Vlaga na prozorima, misterija...pomozite!!!

Član
Učlanjen(a)
26.01.2010
Poruka
31
Vec duze vrijeme imam problem sa vlagom na prozorima ("KISA PO STAKLIMA"). Kuca je napravljena prije par godina, sve je uradjeno poprilicno dobro, uradjen je i stiropor sa vana. Dobio sam prozore od prijatelja koji su iz Njemacke od drveta i aluminijuma,dupla stakla, stvar je u tome sto on ima iste prozore i sve je ok, kod mene je takodje u gornjem spratu ista stolarija i sve je ok, medjutim u prizemlju je druga prica ,voda je po prozorima ,umoran sam od toga, ne znam sta da radim, imam dvije ventilacije koje sam stavio u dimnjak jer ga ne koristim, medjutim i to ne pomaze. Pomozite na savjetima ,puno sam zahvalan!


Poštovani. Vaš problem se svodi na termički proračun objekta i difuziju vodene pare kroz zidove. U slijedećem ću probati biti što jasniji o vašem problemu. Naime zrak u prostorijama ima određenu vlažnost. Prilikom prolaska zraka kroz zidove (topliji/hladniji) dolazi do pojave kapljica rose što vam je u fizici poznato kao tačka rošenja. Ako je ta tačka rošenja "pomjerena" van objekta onda nema nikakvih problema. Ako vam je tačka rošenja "pomjerena" unutar objekta onda imate pojavu kapljica na staklima ili u slučaju zidova dolazi do pojave buđi i vlage po zidovima. Obzirom da ste naveli da imate termičku izolaciju (stiropor) mislim da se "previše utoplili" objekat. Obično se termičkim proračunom bave arhitekte i u projektima se daju ti proračuni sa matematički dokazanim debljinama pojedinih slojeva. Naravno na ovim prostorima uglavnom ljudi koriste iskustva od komšije pa i gdje treba i gdje ne treba ide stiropor petica :). Daleko od toga da želim da kritikujem ali samo hoću budućim čitačima posta da skrenem pažnju da nije bez veze uveden termički proračun.
E sad kad smo kod tog famoznog termičkog proračuna, na njega utiče i svrha prostorije. Naime matematički gledajući ne treba vam ista termika za spavaću sobu i za kuhinju. Razlog tome je što u kuhinji (ili npr kupatilu) često imate već zrak prezasićen vlagom usljed kuhanja. E tu bi se trebao arhitekta poigrati sa tačkom rošenja pa vidjeti šta i kako da riješi.
Sad konkretno, u vezi vašeg problema, možda da probate da zračite prizemlje više. Ili još bolje, ako se "kiša po staklima" dešava u određenim prostorijama, probajte smanjivati grijanje tih prostorija, možda vam to pomogne.
 
Učlanjen(a)
10.02.2014
Poruka
228
Zima je prosla ali jos par reci oko kondenzacije: sa bloga

Kondenzacija PVC prozora

Sa dolaskom zimskog perioda i prvih nižih temperatura često dolazi do kondenzacije i pojave vlage na novougrađenim PVC prozorima tj. staklima, a kasnije i do pojave buđi i gljivica, a što se često laički i nepravedno vezuje za ugradnju PVC prozora. Argumenti za to su ti što te pojave nije bilo dok su tu bili stari drveni prozori. Međutim problematika kondenzacije je mnogo komplikovanija jer nekoliko kvadratnih metara prozora nikako ne može uticati na energetsku ravnotežu niti na relativnu vlažnost vazduha što je ključni uzruk pojave kondenza na staklima.

Nekoliko primera iz svakodnevnog života mogu pojasniti ovu pojavu: stakla na naočarima se odmah zamagle kad uđete iz hladnog u toplu prostoriju, ili kondenzacija stakla u kolima u zimskom periodu kad više osoba sedne u njih, za ove situacije nećete kriviti loš kvalitet ramova i stakla kao ni loš kvalitet automobila u kojem sedite. Kondenzacija stakla u kolima se rešava uključivanjem ventilacije. Slična je situacija i sa stolarijom. U svim domaćinstvima obavljanjem svakodnevnih aktivnosti nastaje vlaga koja je prirodan proces i to kuvanjem, tuširanjem, sušenjem veša, a samo disanjem jednog čovek u toku dana proizvede 2,5 l tečnosti . Isušivanje građevinskih radova u enterijeru može biti još jedan od uzročnika pojave vlage u prostorijama. Postavlja se pitanje kako da ta vlaga izađe napolje.

Pojava kondenzacije u prostorijama
Činjenica je da drveni profili ne utiču na mikroklimu ništa više od plastičnih i da razlika u materijalu od kog se prave prozori nema bitan uticaj na cirkulaciju vazduha u prostoru. Međutim celokupna toplotna provodljivost i propustljivost vazduha kod prozora u savremenim uslovima gradnje je mnogo strožija i gubici toplote teže da se svedu na minimum. U prošlosti vlažnost vazduha u prostorijama se formirala u uslovima kada su fuge drvenih prozora slabije dihtovale od današnjih, kada je građevinski materijal koji se koristio (drvo, kreč, trska, glina..) imao niži prag propustljivosti vodene pare iz toplih prostorija ka spolja, ovaj gubitak toplote se nadoknađivao dodatnim zagrevanjem I cirkulacija vlage i vazduha u prostorijama je bila intenzivnija, međutim ovo je vodilo u veće troškove grejanja. Danas objekti moraju biti građeni tako da se obezbedi maksimalna toplotna izolacija što uz sve sve savremene uslove gradnje stvara efekat jedne “mini staklene bašte”. Kako rešiti problem kondenzacije u ovim uslovima?

Kako sprečiti kondenzaciju?
Pojava vlage se može rešiti ugradnjom ventilacionih sistema koji se mogu ugraditi u sam okvir prozora i obezbeđuju

  • cirkulaciju i
  • razmenu vazduha.
Međutim najjeftiniji I najzdraviji način sprečavanja kondenzacije je redovno provetravanje prostorija. Na taj način u prostoriju ulazi svež i hladan vazduh, a vlažan i topao vazduh iz prostorije se isušuje i nakon toga može podneti više vlažnosti. Redovno provetravanje će sprečiti gomilanje vlage u prostoru i stvaranje kondenzacije na staklima i drugim hladnijim površinama. Provetravanje treba vršiti nekoliko puta dnevno I to tako što se prozor širom otvori na 4-5 minuta da bi došlo do razmene vazduha.
 
Učlanjen(a)
10.02.2014
Poruka
228
da dodam foru koje proizvodjaci ugradjuju u stolariju:


winkhaus.jpg


To je okov koji ima jos od oko 5-6 mm i koji dozvoljava vazduh da cirkulise i da se vlaga ne skuplja.
 
Učlanjen(a)
10.02.2014
Poruka
228
Vaznost dobrog stkla za prozore:

zolacione osobine stakla
Razni premazi na staklu i aditivi u staklu utiču na prozračnost. U toplijim klimama uobičajeno je da staklo bude ili obojeno ili da ima niskoemisione premaze koji blokiraju sunčevu svetlost. Ova stakla u stolariji mogu značajno da promene izgled objekta.

U poslovnim zgradama, gde su zatamnjena stakla dugo dominirala, postalo je sve popularnije korišćenje ultra-providnog stakla sa niskim sadržajem gvožđa koje obezbeđuje staklo koje je još transparentnije od standardnog.

Prva strategija smanjenja gubitka toplote kroz prozore je bila dodavanje jos jednog sloja stakla. Ovo je prvi put urađeno pre cca 200 godina sa prozorima koji su bili pod udarima oluja.

Počevši od 40-tih godina prošlog veka prozvođači stakla su počeli da prozvode izolovane staklene jedinice sa dva sloja stakla koji su razdvojeni vazdušnim prostorom. Uglavnom se nazivaju termopan staklom što je ustvari ime kompanije Libby Owens Ford koje je korišćeno za taj tip stakla, a uvedeno je na tržište SAD-a 50 tih godina XX veka. Došlo se do zaključka da je skoro celokupna izolaciona vrednost koja je duplirana postignuta zbog vazdušnog prostora, a ne samog stakla.

Prvobitno termopansko staklo je imalo zavarene staklene ivice te je zaptivanje bilo izuzetno dobro da čak i oni koji su postavljeni pre više od 50 godina i dalje funkcionišu normalno. Ostali proizvođači stakla su koristili odstojnike i organske zaptivne smese za dobijanje vazdušnog prostora između slojeva stakala te je ovaj pristup prevagnuo. Danas se u prksi svako termopan staklo pravi korišćenjem najčešće aluminijumskih odstojnika, butil gume ili silikona koji se fiksiraju i zapečaćuju sa veoma trajnim zaptivačima.

Sedamdesetih godina XX veka proizvođači su pokušali da dodaju treći sloj stakla u termopanu kako bi dobili veću izolacionu vrednost međutim problem koji je usledio bio je nemogućnost okvira i opreme da podrži težinu ovakvih stakala. Međutim u Švedskoj troslojno staklo u prozorima je bilo zahtevano po propisima od 1976. godine.

Kako je pritisak ka obezbeđivanju bolje izolacione sposobnosti rastao 70-tih godina proizvođači su povećali debljinu vazdušnog prostora sa 6,5mm na 13mm. Ova promena je dramatično povećala energetsku efikasnost I to za 40%. Potražnja za debljim vazdušnim prostorom dovela je do potpunog ukidanja proizvodnje stakala sa zavarenim ivicama.

ceo tekst na sajtu
 
Učlanjen(a)
10.02.2014
Poruka
228
jos par reci sa sa drugog bloga

Staklo
Staklo je najvažnija komponenta prozora jer zauzima najveću njegovu površinu. Savremene prozore krasi izolaciono staklo sastavljeno iz dve staklene ploče koje su spojene organskim lepkom između kojih je distancioni okvir. Suv vazduh ili gas argon ispunjava prostor između dva stakla kako bi se sprečila kondenzacija unutar stakla.

Staklo mora zadovoljiti visok kriterijum
Visoki standardi koji su postavljeni u građevinarstvu u pogledu energetske efikasnosti su i doveli do stalnog usavršavanja i rada na poboljšanju karakteristika svih građevinskih elemenata. Nije teško zaključiti da ugrađeno neadekvatno staklo na najkvalitetnijem prozoru mora stvarati energetske gubitke. Kao najveća površina svakog prozora, staklo mora biti deo kvalitetnog izolacionog proizvoda kako bi se postigli maksimalni rezultati. Danas nije dovoljno da staklo jedino bude idealno energetski efikasno, odnosno da anulira energetske gubitke, već mora da zadovolji niz drugih zahteva i omogući:

  • maksimalno propuštanje sunčeve svetlosti
  • reprodukciju boja
  • termičku izolaciju
  • estetiku i
  • u nekim slučajevima sigurnost.
Vrste stakla
IZO staklo se sastoji od dve staklene površine koje su spojene zaptivačem i distancionim ramom. Prostor između popunjava vazduh ili neki od inertnih gasova, najčešće argon. Korišćenjem IZO stakla dobijamo pojačanu toplotnu zaštitu.

LOW - E staklo je ekološko staklo koje značajno smanjuje toplotne gubitke, a samim tim i količinu utrošenih energenata i stepen emisije štetnih gasova. U procesu proizvodnje stakla na njegovu površinu se nanosi oksid gvožđa u jednom ili više slojeva i kao krajnji proizvod dobija se niskoemisiono staklo.

FLOT staklo je dobilo naziv po najčešće korišćenom načinu njihove proizvodnje koja se primenjuje danas. Ovo staklo odlikuje prozirnost i bistrina, kao i idealno ravne površine.

STOPSOL (FLOT + sloj za refleksiju) predstavlja staklo koje se koristi za kontrolu energije. Zimi ova stakla su idealni rešenje, ali problem nastaje leti kada dolazi do pregrevanja prostorija. Iz tog razloga je najbolje koristiti stakla sa reflektujućim slojem, odnosno stakla za kontrolu energije.

PARSOL (FLOT bojeno u masi) je staklo kojem se u procesu proizvodnje dodaje boja. Veoma zastupljeno u automobilskoj industriji, industriji nameštaja i građevinarstvu.

Kupac mora biti upoznat vrstama stakla i njihovim karakteristikama
Pri zameni starih prozora kupac mora poznavati niz detalja kako bi izabrao najbolji i odgovarajući proizvod za sebe. Možda ne morate znati kompletan proces proizvodnje pojedinog stakla, ali svakako se, pre kupovine, morate upoznati sa vrstama stakla koje se nalaze u ponudi. U zavisnosti od Vaših zahteva, u pogledu sigurnosti, estetike i energetske efikasnosti Vaš prozor možete i dodatno ulepšati birajući dekorativna stakla. Ali kvalitet stakla i njegova potpuna funkcionalnost moraju biti na prvom mestu.
 
Učlanjen(a)
10.02.2014
Poruka
228
Staklo:

Uobičajena stakla koja se stavljaju danas su tzv. IZO stakla strukture 4-16-4. Oznake u ovom broju znače da se staklo sastoji od flot stakla 4 mm, zatim okvira od 16 mm i još jednog flot stakla od 4mm kao što je prikazano na slici:

  • Flot staklo (eng. Float) – je ravno providno staklo koje se standardno ugrađuje u IZO staklo i može biti u debljinama od 3 mm do 10 mm.
  • Low-E staklo ( staklo koje štedi energiju ). Prednosti Low-E stakla ( nisko emisiono staklo ) je da je za njegovu proizvodnju primenjena tehnologija kojom se obezbeđuje da prozor u koji je ugrađenjo ovo staklo značajno štedi energiju i obezbeđuje komfor stanovanja, a kondenzaciju sa unutrašnje strane svodi na minimum.
  • Laminirano staklo je sastavljeno od dve ili više slojeva flot stakla zajedno zalepljenih obično PVB folijom (polivinil-butanal). Ovo se staklo prilikom pucanja ne raspada u male komadiće, već ostaje zalepljeno za foliju i zbog toga se koristi kao sigurnosno staklo.
  • Kaljeno staklo je flot staklo koje je termički obrađeno. Termičkom obradom mu se povećava čvrstina na udar i čvrstina na savijanje. U slučaju loma takvog stakla isto se raspada se na veći broj manjjih komadića koje imaju tupe ivice što mu povećava sigurnost korištenja.
  • Ornament staklo je dekorativno staklo koje ima neravnu površinu formiranu prema nekom uzorku. Mogu biti bela, bronzana ili žuta a najpoznatiji ornamenti su: arena, pesak, činčila, silvit, katedral …
  • Reflektujuće staklo je ravno staklo koje na jednoj strani ima više premaza metala kojima se postiže efekt ogledala. Deo svetlosti se reflektuje, deo absorbuje a deo prolazi kroz staklo. Najpoznatija su Stopsol i Antelio stakla koja mogu biti u plavoj, braon, sivoj ili zelenoj boji.
Vise na >>>

lowe-staklo.png
[/URL]
 
Natrag
Top