Povijest nedjeljnog bogoštovlja

[stvarnoslap]

Ovako Isusov apostol određuje Kristovoj crkvi, nama kršćanima.

1 Kor 16,1: U pogledu sabiranja za svete, i vi činite kako odredih crkvama galacijskim. Svakoga prvog dana u tjednu neka svaki od vas kod sebe na stranu stavlja i skuplja što uzmogne da se ne sabire istom kada dođem.

A ovako čine sljedbenici Ellen White - Adventisti sedmog dana

Bogoslužje Adventističke crkve je u mnogo čemu blisko liturgijskom, iako se ovaj termin ne koristi u adventističkoj terminologiji. Adventisti se okupljaju subotom prije podne na glavno bogoslužje. Bogoslužje se sastoji od dva glavna dijela: subotnje škole i propovjedi. U prvome se djelu proučava u razredima «pouka» odnosno tematski pripremljene teme koje se nalaze u tromjesečnoj knjižici Pouke iz Biblije. Adventistički crkveni priručnik predlaže dva oblika drugog dijela subotnjeg bogoslužja:

Duži oblik bogoslužja

Preludij na orguljama
Obavijesti
Ulazak zbora i propovjednika Doksologija
Uvodna molitva
Čitanje iz Biblije
Pjesma slavljenja
Molitva
Zborna pjesma ili prikladna glazba
Skupljanje dara
Pjesma posvećenja
Propovijed
Pjesma
Blagoslov
Tiha molitva – crkva stoji ili sjedi Orgulje

Jasmin Milić, Bogoslužje Adventista sedmog dana
————————————————-
Svi kršćani već dva tisućljeća čine upravo ovako kako je to odredio Isusov apostol sveti Pavao - svakog prvog dana u tjednu - nedjeljom, kada se okupljaju na Euharistiju skupljaju ‘milodar’ za potrebite. Zašto sljedbenici Ellen White uporno krše ono što je odredio, zapovjedio sveti apostol?

 

[tripo 41]

Dakle, ne možeš naći pogane koji su prije kršćana imali bogoštovna okupljanja u nedjelju

A onda zamoliše Pavla da im sljedeće subote propovijeda.

 

[stvarnoslap]

A onda zamoliše Pavla da im sljedeće subote propovijeda.

Tako je, ali ovo ne bijahu kršćani s kojima se Pavao subotama okupljao na bogoslužje i Euharistiju. Ovo bijahu "Židovi i bogobojazne pridošlice". I vidi što se Pavlu dogodi te slijedeće subote:

Dj 13,44-50: Iduće se subote gotovo sav grad zgrnu čuti riječ Gospodnju. Kad su Židovi ugledali mnoštvo, puni zavisti psujući suprotstavljali su se onomu što je Pavao govorio. Na to im Pavao i Barnaba smjelo rekoše: "Trebalo je da se najprije vama navijesti riječ Božja. Ali kad je odbacujete i sami sebe ne smatrate dostojnima života vječnoga, obraćamo se evo poganima. .... Ali Židovi potakoše ugledne bogobojazne žene i prvake gradske te zametnuše progon protiv Pavla i Barnabe pa ih izbaciše iz svoga kraja.

Dakle, očito je, Pavao se subotom nije okupljao s kršćanima, nije kršćanima propovijedao i nije s kršćanima subotom imao Euharistiju. Pavao, a i ostali apostoli, subotom su odlazili Židovima koji još nisu bili kršteni - kršćani, a dolazili bi i neki bogobojazni pogani slušati Pavlovo propovijedanje Krista. I što se događa na ovim subotnjim seansama? Okupljeni (Židovi nekršćani) psuju na ono što sveti Pavao govori o Kristu. Luđaci i neprijatelji Krista, nema bolje ocjene za ove s kojima se Pavao subotama sastojao.

A s kršćanima će se Pavao sutradan, u nedjelju, sastati na Euharistiju i propovjedati im.

P.S. Hvala ti za nabačeni volej.

 

[kainos]

Hvala slap tebi na nabačeni volej

Slap se poziva na ovaj tekst: "“7. U prvi dan sedmice, kad se sastadosmo da lomimo kruh, Pavao je govorio prisutnima. Kako je kanio sutradan otići, produži govor do ponoći. 8. U gornjoj sobi gdje smo se skupili bile su mnoge svjetiljke. 9. A nekoga mladića imenom Eutiha, koji je sjedio na prozoru, uhvati dubok san te on, dok je Pavao i dalje govorio, svladan snom pade s trećeg kata dolje. Digoše ga već mrtva. 10. Pavao siđe, nadnese se nada nj, obujmi ga i reče: ‘Nemojte se uznemiravati: njegova je duša u njemu!’ 11. Opet se pope, razlomi i blagova kruh te proslijedi s propovijedanjem dugo — sve do zore. I onda otputova. 12. A mladića dovedoše kući živa, i to ih vrlo utješi.”

Pošo slap obožava teologa Samuelle Bacchiocchia, evo kako on tumači ovaj tekst.

Ovom ulomku pridaje se ključno značenje jer sadrži jedinu izričitu novozavjetnu obavijest o kršćanskom okupljanju “u prvi dan sedmice... da lomimo kruh” (Djela 20,7). F. F. Bruce, na primjer, potvrđuje da je ova rečenica “najstariji nedvojbeni dokaz koji imamo o kršćanskom običaju okupljanja na bogoslužje toga dana”.36 P. K. Jewett slično tvrdi da je “ovdje najstariji jasan dokaz o okupljanju kršćana radi bogoslužja prvog dana u tjednu”.37 Mogle bi se nabrojiti mnoge ovakve izjave koje Djela 20,7 smatraju prvim “nesumnjivim dokazom štovanja nedjelje”

Ovi kategorični zaključci većinom počivaju na pretpostavci da je 7. redak “ustaljena formula” koja opisuje uobičajeno vrijeme (“u prvi dan sedmice”) i narav (“da lomimo kruh”) bogoslužja prvih kršćana.39 Međutim, budući da se sastanak zbio uvečer a “lomljenje kruha” nakon ponoći (redci 7,11), te da je Pavao ostavio vjernike u svitanje, treba razmotriti nekoliko pitanja prije nego što oblikujemo zaključnu izjavu. Da li je sastanak u Troadi bio redovan ili izvanredan, možda u povodu apostolovog odlaska? Budući da je to bio večernji sastanak, upućuje li izraz “u prvi dan sedmice” na subotnju ili na nedjeljnu večer? Drugim riječima, računa li Luka dane od večeri do večeri u skladu sa židovskim običajem, ili od ponoči do ponoči prema rimskom običaju? (Prema prvom računanju, večer prije nedjelje smatrala se večeri prvoga dana, a u skladu s ovim potonjim računanjem, večer prvog dana bila je večer nakon nedjelje.) Je li se izraz “lomljenje kruha” već koristio kao ustaljena formula koja isključivo označuje euharistijsko slavlje? Da li se “lomljenje kruha” odvijalo samo prvog dana u tjednu? Je li, u svjetlu konteksta, “lomljenje kruha” koje je Pavao obavio u Troadi bilo dio uobičajenog nedjeljnog slavljenja Gospodnje večere? Možda je to bila zajednička većčera koja je bila organizirana za Pavlov ispraćaj? Ili je to možda bila kombinacija obaju događaja? U pokušaju da se odgovori na ova temeljna pitanja nekoliko motiva zaslužuje našu pozornost....

Ovako slape da ne dužim, kad kopiram tekst iz knjige moram svaka ova slova ispravljati, jer umjesto njih stavlja neke čudne znakove, pritom mislim na slova ć,č,ž,š,đ...trebalo bi mi sto godina samo da ispravljam ta slova....ali uglavnom S. Bacchiocchi je to pobio, pa zato pozivam sve čitatelje foruma da nastave čitati dalje ovdje

file:///C:/Users/fileo/Downloads/OdSuboteDoNedjelje.pdf

 

[Jovan Prezviter]

Naravno, imam tu knjigu od Bakiokija, i naravno da Bakioki ne forumiše te stvari onako kako nam se prezentuje vađenjem iz konteksta njegovih reči već se on dotiče tih "spornih" stvari ali onda daje i objašenjenje. Naravno, nama je sagovrnik ovde uglavnom plasirao deo rečenica od Bakiokija gde on postavlja tezu bez njegove kasnije razrade pa ispada kao da Bakioki nešto sumnja. Ali nije tako.

 

[kainos]

Naravno, imam tu knjigu od Bakiokija, i naravno da Bakioki ne forumiše te stvari onako kako nam se prezentuje vađenjem iz konteksta njegovih reči već se on dotiče tih "spornih" stvari ali onda daje i objašenjenje. Naravno, nama je sagovrnik ovde uglavnom plasirao deo rečenica od Bakiokija gde on postavlja tezu bez njegove kasnije razrade pa ispada kao da Bakioki nešto sumnja. Ali nije tako.

Ovdje se ta knjiga može skinuti tako da se klikne na odjeljak "Subota"

Biblioteka - Svetlost Istine

Izbor kategorija

www.svetlostistine.org

 

[stvarnoslap]

Ovako slape da ne dužim, kad kopiram tekst iz knjige moram svaka ova slova ispravljati, jer umjesto njih stavlja neke čudne znakove, pritom mislim na slova ć,č,ž,š,đ...trebalo bi mi sto godina samo da ispravljam ta slova....ali uglavnom S. Bacchiocchi je to pobio, pa zato pozivam sve čitatelje foruma da nastave čitati dalje ovdje

file:///C:/Users/fileo/Downloads/OdSuboteDoNedjelje.pdf

Ništa on ovdje pobio nije. Dapače, na neki Bacchiocchi ovdje 'pravi budalu' sam od sebe, lamentirajući - kako eto mi čak za ovo euharistijsko okupljanje ne znamo točno ni koji je dan bio u pitanju - je li bila subota, nedjelja, jutro, večer, Bacchiocchiju nije jasno, pa 'jadnik neznalica' insinuira da ni nitko drugi ne može znati koji je točno dan bio u pitanju.

Ali, hvala dragom Bogu, zna sveti Luka, koji je ovo zapisao, na koji dan se Pavao s kršćanima okupio na "lomljenje kruha", dakle, na Euharistiji. I kaže sveti Luka, Dj 20,7: U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh ... Je li bilo jutro ili večer, potpuno nebitno. Jesu li se možda Pavao i kršćani ovom prilikom okupili na "subotnje lomljenje kruha, na "subotnju euharistiju". Nisu sigurno, jer sveti Luka nije luđak. Da su se kršćani na bogoslužje i euharistiju uobičajeno okupljali subotom, i da je to bio slučaj i ovoga puta, sveti Luka, jer nije luđak, bio bi zapisao ovako: Dj 20,7: U sedmi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh ...

P.S. Ne zna Samuele Bacchiocchi koji dan bijaše kada se Pavao s kršćanima u Troadi (Dj 20,7) okupio na euharistiju (lomljenje kruha), bijaše li to nedjelja ili subota. Ali, hvala dragom Bogu, zna to sveti Luka, i ostavi nam zapisano da to bijaše nedjelja - prvi dan u tjednu.

P.S. Hvala ti na dva-tri nabačena voleja. Pucam ja s obje noge, možeš nabacivati i na lijevu.

 

[tripo 41]

Dakle, očito je, Pavao se subotom nije okupljao s kršćanima, nije kršćanima propovijedao i nije s kršćanima subotom imao Euharistiju.

Ovo moram da dam na grupu. Ovu totalnu besmislicu.

 

[piramida4]

.

4.BZ SUBOTA NIGDJE U BIBLIJI NIJE PONIŠTENA
NITI JE DAN SLAVLJENA BOGA OCA YHVH
I DAN ODMORA PREBAČEN NA NEKI DRUGI DAN

Shabbat shalom
Subotnji mir

========
sedmi dan tjedna je Subota po Bibliji



samo jedan dan u tjednu ima svoje IME

samo jedan dan u tjednu je BLAGOSLOVLJEN

samo jedan dan u tjednu je POSVEĆEN Bogu Jedinome YHVH
samo jedan dan u tjednu SE NE RADI

samo jedan dan u tjednu je u 10 BZ

.................

4. Božja Zapovjest - SUBOTA
dal je poštuješ?

=============

IZLAZAK 20,8

Sjeti se da svetkuješ dan SUBOTNI.

IZLAZAK 20,9

Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao.

IZLAZAK 20,10

A SEDMOGA JE DANA SUBOTA,

počinak posvećen JAHVI, BOGU tvojemu.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
SUBOTA JE POSVEĆENA YHVH BOGU OCU -

NE SINU Gospodinu Yehoshui
----------------------
IZLAZAK 20,10

Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj,

ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata.

IZLAZAK 20,11

Ta i JAHVE je šest dana STVARAO nebo, zemlju i more i sve što je u njima,

a SEDMOGA JE DANA POČINUO.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

BOG OTAC YHVH JE STVORITELJ -

NE SIN Gospodin Yehoshua

--------------------
IZLAZAK 20,11

Stoga je JAHVE BLAGOSLOVIO I POSVETIO DAN SUBOTNI.

,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

BOG OTAC YHVH JE BLAGOSLOVIO I POSVETIO SUBOTU -

NE SIN Gospodin Yehoshua

---------------------
.

10 Božjih Jahvinih zapovjedi nije ukinuto.

...............

MATEJ 5,17

"NE MISLITE DA SAM DOŠAO UKINUTI ZAKON ili Proroke.
NISAM DOŠAO UKINUTI, nego ispuniti.
,,,,,,,,,,,,,,,

SIN G Yehoshua jasno kaže
da Zakon – 10BZ nije ukinuo!
-----------

MATEJ 5,18

Zaista, kažem vam, dok ne prođe nebo i zemlja,
ne, NI JEDNO SLOVCE,

NI JEDAN POTEZIĆ IZ ZAKONA NEĆE PROĆI,

dok se sve ne zbude.

,,,,,,,,,,

SIN G Yehoshua jasno kaže
da se niti jedan dio od 10BZ neće promijeniti.
--------

MATEJ 5,19

TKO DAKLE UKINE JEDNU OD TIH,

PA I NAJMANJIH ZAPOVIJEDI

I TAKO NAUČI LJUDE,

NAJMANJI ĆE BITI U KRALJEVSTVU NEBESKOM.

A tko ih bude vršio i druge učio, taj će biti velik u kraljevstvu nebeskom.
,,,,,,,,,,,

SIN G Yehoshua jasno kaže
da ako ukineš neku od 10BZ
da ti se ne piše dobro.
---------------------------

ZAKON – NIJE UKINUT

=========================================

----------
10 Božjih Jahvinih zapovjedi nije ukinuto.
---------------

MATEJ 19,16

I gle, pristupi mu netko i reče:

"Učitelju, KOJE MI JE DOBRO ČINITI DA IMAM ŽIVOT VJEČNI?

,,,,,,,,,,,,,,,,,,

ŠTO treba raditi – da bi se došlo do Raja?
------------

MATEJ 19,17

A on mu reče: "Što me pitaš o DOBROME?
JEDAN JE SAMO DOBAR!

ALI AKO HOĆEŠ U ŽIVOT UĆI, ČUVAJ ZAPOVIJEDI.
,,,,,,,,,,,,,,,
Sam SIN od Boga Jedinoga Oca JHVH – G Yehohsua,
ti jasno kaže -
ako želiš do RAJA doči -
MORAŠ poštovati SVIH 10BZ.

-------------

Da su u pitanju 10 BZ – kaže se u nastavku:

MATEJ 19,18

Upita ga: "Koje?" A Isus reče: Ne ubij!

Ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno!

MATEJ 19,19

Poštuj oca i majku! I ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga!

SIN počinje nabrajati 10BZ.

................

 

[Laodikeja]

POREKLO PRAZNOVANJA NEDELJE

Kao što znamo, jedan deo Hrišćanskog sveta poštuje nedelju kao svoj praznik.

U bibliji ne postoji ni jedna zapovest o njenom praznovanju.

U tom slučaju postavlja se pitanje 'koje je njeno poreklo.

Istorija daje nedvosmislen odgovor.

U mnogožaćkoj planetarnoj sedmici - svaki dan je bio posvećen određenom Bgu.
Nedelja je bila posvećena paganskom bogu sunca i ovaj kult je bio osnova svih religija u davnoj prošlosti

* SUNDAY - Nedelja: Solis (Sunce) dimanche domenica domingo Sun

* MONDAY - ponedeljak: Lunae (Luna - Mesec) lundi lunedi lunes Moon

* TUESDAY - utorak: Martis (Mars) mardi martedì martes Tiw (the Anglo-Saxon god of war, the equivalent of the Norse Tyr or the Roman Mars)

* WEDNESDAY - sreda: Mercurii (Mercur) mercredi mercoledì miércoles Woden (the Anglo-0Saon equivalent of the Norse Odin or the Roman Mercury)

* THURSDAY - četvrtak: Jovis (Jupiter jeudi giovedi jueves Thor (the Norse god of thunder, the equivalent of the Rofman Jupiter)

* FRIDAY Veneris - petak: (Venera) vendredi venerdi viernes Frigg (the Norse god of love and fertility, the equivalent of the Roman Venus)

* SATURDAY - subota: Saturni (Saturn) samedi sabato sábado Saterne (Saturn, the Roman god of agriculture)

U najstarijem Vavilonskom astrološkom sistemu - bog sunca je bio vrhovni bog vladar, i glavni bog zodijaka.- zvezanog sazvežđa, dok se smatralo da svi drugi bogovi proishode iz njega - da su samo njegove manifestacije, emanacije i inkarnacije, telo njegovog tela.

Zato su sve prirodne pojave smatrane samo manifestacijom jednog boga - sunca, i to verovanje su kasnije usvojili svi drevni narodi.

U svakom narodu bog sunca je imao drugačije ime.
Persijanci su ga zvali Mitra, Asirci Bel, Haldejci Šamaj, Feničani i Sirci Vaal, Egipćani Amon Ra, Indijci Šiva ili Višnu kao njegove inkarnacije, Indijanci Kvecalkoatl..

Kod mnoggobožačkih naroda - sunce je predstavljalo drevni simbol božanske sile koja daje život.
Pošto je bog sunca u toku dana na nebeskom svodu donosio svetlost, a po noći zalazio za horizont i silazio u podzemlje i tamu - njemu su pripisivane dve suprotne osobine.
On je bio obožavan i kao dobar i zao, i kao muški i ženski princip.
Odatle potiče okultno shvatanje - da je kosmička energija i zla i dobra, i da su oba ova principa neophodna za ravnotežu i harmoniju u svemiru.
Iz tog razloga postojao je ritual prinošenja ljudskih žrtava - kako bi se bog sunca umirio i podario svetu svetlost i blagostanje.

Danas među najvećim obožavaocima boga sunca - spadaju Masoni, kao i svi hermetički ( magijski ) pravci
U masoneriji sunce kao izvor materijalnog svetla - predstavlja
izraz intelektualnog prosvetljenja za kojim Masoni tragaju.
Ono je za masone samo vidljivi simbol suverenog autoriteta, odnosno skrivenog Masonskog boga.
Masoni za sunce uglavnom koriste ime antičkog boga Ozirisa.

Slike u crkvama Rimokatolicizma i Pravoslavlja - prikazane su sa likovima sa sunčevim diskom iza glave.

Mnogobožački bogovi predstavljeni su na ovaj način.

Jedan od masonskih simbola je svevideće oko.
U Egiptu ovaj simbol predstavlja Ozirisa.
Grci su sunce naživali "Jupiterovo oko ioko sveta"
U Indiji - Šiva bog sunca je predstavljen u vidu oka.
Ono je simbol božjeg sveznanja.
U okultizmu - oko je simbol okultnih moći, vidovitosti i elemenat duhovnog prosvetljenja.

Kod Rimljana je bio zastupljen kult sunca.
U Rimskoj mnogobožačkoj tradiciji su postojala dva vida ovog kulta - nacionalni kult sunca kao sastavni deo Rimske religije od starine, i Mitraizam - kult sunca prenet iz Persije u doba pojave Hrišćanstva.
Mitraizam se u Rimskoj imperiji širio prvo kao privatni kult, a kasnije za vreme cara Marka Aurelija Heliogabala ( 218 - 222 n. e ), postao je službeni kult celog carstva.

Dan posvećen bogu sunca se kod Rimljana nazivao "Dies Solis" ( dan sunca ), i danas se na pojedinim jezicima nedelja naziva - dan sunca, Engleski - Sundau, Nemački - sontag.

Prihvatanjem Hrišćanstva od strane mnogobožačkog Rima i jednim ediktom Rimskog imperatora Konstantina velikog - nedelja ( dan sunca ), preuzima ulogu Hrišćanskog praznika, kao uspona na dan kada je Bog stvorio svtlos i na Hrista kao vaskrslo sunce pravde.
Značaj dotadašnjeg biblijskog dana odmora subote je izbrisan, a na njegovo mesto postavljen novi dan - nedelja, simbol boga sunca.

Ovaj konstantinov dokument o obaveznom svetkovanju sunčevog dana je objavljen 321 godine nove ere i glasi:

"Načasni dan sunca - neka se gradska uprava i narod koji živi u gradu odmaraju, i neka sve radionice budu zatvorene.
Međutim - na selu, seljaci koji se bave zemljoradnjom mogu slobodno nastaviti svoje poslove, jer se dešava da koji drugi dan nije pogodan za setvu ili za rad u vinogradu.
Neka se obavljaju takvi poslovi - da ne bi ppropali blagoslovi koje nam nebo šalje"

Najraniji crkveni sabor koji se bozabavio svetkovanjem nedelje - bio je sabor u Laodikeji 364 godine nove ere.
U svom 29 kanonu ovaj sabor je objavio:

"Hrišćani ne smeju da svetkuju subotu i da se odmaraju tog dana - već moraju da rade, ali dan gospodnji treba naročito da poštuju, i kao Hrišćani toga dana ne treba da rade.
Ako budu dalje svetkovali subotu - neka budu prokleti"

Postoje različite izjave ponikle iz redova Rimokatolicizma, koje svedoče o tome - da je Rimokatolička crkva svojim autoritetom prenela svetost subote na nedelju.

Neke od ovih izjava glase:

"Nedelja je Katolička institucija i zahtevi za njeno svetkovanje jedino se mogu definisati na osnovu katoličkih principa" ( the catolic press, Sidney - Australia, August 1900 ).

"Od početka do kraja svetog pisma - nema nikakvog označenog teksta, koji bi opravdao promenu sedmičnog javnog bogosluženja - od poslednjeg dana u sedmici na prvi" ( priest Bradu - in the adress reported in the Elizabeth. nj. news - march 18. 1903 ).

"Biblija nigde ne podupire svetkovanje nedelje, ona je ustanova Katoličke crkve, i oni koji praznuju taj dan - poštuju zapovest Katoličke crkve" ( bishop Simour - vhu vi keep sundau ).

"Mi smo promenili od sedmog dana na prvi dan sedmice, od subote na nedelju - autoritetom svete Katoličke apostolske Hristove crkve" ( statement of Katholic church ).

I pored svih zabrana koje su u istoriji uspostavljene protiv svetkovanja subote - tokom cele istorije su postojali Hrišćani koji su poštovali ovaj dan koji je deo Božjeg zakona kao četvrta zapovest i uspomena na stvaranje i simbol Božje stvaralačke sile i njegovog autoriteta.