije građevine su pravoslavna crkva — Uspenska crkva u Svetosavskoj ulici (1746); zatim, katolička katedrala (1868); zgrada pozorišta (1840), županije (1885) i Narodni muzej (1894). Grad se razvio oko utvrđenog jezgra kao aglomeracija seoskih naselja i planski podignutih naselja.

Grad je 1807. doživeo katastrofalni požar. U revolucionarnoj prošlosti, u narodnooslobodilačkom ratu, iz ovoga kraja je sedam narodnih heroja poginulo u borbi, a oko 10.000 rodoljuba bilo je u logorima i zatvorima; 2.500 ih je streljano. Posle Drugog svetskog rata je grad doživeo privredni procvat. Posle 1991. godine, pretežno izvozna orijentacija privrede je praktično upropaštena sankcijama i raspadom Jugoslavije, jer je izgubila tržište. Nakon promena oktobra 2000. godine, grad se lagano oporavlja. Za vreme Austro-Ugarske bio je sedište ugarske Torontalske županije, čiji je najveći deo posle Prvog svetskog rata pripao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a manji deo Kraljevini Rumuniji.

Od 1935. godine grad se naziva Petrovgrad, a od 1946. godine Zrenjanin, po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu Uči.

Novim zakonom o teritorijalnoj organizaciji Zrenjanin dobija status grada.

454px-Zarko_Zrenjanin_monument.jpg

Žarko Zrenjanin

Gradska naselja: Bagljaš, Budžak, Gradnulica, Dolja, Duvanika, Zeleno Polje, Lesnina, Mala Amerika, Mužlja, Centar, 4.Jul, Čontika, Šumica, Nova Kolonija, Ruža Šulman, Žitni Trg, Brigadira Ristića, Berbersko, Bolnica, Budžin bulevar.

Religija

Prema popisu stanovništva iz 2002-ge godine, većina stanovništa Zrenjanina su Pravoslavne vere (77.28%). Ostale religije zastupljene u opštini su Rimokatoličanstvo(12.01%), Protestantizam (2.13%), i ostali. Pravoslavni hrišćani u Zrenjaninu pripadaju Banatskoj eparhiji Srpske pravoslavne crkve sa sedištem u Vršcu. Zrenjanin je takođe centar Zrenjaninske biskupije Banata.

Kultura

U gradu i okolini ima dosta kulturno-istorijskih spomenika i poznatih institucija: Narodni muzej, Narodno pozorište "Toša Jovanović", istorijski arhiv, biblioteka, likovna kolinija u Ečki sa galerijom i mnogobrojne škole.

Arhitektonski spomenici

250px-SlikaZrenjanina.JPG

Protestantska crkva, zgrada Suda i Mali most

* Gradska kuća, izgrađena 1816, rekonstruisana 1887, neobarok, Đula Partoš i Eden Lehner.
* Finansijska palata, danas Narodni muzej, izgrađena 1894, neorenesansa, Ištvan Kiš.
* Pozorište, izgrađeno 1839, klasicizam, najstarija pozorišna zgrada u Srbiji.
* Sud, građen od 1906. do 1908, romantizam, Šandor Ajgner i Markus Remer.
* Katedrala, građena od 1864. do 1868, romanika, Stevan Đorđević.
* Bukovčeva palata, izgrađena 1905, neorenesansa.
* Stara „Vojvodina“, izgrađena 1886, neorenesansa, Bela Peklo.
* Gimnazija, izgrađena 1846, rekonstruisana 1937. i kasnije.
* Uspenska crkva, izgrađena 1746, barok, najstarija crkva u gradu.
* Mali most, izgrađen 1904, najstariji most u gradu.
* Most na suvom, izgrađen 1962, bez reke od 1985.

Sport

Zrenjanin ima dugu sportsku tradiciju. Prvi sportski klubovi su osnovani u 1880-ima. Iz Zrenjanina je bio fudbalski klub „Proleter“, koji je bio aktivan od 1947. do 2005. godine.

Danas postoji klub „FK Banat“, koji igra u prvoj saveznoj ligi i svoje domaće utakmice igra u Karađorđevom parku, gradskom stadionu koji ima kapacitet za 18.700 gledalaca.

Privreda

Zrenjanin je značajan industrijski centar Banata i Vojvodine. Najstariji industrijski objekat je pivara, osnovana 1745. godine. U Zrenjaninu postoji razvijena industrija tekstila, tepiha, nameštaja, duvana, građevinsko-industrijski kombinat, brodogradilište na Begeju, i poljoprivredno-prehrambena industrija. Na Begejskom kanalu razvijen je ribolov.

U Zrenjaninu postoji i hemijska industrija i termoelektrana-toplana.

Turizam

* Dani piva
* Carska bara
* Muzički festival Sunflower
* Banja Rusanda
Postoje i lovišta. Pored Melenaca je i banja Rusanda (osnovana 1859).

Gradovi pobratimi

* Bekeščaba, Mađarska
* Arad, Rumunija
* Temišvar, Rumunija.

Poznate ličnosti

Poznate osobe koje su rođene ili živele u Zrenjaninu:
* Željko Lučić (*1968), pevač
* Slobodan Bursać (1941-1993), dirigent
* Dejan Bodiroga (*1973), košarkaš
* Branimir Bojić (*1983), književnik
* Branimir Brstina (*1960), glumac
* Zvonimir Vujin (*1943), bokser, osvajio dve olimpijske medalje.
* Milorad Stanulov (*1953), veslač, osvojio dve olimpijske medalje
* Zvonimir Vukić (*1979), fudbaler
* Dejan Govedarica (*1969), fudbaler
* Vladimir Grbić (*1970), odbojkaš
* Nikola Grbić (*1973), odbojkaš
* Konstantin Danil (1798 ili 1802-1873), slikar
* Vladimir Ivić (*1977), fudbaler
* Đura Jakšić (1832-1878), slikar, pesnik, pripovedač ...
* Bojan Kostreš (*1974), bivši predsednik Skupštine Vojvodine
* Todor Kuljić (*1949), profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
* Mile Lojpur (1930-2005), gitarista
* Todor Manojlović (1883-1968), pisac
* Čedomir Popov (*1936), akademik
* Žarko Čabarkapa (*1981), košarkaš
* dr Vojin Matić osnivač dečje kliničke psihijatrije u Srbiji
* Tivadar Vanjek akademski slikar
* Olivera Kovačević, novinar
* Nada Šargin, glumica
* Jovana Brakočević, odbojkašica
* Miodrag Popov, novinar, publicista
* Ivan Lenđer, plivač
* Anđelko Stojanov (1938 - 2002) sveštenik - obnovitelj Ruske crkve u Zrenjaninu
* Olivera Balašević
* Sanja Radišić(*1984)-glumica

Demografija

U naselju Zrenjanin živi 64.791 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,1 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 28.710 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,77.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

6cd5c2c5e80b6b12129d5b54230f29fc.png
2zrf29c.jpg
2vmakgg.jpg
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Bane,polzio si ispit iz geografije,ja mislim da i Zrenjaninci memaju pojma o svom gradu
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Iz te iste Geografije sam sad u srednjoj imao 3, ali nije do mene :D Eto pošto sam iz Vojvodine pa sam smatrao da se treba nešto napisati o Zrenjaninu ovde :)
 
Član
Učlanjen(a)
06.09.2009
Poruka
2
Podrzavam!Ja sam Zrenjaninka i ovo je stvarno vrlo opsirno o nasem lepom gradu!I istina je ni zrenjeninci ne znaju sve ovo o mestu gde zive!Ja nisam mogla da verujem da gimnazija u koju idem da je iz 1846.....
 
Član
Učlanjen(a)
21.08.2009
Poruka
112
Tako je "Merlinka" (pazi malo na pravopisne greske i greske kucanja:roll:).
Nas -Bane- se trudio al De Vit ga nadmudrio-mala sala iz Izija-:).
Upravo sam radio u ZR. u jednoj kulturnoj ustanovi dugo godina pa i ja znam malo vise ali nisam znao da je stari i sada pokojni roker Mile Lojpur bio iz ZR.
Bane je iz Novog Sada i verovatno je imao pomagace iz ZR.kad je pisao o
Zrenjaninu,hvala Bane na trudu i tacnosti stime da je bilo jos zanimljivosti
ali ne moze sve stati u opis jednog mesta.Evo samo jedan biser,nisam ga
primetio u opisima.Prva sportska hala u SFRJ izgradjena u Zrenjaninu!:blum3:Ima jos stvari ali da ne zamaram.Ako te -Merlin Monro-interesuju dosta stvari o
gradu,javi mi se PP pa cu te uputiti gde treba a ako ima jos zainteresovanih
pomoci cu svima...Mnostvo slika o gradu i to starijih pa tekstovi i dr...:)smile3:acute::D:dntknw: Pozdrav Zrenjaninu,Vojvodini,Srbiji !!
 
Član
Učlanjen(a)
21.08.2009
Poruka
112
Trenutno nisam u bas "najboljoj kondiciji" a kad budem malo bolji mogu
dodati jedan tekst o Zrenjaninu (ako se Bane slaze).To bi bilo uskoro
u narednih mozda mesec dana,jedini minus mi je sto ne znam oko slika
pa bi za njih bili uskraceni!!;). Pozdrav do cuvenja..:???:yes3
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Trenutno nisam u bas "najboljoj kondiciji" a kad budem malo bolji mogu
dodati jedan tekst o Zrenjaninu (ako se Bane slaze).To bi bilo uskoro
u narednih mozda mesec dana,jedini minus mi je sto ne znam oko slika
pa bi za njih bili uskraceni!!;). Pozdrav do cuvenja..:???:yes3
Slobodno, što bogatije teme, to bolje :)
 
Član
Učlanjen(a)
21.08.2009
Poruka
112
Za sada samo komentar amblema grada Zrenjanina koji se nalazi gore na
vrhu teme koju je Bane pokrenuo.Pise na internetu i kojekuda da je to novi
amblem grada i normalno vi koji ne znate,poverujete u te lazi.Ovaj znak nekih
apostola koji su se tu skupili je iz davnih vremena Marije Terezije cuvene
vladarke nemacke rase i vremena Austro-Ugarske(kad je to bilo ljudi!).
Znaci ovo nema nikakve veze sa Srbima koji ovde predstavljaju ogromnu
vecinu od 70-75%stanovnistva...Neko??je pre nekoliko godina NA SILU vratio
iz mrtvih ovaj amblem da bude zvanicni znak grada a ostavio ime grada ZR.
Ako je vec to uradjeno onda su morali i ime grada da promene u
Veliki Bečkerek-Gross Beckereck kako se zvao za Nemaca i A.U.monarhije.
Iznad apostola vidite znak tvrdjave.Dodjete u Zr.kao turisti i ajde da vidim i
tvrdjavu a TVRDJAVE NEMA!!Nemojte je traziti turisti,nema je..:(.Zato ovaj
amblem nema veze sa zivotom.Moj tekst pun sarkazma ali istinit,proverite!
Nema razloga da mi ovo obrisete iako je ovde upoznavanje gradova.
Javicu se sa novim tekstom i pokazati amblem koji vise ne vazi..yes3
 
Član
Učlanjen(a)
09.07.2009
Poruka
2.898
Grb Zrenjanina
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

Grb grada Zrenjanina
180px-Coat_of_Arms_of_Zrenjanin.png


Nekadašnji amblem grada Zrenjanina
Zrenjanin_grb.png




Sadašnji grb grada Zrenjanina usvojen je 8. jula 2008. godine, a predstavlja grb koji je bio u upotrebi od 1769, kada je Veliki Bečkerek dobio status trgovišta, do 1944. godine.



U periodu kada je grad nosio ime Veliki Bečkerek (do 1935.) u upotrebi je bio grb koji je predstavljao Uspinjanje Device Marije na nebo. Ovaj grb grad je dobio 1769. godine, kada je ukazom Marije Terezije proglašen za trgovište, te time stekao pravo i na sopstvena obeležja – pečat i grb. Grb je prisutan na brojnim mapama i gradskim kartama, a stavljao se i na publikacije. Zvanično je mogao da se koristi do 1919. godine, ali je korišćen sve do kraja Drugog svetskog rata, odnosno do kada je grad nosio ime Petrovgrad (1935-1946.).

Grb je u obliku ovalnog ili kružnog štita sa srebrnim rubom koji je sa obe strane okružen zlatnom niti, čiji završetak je u gornjem delu. Iz njega na sve strane zrači nebeska svetlost. Blažena Devica Marija u uspravnom položaju, licem napred okrenuta, okružena je letećim anđeoskim glavama, u oblacima raspoređenim u polukrugu koji odvajaju štit. Glava joj je okružena sjajnim nimbom, otpuštena kosa pada niz levo rame, ruke stavljene za molitvu na grudima, obučena u belo odelo, svetlo plavi ogrtač iznutra presvučen skerletom. Donji deo štita kao osnovu zauzima pod crvene boje sastavljenog od ploča naizmenice i vidljivo poređanih. U sredini počiva telo Blažene Device Marije na otvorenom mestu, dajući utisak pogrebnog odra sa otkrivenim pokrovom, zlatnim svećnjacima i svećama koje gore. Apostolima, kojih je s jedne strane tri, a s druge četiri, glave su okružene nimbom, tužnog lica, gestovima koji izražavaju bol, okružuju i prate poštovanu majku svog božanskog učitelja. Iznad grba vidi se zidina grada sa pet kula u obliku krune, podloga je plava, a likovi srebrnaste boje.

Od 1968. do 2008. grad Zrenjanin je imao amblem, koji nije ispunjavao heraldičke standarde, delo vajara Stevana Dukića.
 
Natrag
Top