Zaštita biljaka

[Nostradamus]

Anthonomus rectirostris – Maraskin svrdlaš
-vrsta dosta proširena u Dalmaciji
-prezimi odrasli oblik
-rano u proljeće postaje aktivan te grize pupove, zatim kopulira i počinje odlagati jaja
-katkad oštećuje i plodiće
-jaja odlaže u tek zametnute plodiće maraske, rjeđe u druge koštićave voćke
-ličinka živi u plodiću oko 30 dana, a potom se kukulji
-odrasli oblik se javlja ljeti, hrani se na raznom bilju i zatim odlazi na prezimljenje
-prisutnost kornjaša se utvrđuje trešnjom stabala ili metodom udaraca
-za jačeg odlaganja jaja preporučuje se tretiranje endosulfanom, fosalonom, fentionom

Rhynchites auratus – Višnjin svrdlaš
-važan štetnik višnje i šljive
-iako je najčešće štetan višnji, u nekim je krajevima štetniji šljivi
-prezimi odrasli oblik ili ličinka posljednjeg stadija u tlu
-početkom travnja, obično kad višnje cvatu, javljaju se odrasli oblici
-hrane se cvjetnim, a manje lisnim pupovima, kasnije plodićima
-početkom svibnja počinje odlaganje jaja u plodove
-jedna ženka odloži prosječno 80 jaja
-nakon petnaestak dana izlazi ličinka → zavlači se u košticu i izriza je
-kad završi razvoj ličinka napušta košticu i sam plod, najčešće početkom srpnja, te odlazi u tlo → dio ličinka se kukulji, a -dio ličinki prezimi i tek iduće godine u kolovozu daje mlade odrasle oblike
-suzbija se tretiranjem u vrijeme zametanja plodića ili u vrijeme pojave na pupovima sredstvima na osnovi fosalona, endosulfana, fentiona i dr.

Slika lijevo- Caliroa cerasi

Slika u sredini- Rhynchites auratus

Slika desno- Myzus cerasi

 

[Nostradamus]

ŠTENICI PLATANE



Corythuca ciliata – Mrežasta stjenica platane
-američka vrsta, otkrivena u Europi 1964. g. u Padovi, a u Zagrebu je pronađena 1970.g
-vrsta je manje štetna u svojoj postojbini u SAD-u, gdje je vrlo slabo prozčena
-aktivno ne leti na veće udaljenosti, nego leprša u zraku
-napada isključivo lišće platana, pa je primjer monofagnog kukca
-uzrokuje deklorofilaciju lišća i smanjenje asimilacije
-već u kolovozu mnoge se platane više ne zelene nego su bijele boje → time je izgubljena njihova funkcija gradskog zelenila, tj. uloga pročišćavanja zraka, te estetskog i umirujućeg djelovanja zelene boje
mlađa stabla polaganije rastu
-stjenice lete (lepršaju) pa ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata u blizini platana
-važnost mrežaste stjenice platane proizlazi iz činjenice da su platane vrlo često ukrasno drvo parkova i drvoreda u Hrvatskoj
-važnost povećavaju i teškoće pri suzbijanju zbog nužnosti izbjegavanja primjene insekticida u naseljenim mjestima
-neki talijanski stručnjaci navode mogućnost da mrežasta stjenica platane prenosi opasnu bolest platane Ceratocystis
-prezimi odrasli oblik ispod kore platane, ali i u busenju trava i u drugim skrovitim mjestima u blizini platana
-tijekom zime mogu za toplih dana izaći iz skrovišta, ali se u njih brzo vraćaju
-kad počne listanje platane, izlaze iz skrovišta te odlijeću na lišće → na njemu sisanjem uzrokuju bijeličaste točkice i pjege
-do ovipozicije dolazi na naličju lišća, u kutu koji čine glavna i postrane žile
-ličinke se zadržavaju na naličju, gdje izlučuju crni sekret, vidljiv u obliku točkastih nakupina
-isprva sišu uz glavnu žilu, zatim prelaze i na ostale dijelove plojke
-na licu lista zapaža se blijeđenje, isprva uz glavnu žilu, a kasnije na cijeloj plojci
-u srpnju se javlja nova generacija stjenice, pa se štete naglo povećavaju
-jako zaraženo lišće nekrotizira i posmeđi
-u posljednja 2 desetljeća zagrebačke su platane skoro svake godine već krajem srpnja i u kolovozu gubile svoju funkciju ukrasnog zelenila
-od kraja kolovoza, češće u rujnu, stjenice se počinju zavlačiti pod koru ili tražiti druga skrovita mjesta za prezimljenje
-u nekim godinama je moguća i pojava treća generacije
-naša su istraživanja pokazala vrlo visoku učinkovitost brojnih insekticida (piretroidi, OP insekticidi)
-visoke platane onemogućavaju primjenu na vršne dijelove, a zanošenje (drift) insekticida ugrožava ljude, kućne ljubimce, golubove i druge životinje → ne preporučuje se folijarna zaštita cijele krošnje insekticidima u vrijeme napada stjenica
-moguća je ograničena – lokalna – primjena insekticida samo na deblo platana u vrijeme kad u jesen počinje ulazak stjenica pod koru i u proljeće kad počne njihov izlazak
-tretira se deblo do visine dometa: 5 – 6 m, krupnijim kapljicama, koje smanjuju zanošenje
-tretiranje se provodi leđnim raspršivačem ili motornom prskalicom
-treba primijeniti najmanje opasne insekticide
-dobri su rezultati postignuti kombinacijom diklorvosa i deltametrina
-u Italiji su bile organizirane široke mjere suzbijanja uštrcavanjem sistemičnih insekticida u deblo → u deblu, na visini od oko 2 m, bušilicom se izbuši vijenac rupa razmaknutih 15 – 20 cm, a u te rupe se uštrca određena količina koncentriranog sistemika koji se provodnim snopovima platane diže do lišća gdje ubija stjenice
-modifikacija tog načina su specijalne plastične posudice sa šiljkom koji se zabije u drvo, pa kroz njega insekticid iz posudice ulazi u provodni sustav biljke
-u novije je vrijeme uvođenje u širu primjenu neonikotinoida opet oživjelo ovaj postupak pa se u inozemstvu mogu nabaviti posudice za uvođenje imidakloprida u deblo
-jedina mogućnost za trajno uspješno smanjenje brojnosti mrežaste stjenice platane na toksikološki i ekološki prihvatljiv način je njezino biološko suzbijanje
-brojni autohtoni grabežljivci, a vjerojatno i paraziti, već prilagodili na tog štetnika
-stjenicama se hrani i više vrsta božjih ovčica, neke stjenice te mnogi drugi predatori prošireni u nas

Slika 1- Mrežasta stjenica platane

Cossus cossus – Vrbotoč

Phyllonorycter platani – Platanin moljac miner
-povremeno se javlja na platanama
-radi vrećaste mine na licu lišća, a one uzrokuju izobličeni rast lišća i pucanje tkiva
-zaraza jača prema jeseni

Slika 2- Platanin moljac miner

 

[Nostradamus]

KUĆNA GAMAD

Hylotrupes bajulus – Kućna strizibuba
- najopasniji štetnih tehničkog drveta, proširen u Hrvatskoj
- ličinka buši u građevinskom drvetu, u stropnim gredama, drvenini vrata i prozora itd.
- napada borovinu, jelovinu i smrekovinu te ariš
- ženka odlaže jaa u pukotine u drvu
- jedna ženka odloži prosječno stotinjak jaja
- slabo je pokretna pa jaja odlaže najčešće u blizini mjesta odakle je izašla → jačina zaraze se stalno povećava, a samo - - -sporo širi na druge objekte
- cijeli život provodi u drvu kojim se hrani
- buši hodnike najčešće usporedno s godovima → u njima je čvrsto nabijena crvotočina
- razvoj strizibuba traje više godina
- termofilna je vrsta pa se zadržava u toplijim dijelovima zatvorenih objekata
- može ugroziti statiku drvenih nosećih dijelova te biti uzrok rušenja kuća i drugih objekata
- prisutnost se zapaža po izlaznim otvorima ovalna oblika
- zaraza se sprečava impregnacijom drva sredstvima koja sadrđe neki dozvoljeni insekticid
- ako iz otvora ispada piljevina, što je znak da se ličinka nalazi u hodniku, može se u otvor uštrcati neki insekticid (diklorvos) namijenjen suzbijanju gamadi u kućanstvu, te otvor zatvoriti prozorskim kitom ili gumom za žvakanje

Musca domestica – Kućna muha
- živi 2 – 4 tjedna
- ženka odlaže jaja u organsku tvar koja se raspada, pa se ličinke najčešće nalaze na gnojištima i sličnim mjestima
- razvoj ličinek traje, ovisno o temperaturi, od 7 dana do 7 tjedana
- muhe najčešće imaju 6 – 10 generacija godišnje
- prenose uzročnike bolesti kolere, dizenterije, trbušnog tifusa, tuberkuloze i dr.
- na tijelu jedne muhe nađeno je do 500 milijuna bakterija

 

[Nostradamus]

Monomorium faraonis – Žuti faraonski mrav
- često su prava napast stanovnicima nekih novih naselja u Zagrebu i u nekim drugim gradovima
- žive zajedničkim životom u mravinjacima
- odlikuju se polimorfnošću, pa se razlikuju mužjaci, ženke, radnici i vojnici
- spolni oblici se roje ljeti uglavnom istovremeno
- nakon kopulacije, krilata ženka osniva novi mravinjak
- radnici odnose hranu ličinkama u mravinjak pa se na tome osniva mogućnost suzbijanja izlaganjem mamaca zatrovanih - - -kemosterilizantom, inhibitorom razvoja (metopren) ili insekticidom s odgođenim djelovanjem (neopitroid)
- mravi su većinom omnivorni, a neke vrste su samo karnivorne

Lepisma saccharina – Srebrna ribica
- zadržava se na vlažnim mjestima, u podrumima i na sličnim mjestima
- hrani se različitim otpacima, ali i papirom, strvinama i sl.

Blattodea – Žohari
- pratitelji čovjeka → ubrajaju se u gamad jer žive u obitavalištima čovjeka
- pogoduje im viši standard života, jer razne podne i zidne obloge omogućuju sklanjanje, osobito kućni strojevi, tamna, - -topla i vlažna skladišta
- njima još više pogoduje nečistoća i nehigijenske prilike, jer u takvim uvjetima lako dolaze do hrane
- štete poljoprivrednim proizvodima jer ih onečišćuju, kako izmetom tako i svojom prisutnošću
- omnivori su, ali se najradije hrane otpatcima namirnica i ostacima hrane → najčešći su u skladištima prehrambenih - - -proizvoda i u smočnicama
- trebaju dosta vode pa se nalaze i u kupaonicama, kuhinjama i sl.
- termofilni su organizmi
- zadržavaju se u mraku
- gospodarsku važnost imaju u ugostiteljskim objektima, gdje njihova prisutnost narušava ugled objekta, ali i drugdje gdje - -svojom prisutnošću onečišćuju hranu
- smatra se da prenose klice nekih bolesti čovjeka
- jaja odlažu u "paketima" nazvanim ooteke, koje su obavijene opnom koja sprečava njihovo isušivanje → u jednoj se nalazi 16 – 30 jaja
- odrasli oblici žive vrlo dugo → i do 3 godine
- mogu preživjeti dugo bez hrane

 

[Nostradamus]

Blatella germanica – Smeđi žohar
- u grijanim prostorima ima 2 generacije godišnje

Blatta orientalis – Crni žohar
- plodniji je od smeđeg žohara
- razvoj jedne generacije traje više godina

Periplaneta americana – Američki žohar
- razvoj ličinki je spor
- odrasli žive do 2 godine
- najčešći je u lukama
- suptropska je vrsta

- suzbijanje žohara se provodi higijenskim mjerama održavanja čistoće svih prostora gdje se čuva ili rukuje namirnicama i hranom
- žohare se može hvatati u posebne klopke (Blatstop, Roachtrap) u kojima se nalazi feromon agregacije koji privlači -žohare te ljepilo na koje se zalijepe
- može se koristiti i samo ljepilo (npr. Alt) kojim se premažu daščice ili komadi kartona i postave iza ili ispod domaćinskih - strojeva ili namještaja
- od biotehničkih tvari se preporučaju regulatori razvoja koji ometaju razvoj ličinki ili hidropren koji sterilizira mužjake
- kemijske insekticide treba primjeniti samo kada je prijeko potrebno i sukladno uputama
- preporučuje se primjena tvornički pripremljenih sredstava koja se nabavljaju u malim prskalicama ili sprej dozama
- manje se koriste insekticidna prašiva

 

[Nostradamus]

- Empire, K-Othrine WP 25, Safrotin EC-20 itd.
Mus musculus – Kućni miš
- hrani se raznom hranom, najradije onom koja sadrži škrob
- uzima vrlo mnogo hrane, katkad dnevno 50 – 80 % svoje težine
- osim koncentrirane uzima i 30 – 40 % stočne hrane
- koti se 3 – 6 puta godišnje → u leglu ima 6 – 10 mladih
- mehaničke klopke i lovke korisne su za manjih zaraza
- vrlo je učinkovito korištenje posebnog ljepka na koji se hvataju miševi
- najvažnije je suzbijanje glodavaca mamcima zatrovanim rodenticidima → zrnje žitarica kojem se dodaje radi boljeg - -ljepljenja rodenticida brašno, dekstrin ili šećer uz slabo vlaženje
- zatrovani mamci izlažu se u sanduke ili kutije s prorezanim otvorom za glodavce da bi se spriječio pristup djeci i domaćim životinjama
- za trovanje tvorničkih mamaca ili mamaca vlastite izrade koriste se rodenticidi iz skupine antikoagulanata → za višestruko - uzimanje su oni na osnovi kumarina i klorfacinona
- antikoagulanti za jednokratno uzimanje imaju za osnovu brodifakum, bromadiolon, flokumafen i difetialon

Slika lijevo- Mus musculus – Kućni miš

Slika u sredini- Musca domestica – Kućna muha

Slika desno- Blatella germanica – Smeđi žohar

 

[Nostradamus]

• MJESTA PREZIMLJENJA ŠTETNIKA

• termiti → imaju sve razvojne stadije – ličinka, jaja, kukuljica, imago
• lisne uši → prezimljuje zimsko jaje koje se najčešće nalazi na voćkama i drugom drvenastom bilju à iz tog jaja izlazi uš osnivačica

→ vrste koje prezimljuju u obliku jaja se suzbiju zimskim prskanjem

• lisne buhe, kapulin – crveni pauk, hrušt krumpira, zlatice, tripsi, buhači, stjenice → prezimljuju u obliku imaga
• u obliku kukuljice prezimljuju lisni mineri, kupusni moljci, sovice, kupusari
• u obliku ličinke prezimljuju štitaste uši (različiti stadiji), savijači plodova (gusjenice)
• u obliku jajnog legla → prelci gubari, ružin savijač
• repičin sjajnik (Meligethes aeneus) → imago prezimi u zemlji uz rubove polja, puteve i slična mjesta
• ružine osice (Arge rosae) → kukuljica ili ličinka posljednjeg stadija u tlu ili ispod otpalog lišća
• šljivina štitasta uš (Parthenolecanium corni) → ličinke drugog stadija na granama i stablu
• limunov crvac (Pseudococcus citri) → svi oblici mogu prezimjeti, a najčešće ženke na trsu, a katkad i na korijenu
• jabučna krvava uš (Erisoma lanigerum) → prezimi ličinka na vratu korijena i debljem korijenju, te u pukotinama debla i rak ranama grana
• zelena breskvina uš (Myzus persicae) → prezimi zimsko jaje na breskvi i kao odrasla ženka u zaštićenom prostoru
• zelena graškova lisna uš (Acyrthosiphon pisum) → prezimi zimsko jaje blizu korijenovog vrata višegodišnjih leguminoza ili na biljnim ostacima
• obična kruškina buha (Psylla pyri) → prezimi imago u krošnji u pazušcima pupova i pukotinama kore
• velika kruškina buha (Psylla pyrisuga) → prezimi imago na skrovitim mjestima na različitom bilju
• jabučna buha (Psylla mali) → prezimi jaje u pazušcu pupova i pukotinama kore stabla jabuke

• što se mjesta tiče insekti mogu prezimiti u:
  • • tlu → rovac, hrušt, klisnjaci ili žičnjaci, sovice pozemljuše
    • na biljci domaćinu → na korijenu – ličinka mrkvine muhe

→ na krošnjama – Myzus persicae
→ pazušcima pupova – zeleni savijač pupova

• • • na drugim biljkama (korovi) → kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis)
    • na ostacima biljaka (na ostacima suhog lišća) → kukuruzni moljac
    • na različitim zaštićenim mjestima (ograde, različite konstrukcije) → Pieris brassicae, Pieris rapae, Tetranychus urticae

 

[Nostradamus]

ŠTETNICI KOJI RADE CIGARE

Myzus varians – Breskvina uš uvijalica
- na zatku ima veliku crnu pjegu
- obično je heterecijska i holociklička vrsta
- sekundarni domaćin su biljke iz roda Clematis
- može biti i monoecijska pa cijeli razvoj završava na breskvi
- prenosi neke viruse, a među njima i šarku šljive
- prezimi kao zimsko jaje na breskvi
- uši žive na naličju lista i vrlo intenzivnim sisanjem uzrokuju uvijanje rubova lista prema dolje, te list dobiva oblik cigarete
- napada mlado vršno lišće
- dosta rano, već od svibnja, migriraju uši na ljetne domaćine – zeljaste biljke, no dio uši cijeli razvoj provede na breskvi

Blennocampa pusilla – Ružina osa uvijalica
- pagusjenice ishranom uvijaju lišće ruže oko srednje žile
- suzbijanje se obavlja skidanjem uvijenog lišća u kojem se nalaze ličinke osice
- samo iznimno je potrebna primjena insekticida fumigatnog (diklorvos) ili sistematičnog (dimetoat) djelovanja

Byctiscus betulae – Cigaraš
- štetnik vinove loze i kruške, rjeđe šljive i nekih drugih vrsta voćaka
- oštećuje i brezu i neke vrste ukrasnog drveća
- najčešći je u Istri i Dalmaciji
- prezime odrasli oblici na raznim skrovitim mjestima
- javljaju se početkom proljeća i hrane se pupovima, a kasnije lišćem, praveći crtičave grizotine
- vrlo su živahni
- iznimno mogu oštetiti i vrškove izboja
- no uskoro počinju nagrizati peteljku lista, što izaziva venuće lista pa ga ženka može nogama smotati u tuljac – cigaru
- unutar tuljca odlaže nekoliko jaja
- ličinke žive unutar tuljca, gdje se i hrane, a na završetku razvoja odlaze u tlo na kukuljenje
- suzbijanje se obavlja skidanjem i uništavanjem tuljaca zajedno s jajima i ličinkama → time se smanjuje napad iduće godine
- i odrasle pipe su dobro uočljive pa se mogu skupljati i uništavati
- ako se na lozi ili kruški opaze brojni cigaraši ili njihovi urezi u lišću, može se provesti kemijsko suzbijanje u vrijeme dok je - broj tuljaca još malen
- obično je najpovoljniji rok za takvo suzbijanje u svibnju
- od insekticida koriste se endosulfan, fention, fosalon, fenitrotion i neki drugi insekticidi

Na slici: Byctiscus betulae – Cigaraš

 

[Nostradamus]

Bolesti cveća

ASTER ( Callistephus ) - Zvezdan, Aster
1. Trulež u osnovi stabljike

Ovu bolest izaziva Phytophtora cryptogea. Simptomi slični Fusarium uvenuću, ali boljka znatno brže razara biljku. Po ostvarenoj infekciji dolazi do uvenuća biljke, a na stabljikama se javljaju crno smeđe fleke. Posle toga, biljka u nivou zemljišta se smežura i pada. Na napadnutoj stabljici se javlja meka, vlažna trulež. U početku je lokalizovana u kori, a kasnije zahvata sva tkiva.

Kontrola: Bolest je favorizovana vlagom, neadekvatnom drenažom i hladnim vremenom. Znaci dobra drenaža, zalivanje samo koliko treba. Posle uklanjanja Astera, pre ponovnog korišćenja zemljište dezinfikovati formalinom.



2. Fusarium - uvenuće

Fusarium oxysporum f. callistephi. Mlade biljke - vrlo brzo se savijaju, poležu i venu. Starije pokazuju 2 tipa simptoma zaraze:

I - biljke zakržljale, pokazuju razvoj samo sa jedne strane, lišće žuti, na poprecnom preseku smeđi vaskularni prsten, i na kraju biljke venu.

II - donji listići venu, zatim cela biljka vene i suši se. Stabljika u osnovi crni - trulež stabljike.

Kontrola: rezistentni klonovi Astera . Pre sadnje zemljište sterilisati.

3. Propadanje lišća, trulež korena, trulež stabljike

Rhizoctonia Solani . Simptomi: prvo propadaju donji listovi koji su u kontaktu sa zemljom. Na tkivu se pojavljuju vodom natopljene zone koje se šire preko celog lista, zatim menjaju boju, od tamno zelene do smeđe, i postaju mlitave. Od inficiranih centara se šire naizmenicno koncentricni mrko smeđi i svetli prstenovi. Posle propadanja lišća trulež se širi preko peteljke do stabljike prouzrokujući trulež. U drugim slučajevima i koren i stabljika mogu biti napadnuti direktno!!!

Kontrola: Sterilizacija zemljišta vodenom parom.

4. Pegavost lišća

Ascochyta ateris, Septoria callistephi - smeđa pegavost lišća, a ponekad i čašica, latica i stabljike. Zaraženo lišće od osnove, prema vrhu se suši i vene, inače ne prouzrokuje velike štete.

Kontrola: Bakarni kreč.

5. Rđa

Coleosporium solidaginis . Na naličju crveno narandžaste pustule - uredososrusi. Ponekad lišće žuti i suši se. Prelazni stadijum na borovima (spermacije i ecidospore).

Kontrola: Aster ne proizvoditi u blizini rasadnika i kulture Pinus vrsta.

6. Žutilo
Ovu bolest prouzrokuju mikoplazmaticni organizmi. Na lišću, duž nerava se javljaju svetlo žute zone, i ubrzo postaje potpuno hloroticno. Moze se javiti samo na jednoj strani biljke, dok ostali delovi ostaju potpuno zdravi. Biljke pokazuju čudan vretenast rast, ne suše se. Potpuno razvijeno lišće ne menja boju, ali novoobrazovano lišće i drška žute. U pazuhu lišća se javlja veliki broj sekundarnih pupoljaka.

Biljke koje su zaražene pre zrelosti, zaostaju u porastu i postaju zakržljale. Cvetne glave su patuljaste. Ako do infekcije dođe rano, onda boljke ne cvetaju, kasnije se listovi deformišu i postaju žuto-zeleni. Korenov sistem je manji nego kod normalnih.

Kontrola: Vektori - cikade. Insekti su nesposobni da prenesu bolest dok se bar 10 dana nisu hranili na zaraženim biljkama, a posle toga ostaju zaraženi bar 100 dana.

Pokrivati biljke zastorima. Ukoliko se bolest pojavi biljke iščupati i ukloniti.

Poznato je da mikoplazma prezimljava u nekim dvogodisnjim korovima, i sa istih se moze preneti na Aster. Zato, ne gajiti Aster na rastojanju manjem od 60 metara, od ivice korova.

 

[Nostradamus]

BEGONIA spp. - Begonija
1 . Bakterijska lisna pegavost

Xanthomonas begoniae. Prvi simptomi u vidu malih plikova, ozleda na lišću. Lako se uočavaju i skoro su providne, vremenom se šire, povećavaju i spajaju. Pege su ispunjene vodom. Kao posledica bolesti lišće opada pre vremena. U nekim slučajevima bakterija može kolonizirati glavnu stabljiku. Povoljni uslovi za bolest toplo i vlažno vreme.

Kontrola: Potapanje lisnih reznica 5 minuta u bordovsku čorbu, pre stavljanja u pesak. Zakorovljene begonije tretirati bordovskom čorbom, bakarnim krečom i to sa naličja lista. Regulacija vlage, T i adekvatno rastojanje sprečava bolest.

2. Botrytis propadanje i trulež stabljike (siva plesan)

Botrytis cinerea - sušenje listova cvetova i stabljika. Zaražene površine lista se šire i ceo list dobija crnu boju. U zavrsnoj fazi pokriveno sivo-smeđom plesni. Ozlede na stabljici, nepravilne, mrke, vlažne, ulegle. Nekroze se prvo razvijaju na nodijama ili internodijama stabljike. Ponekad se ozlede spajaju, prstenuju i suše stabljiku. Stabljika puca na mestu ozlede (obično iznad površine zemljišta).

Kontrola: Sve obolele delove biljke ukloniti i uništiti. Ozleđena mesta ukloniti skalpelom i isprskati ciramom, benomilom, cinebom i kaptanom. Biljke saditi na većim razmacima.



3. Pepelnica

Erysiphe cichoracearum i Oidium begoniae - na površini lišća, stabljike i cveća, bela epifitna micelija.

Kontrola: pravilna ventilacija, tretiranje biljaka, kaptanom, benomilom, vlažnim i isparljivim sumporom.