Ukida li Pavle Subotu i praznike- Kolološanima 2,16.17?

Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.392
Dragi prijatelji želeo bih ovde da obratimo pažnju na ovaj tekst iz Kološana 2,16.17 koji se često citira među tradicionalistima i većini hrišćanskih zajednica kao dokaz da Pavle oslobađa hrišane držanja praznika i subote. Takođe napomenuću da i kod samih Adventista i ostalih hrišćana koji svetkuju subotu postoje brojna tumačenja ovog teksta neka manje a neka više uspešna u cilju opravdanja držanja subote. Postoji i u okrilju zajednica koje svetkuju pravi biblijski sabat ponekad pogrešan pristup ovom više nego važnom tekstu pa samim tim se dešava da argument u prilog subote ne bude dovoljno ubedljiv. No, pitamo se često zašto su Valdežani, Pavlikijani, Nestorijanci, Hrišćani Svetog Tome, Bogumili i ostali držali Subotu i zašto je rana Hrišćanska Crkva gotovo do IV i V veka imala veliko poštovanje prema ovom danu i nalagala svojim vernicima njeno držanje? Očigledno da ih tekstovi u Kološanima 2,16.17 nisu pokolebali. Da li su možda te tekstove razumeli drugačije nego što imamo u tradicionalnom shvatanju? Da, očigledno jesu.

Upravo zato ću izneti svoj stav i svoje razumevanje ovog teksta upravo na osnovu podrobnog objašnjenja. U nastavku....
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.392
Kao što rekoh ovde ćemo se baviti samo tekstom u Kološanima 2,16.17. Naravno možemo eventualno koristi i druge tekstove ali samo u uskom kontekstu teme. Naime tekst u Kološanima 2,16.17 se u Vukovom prevodu prevodi ovako:"Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za subote. Koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dođe, i telo je Hristovo". Ovde sam obojio važne segmente teksta koje ćemo ponaosob obraditi.

Tekst u gedeonitskoj Bibliji daje sličan prevod tj. sličan zaključak proizilazi iz takovog prevoda. Tamo se navodi sledeći tekst:"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo, ili za piće, ili za kakav praznik, ili mladinu, ili subotu; ovo je sve samo sen onoga što će doći, a stvarnost je Hristos". Mada u ovom tekstu izraz "sen" se može povezati i sa budućim događajima koji tek treba da dođu a ne da su se potpuno ispunili a sugeriše se da je Isus stvarnost. Ovde sen nema takvo negativno značenje niti suprotstavljanje "sena" Hristu samo se sugeriše da je Hristos suština a sen podređen toj suštini što nemora da sugeriše da taj "sen" više nije bitan. Tekst daje reference za bolje razumevanje ovog pitanja ali opet ostaje otvoreno je li sen zaista više neobavezujuć ili i dalje je važan u našim životima.

Biblija Jehovinih Svedoka ovako prevodi tekst:"Zato neka vam niko ne govori šta da jedete i pijete i neka vam ne zapoveda da slavite praznike ili mladine ili sabate jer je to samo senka onoga što dolazi, a stvarnost je Hristos". I ovde se sugeriše da su praznici sen i da nismo dužni da ih praznujemo zato što je stvarnost Hristos. I ovde se "sen" suprotstavlja stvarnosti iako se taj "sen" nije očigledno ostvario u Hristu jer te stvari čiji je sen tek dolaze.

No, sada bih želeo da pogledamo Textus Receptus(originalni i opšte prihvaćeni grčki tekst) kako on ove stihove prevodi. Tekst glasi ovako:"oun mē tis krinetō brōsei kai posei ē merei eortēs ē ē sabbatōn" tj. prevod stiha 16 glasi ovako: " Zato niko da vas ne sudi(ne osuđuje) za poštovanje jela ili pića ili za delove(udeo) praznika, mladina ili subota". U nastavku stih sugeriše da je Hristos stvarnost na koju ovaj sen ukazuje. Međutim, ono što bih istakao u ovom tekstu jeste grčki izraz "merei" koji ide ispred subota, mladina i praznika. Ovaj izraz se ne koristi za prethodni deo reči koji se odnosi na "jelo" i "piće". Ovo jelo i piće predstavlja hranu tj. hlebove i vino koji su se koristili prilikom proslavljanja pojedinih praznika. Međutim izraz "merei" ispred praznika, subota i mladina se prevodi kao "delovi" ili "deo" ovih praznika pa bi prevod konkrertno imao značenje da vas niko ne osuđuje za "delove praznika, mladina i subota". Tekst sugeriše da Pavle zaista oslobađa hrišane držanja praznika ali ne u potpunosti nego samo nekih delova tih praznika, mladina ili subota. Postavlja se pitanje šta znači "delovi praznika, mladina i subota"? I drugo pitanje da li izraz "merei" znači delovi ili udeo? Naravno da znači i udeo ali ako pogledamo Biblijske tekstove u Novom Zavetu videćemo da se izraz "merei" gotovo isključivo koristi u kontekstu razdvajanja nekih delova iz celine ili ukazivanje na delove. Navešću samo neke. U Luki 11,36( ni jedan deo tela-ud nije taman), Jovan 19,23( četiri dela, haljine Hristove), Otkrivenje 16,19(tri dela, razdovjio se grad Vavilon), Matej 2,22(krajevi-delovi Galileje), Dela 19,1(gornje zemlje-delove, obišao Pavle); 2.Korinćanima 1,14("neki" razumeše-tj. deo- nekoliko je razumelo ne svi).....Svakako pogledajte ove stihove u Pismu i ako treba navešću i druge ali suština je da izraz "merei" se koristi da ukaže na delove neke celine u Novom Zavetu.

Pošto je to tako onda šta bi značilo da smo oslobođeni "delova" praznika, mladina ili subota? Koji su to delovi svih pobrojanih koji su pritom sen tj. telo Hristovo koji je stvarnost svega ovoga? Ako malo bolje sagledamo sve ove pobrojane praznike videćemo da sami praznici zaista imaju više delova koji čine celinu samih praznika. Recimo subote se poštuju tako što se tog dana počiva od poslova i vrši bogosluženje i to je jedan deo samog praznika. Međutim, drugi deo praznika je prinošenje žrtava. Znamo da se subotom prinosila dupla žrtva. Isto je i sa ostalim praznicima. I na mladine se počiva i vrši bogosluženje ali i prinosi žrtva. I na Pashu i ostale praznike se "delimično počiva" ne strogo kao za subotu osim dana Jom Kipur ali se i prinose žrtve. Ako bismo razumski prosudili nije teško da zaključimo na koji deo praznika Pavle ukazuje kao na "sen" koji je pritom telo Hristovo. Znamo da na drugim mestima u Pismu se jasno govori o "žrtvenom sistemu" koji je predstavljao Hrista tj. telo Hristovo. Sam praznik koji pada na određeni datum i obaveza obustave rada delimično ili potpuno kao i samo bogosluženje očigledno ne predstavljaju telo Hristovo. Čak jasno je da praznik mladina tj. kada je mesec zaklonjen Zemljinom orbitom i izgleda kao srp ne predstavlja telo Hristovo nego budući sud Božiji jer će na dan suda mesec i sunce pomračiti i označiti drugi Hristov dolazak. Ovo dobro znaju i sami Jevreji i oni tako i tumače mladine. Jom Kipur predstavlja Hristov ulazak u Svetinju nad Svetinjama i početak nebekog suda. Pasha opet simbol prelaza od grešnog života ka pravednom i spasenje od greha. Ali konkretno "telo Hristovo" u svim ovim praznicima predstavlja "isključivo žrtva". Dakle Pavle ukazuje da više nismo dužni držati ove delove praznika tj. one koji predstavljaju telo Hristovo. Subota sama ne predstavlja telo Hristovo već je uspomena na stvaranje. Kontekst celog Pisma Novog Zaveta ukazuje na žrtveni sistem kao na predsliku Hrista i njegove žrtve. Sami praznici u svom osnovnom vidu zaista nemaju nikakve veze telom Hristovim.

Zato Pavle očigledno ovim stihovima ukazuje na žrtveni sistem koji je ukinut ali ne i sami praznici. Sami praznici svaki ponaosob ukazuju na određeni proces Božijeg delovanja u istoriji čovečanstva i samim tim na Božiju ljubav i aktivno delovanje u ovom svetu sa ljudima. Zato su svi praznici svečani ali nismo dužni više da prinosimo žrtve na te praznike.


Imao bih još što šta reći po ovom pitanju ali mislim da je sasvim dovoljno ovo za početak i otvarajne ove teme te sagledavanja ovih stihova verovatno za većinu na forumu po prvi put na ovakav način.

Svako dobro.
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine ili za subote.
17 To su sve senke stvari koje su imale da dođu, ali stvarnost je Hrist. (Kološanima 2:16,17)


“Sen onoga što će doći”


“Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za Subote; koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dođe, i telo je Hristovo.” (Kološanima 2,16.17)

Da bi ovaj tekst bio ispravno shvaćen treba sagledati celokupan kontekst učenja o Suboti, koja je deo nepromijenljivog Božjeg Zakona, što nije neophodno razmatrati jer o samoj Suboti postoji dovoljan broj tekstova koji nedvosmisleno govore da je i dalje Dan Gospodnji – Njegov pečat i obeležje Njegovog naroda (Jezekilj 20,20). Naime, mladine i Subote Božja Reč vezuje i za Novu Zemlju: “Jer kao što će nova nebesa i Nova Zemlja, što ću Ja načiniti, stajati preda Mnom, veli Gospod, tako će stajati seme vaše i ime vaše. I od mladine do mladine, i od Subote do Subote dolaziće svako telo da se pokloni preda Mnom, veli Gospod.” (Isaija 66,22.23) O mladinama Božja Reč daje malo podataka, zbog čega nije moguće pouzdano govoriti o njihovoj svrsi, ali je poznato da su ove svetkovine održavane početkom svakog meseca dok je Subota svetkovana sedmično te na osnovu ovog teksta zaključujemo da će se spaseni i na Novoj Zemlji okupljati u vremenu mladina i Subota, kada će davati posebnu slavu Bogu.

Pavle, dakle, govori isključivo o Starozavetnim obredima, čija je simbolična vrednost ispunjena osnovnim događajima Hristove Službe otkupljenja tako da od vremena Njegovog raspeća prestaju da važe (Kološanima 2,14). Po takozvanom Mojsijevom zakonu, za vreme mladina i sedmičnih Subota, prinošene su posebne žrtve, kao simbol neuporedivo važnije - Hristove žrtve:

“To je Subotna žrtva paljenica , svake Subote osim svagdašnje žrtve paljenice i naliva njenog. I u početak meseca svojih prinosite Gospodu žrtvu paljenicu…” (4. Mojsijeva 28,10.11)

“Jer po poslednjoj naredbi Davidovoj biše izbrojeni sinovi Levijevi… jer određeni behu da pomažu sinovima Aronovim u službi u domu Gospodnjem… oko hlebova postavljenih i oko beloga brašna za dar i oko kolača presnih i oko tavica, i oko svega što se prži… i da stoje jutrom i hvale i slave Gospoda, i tako večerom. I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)

“A Jezekija opet uredi redove svešteničke i levitske… za žrtve zahvalne… I odredi deo carski od blaga svojega za žrtve paljenice, što se prinose jutrom i večerom i za žrtve paljenice što se prinose u Subote i na mladine i na praznike, kako je napisano u zakonu Gospodnjem.” (2. Dnevnika 31,3)

To su “jela i pića”, “praznici, mladine i Subote” koje su “sen onoga što šćaše da dođe, a telo je Hristovo”, dok je sama Subota, kao uspomena na Stvaranje, Dan Gospodnji i u Novozavetnom periodu.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.392
I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)

“A Jezekija opet uredi redove svešteničke i levitske… za žrtve zahvalne… I odredi deo carski od blaga svojega za žrtve paljenice, što se prinose jutrom i večerom i za žrtve paljenice što se prinose u Subote i na mladine i na praznike, kako je napisano u zakonu Gospodnjem.” (2. Dnevnika 31,3)

Jasno je da se u ovim stihovima precizno odvajaju praznici i žrtve. To su "delovi" praznika kao i ovi naljevi i hlebovi:). Jasno je da je samo to "telo Hristovo". Stih u Kološanima 2,16.17 govori o telu Hristovu ili Hristu koji je stvarnost. Svi praznici Gospodnji su sveti i dalje i predstavljaju puninu bogosluženja. Zato će na kraju obraćenici od Izraela ponovo osvedočiti svet punini Božije istine koja je vekovima zenemarivana(Rimljanima 11,25.26) uz svakako narod Gospodnji iz "neznaboštva" koji ima istinu koja je najbliža ovoj koja će biti objavljena kada se pripadnici Izraelskog naroda ponovo obrate.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Jasno je da se u ovim stihovima precizno odvajaju praznici i žrtve. To su "delovi" praznika kao i ovi naljevi i hlebovi:). Jasno je da je samo to "telo Hristovo". Stih u Kološanima 2,16.17 govori o telu Hristovu ili Hristu koji je stvarnost.

Pa praznici su ukazivali na Isusa, nisu svi ukinuti.

Svi praznici Gospodnji su sveti i dalje i predstavljaju puninu bogosluženja.

Da jer ukazuju na svetost Boga, praznici koji su ukazivali na Isusa i oji su se ispunili njih ne treba slaviti.

Zato će na kraju obraćenici od Izraela ponovo osvedočiti svet punini Božije istine koja je vekovima zenemarivana(Rimljanima 11,25.26)

Masovnogobraćenja nema u Bibliji.

uz svakako narod Gospodnji iz "neznaboštva" koji ima istinu koja je najbliža ovoj koja će biti objavljena kada se pripadnici Izraelskog naroda ponovo obrate.

Neće se obratiti osim pojedinaca. Od te priče nema ništa od velikog masovnog obraćenja. Pa čak ni djelimičnog.
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Postoji određeno tumačenje profesora teologije Radiše Antića, po kome se izraz "SUBOTE" u Kolišanima 2. 16 odnosi na godišnje subote kojih je bilo sedam u toku godine, jer se u tom tekstu koristi izraz "Sabaton" i da je Pavle ovde govorio o tome "da niko ne treba da osuđuje Hrišćane zašto ne praznuju ove godišnje subote"

Pravoslavni teolozi su uputili jednu zamerku ovakvom tumačenju, i izneli sledeće, da se ovde ne govori o godišnjim subotama, jer su te godišnje subote već podrazumevaju u Pavlovom izrazu "praznik" u koji spadaju i godišnje subote, već da se po ovim pravoslavnim teolozima tu radi o sedmičnoj suboti, za koju Pavle napominje "da niko ne treba da osuđuje Hrišćane zašto ne praznuju ovu sedmičnu subotu koja je deo deset zapovesti"

Smatram da su obadve ove tvrdnje pogrešne, i da se ovde govori o nečemu trećem, a to je - da apostol Pavle ovde stavlja akcenat na obredni žrtveni sistem, koji je po njegovim rečima bio "SEN" ili "TIPOS" onoga što šćaše da dođe, a telo je Hristovo.

Dakle, Pavle ovde u skladu sa načinom pisanja onoga vremena kaže sledeće:

"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ( jestivim i naljevnim žrtvama . koje su se prinosile ) za kakav praznik, ili za mladine ili za subote, što je sve bilo sen onoga što hćaše da dođe, a telo je Hristovo" (Kološanima 2:16,17)

Akcenat je na jelima i pićima, koja su se prinosila za određene praznike, i u vreme subota, i apostol napominje, da niko ne osuđuje Hrišćane zašto ne prinose ove žrtve, i ne učestvuju u ovim obredima, jer su oni pronašli ispunjenje u Hristu, i bili simbol Hristovog tela, koje je prineseno na žrtvu za grehe ljudske.

U slučaju da se ovaj izraz "SUBOTE" odnosi na sedam godišnjih subota, ovo tumačenje pomenutog profesora teologije Radiše Antića, moglo bi biti ispravno, jer ceo obredni sistem sa godišnjim subotama i starozavetnim Jevrejskim praznicima jeste uklonjen Hristovim dolaskom.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.392
Da jer ukazuju na svetost Boga, praznici koji su ukazivali na Isusa i oji su se ispunili njih ne treba slaviti.

Na osnovu Pisma smatram da ni jedan praznik nije ukinut jer oni ukazuju na pojedine segmente spasenja ili Božijeg aktivnog delovanja u istoriji svoga naroda. Ono što je primentno je to da apostoli i dalje drže sve praznike i idu na bogosluženje u Jerusalim. Naravno ne prinose žrtve ali poštuju praznike. Sedam svetih praznika su punina bogosluženja za Božiji narod novog zaveta koji uključuje i Subotu. To je moje osvedočenje na osnovu istraživanja Pisma.

Masovnogobraćenja nema u Bibliji.

Neće se obratiti osim pojedinaca. Od te priče nema ništa od velikog masovnog obraćenja. Pa čak ni djelimičnog.

Ni ja nemislim da će se svi Jevreji obratiti nego pojednci naravno ali svakako da će to biti masovnije kako se vreme bliži kraju. Naravno, mnogi Jevreji se neće obratiti. Ali oni koji se obrate biće moćno svedočanstvo za Hrista i tako će prema Rimljanima 11,25.26 Bog preko tih obraćenika činiti velika dela. Oni će se udružiti sa Božijim narodom Novog Zaveta i tako će Bog obaviti poslednje delo osvedočenja sveta za jevanđelje.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.392
No, poenta tumačenja Kološanima 2,16.17 koje sam izneo je pre svega u tome da se jasno vidi da Pavle ukazuje na žrtvu kao deo praznika koji je sen Hrista i koji je prevaziđen. Sada možemo svakako detaljno raspravljati oko ostalih praznika ali svakako to je drugi deo priče. Pre svega ovde je potrebno utvrditi koji deo praznika je izgubio svoju primenu a to smo mogli utvrditi da se radi o prinosu i žrtvama(Danilo 9, 27).:)
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Na osnovu Pisma smatram da ni jedan praznik nije ukinut jer oni ukazuju na pojedine segmente spasenja ili Božijeg aktivnog delovanja u istoriji svoga naroda.

Pa jeste, ako nema žrtve nema ni Pashe.

Ono što je primentno je to da apostoli i dalje drže sve praznike i idu na bogosluženje u Jerusalim.

Pavle je prinio žrtvu, a objašnjenje imamo u stihu "Bio sam svima sve, da koga pridobijem".

Ali oni koji se obrate biće moćno svedočanstvo za Hrista i tako će prema Rimljanima 11,25.26 Bog preko tih obraćenika činiti velika dela.

Ajd molim te daj stihove. Pa obraćenje je svaki dan nekoga, to ne znači da će se masovno obratiti. Pa moćno oružje je i sada.

Naravno ne prinose žrtve ali poštuju praznike.

Pa nema praznika Pashe bez žrtve.

Sedam svetih praznika su punina bogosluženja za Božiji narod novog zaveta koji uključuje i Subotu.

Praznici su ceremonije, a ne moralni zakon.

No, poenta tumačenja Kološanima 2,16.17 koje sam izneo je pre svega u tome da se jasno vidi da Pavle ukazuje na žrtvu kao deo praznika koji je sen Hrista i koji je prevaziđen.

Nigdje ne stoji dio, to je smisao praznika.

No, poenta tumačenja Kološanima 2,16.17 koje sam izneo je pre svega u tome da se jasno vidi da Pavle ukazuje na žrtvu kao deo praznika koji je sen Hrista i koji je prevaziđen

Poenta Kološana je da nije ukinuta sedmična subota. I da se niko ne osuđuje za praznike.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.392
Pa jeste, ako nema žrtve nema ni Pashe.

Kao što sam napomenuo, Pasha se slavi na određeni dan kao i Subota ali to je samo jedan segment praznika. Drugi su žrtve. Praznik se može slaviti i bez žrtve na određeni dan kao što se i Subota slavi bez žrtve:).

Ajd molim te daj stihove. Pa obraćenje je svaki dan nekoga, to ne znači da će se masovno obratiti. Pa moćno oružje je i sada.

Ne sporim. I sada Bog deluje. Ali verujem samo na osnovu stihova u Rimljanima 11,25.26 da će u poslednja vremena Bog podignuti snažan pokret među Jevrejima i da će mnogi pristupiti Hrišćanstvu. Naravno mnogi i neće ali će ovo biti nešto posebno. Ja tako gledam na te stihove. Pogledaj šta Pavle kaže u tim stihovima. No za ovo i mogli opet otvoriti novu temu. Da ostanemo na Kološanima...

Nigdje ne stoji dio, to je smisao praznika.

Stoji, to sam na početku naveo. Grčki izraz "merei" označava upravo deo, udeo. On stoji ispred onog izraza praznici, mladine i subote a u većini prevoda se taj izraz ne prevodi pa nemamo predstavu kako tekst stvarno glasi. Dakle, tekst glasi:"Niko da vas ne osuđuje za merei(delove) praznika, mladina i subota...koje su sen i telo Histovo". Delovi koji su sen nisu praznici i datumi praznika već žrtve koje se prinose na te praznike:)

Poenta Kološana je da nije ukinuta sedmična subota. I da se niko ne osuđuje za praznike.

Tako je. Nije ukinuta sedmična subota ali u istom kontestu su i mladine i praznici. Ako su oni ukinuti onda je i subota ukinuta. Ako pak subota nije ukinuta onda nisu ni praznici ni mladine.

Pozdrav.
 
Natrag
Top