Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[h=6]Plemenka crvena[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Plemenka crvena[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Stara stolna sorta grožđa, koja je zastupljena u svim područjima tako vinogorja, kako u ravnicama uspijeva u brajdama, pergolama.
Sinonimi: Žlahtnina rdeča, Rdeči španjol, Šasla crvena, Gutedel roter, Chasselas rouge, Chasselas rosso, Chasseles red … i dr.
Porijeklo sorte, kod nas je došla iz Francuske.
Čokot srednje bujan, grozd osrednje veličine, valjkastog oblika, rastresit, masa grozda varira od 120 – 200 g, prinosna sorta. Bobice srednje veličine izjednačene, okrugle, meso bobice sočno, kožica tanka i odporna, ljubičasto crvene boje. Ova sorta je zastupljena u svima vinogradarskima rajonima i na okučnicama, na nizke temperature je izuzetno odporna.
Rezidba mješovita, lukovi - lucnji (šparoni), orezuju se na 8 oka, mogu se uzgajat i u kordonskom obliku (kordonac).
Najpogodnija su joj propustna, duboka i toplija zemljišta, vrlo pogodna su i pjeskovita zemljišta.
Plemenka crvena sazrijeva u prvoj epohi kraj 8. početak 9. mjeseca i drži na lozi (trsu) izuzetno dugo, ne prezorjeva.

Grožđe sadrži 18- 20 % šećera i 6–7 % ukupnih kiselina. Grožde ove sorte je pogodno kao zobatica u svježem stanju, a može se preraditi i u kvalitetno vino.

 

[Nostradamus]

[h=6]ORA - Nova stolna sorta[/h] Nova rana stolna sorta grožđa nastala je križanjem između sorti Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal. Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme sa krilom. Bobica je okrugla krupna 4,5 g žuto zelene boje pokožice. U punoj zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i dosta dobro transportno izdrživost. Sazrijeva krajem srpnja (jula).

 

[Nostradamus]

[h=6]PRIMA - Nova stolna sorta[/h] Nova rana stolna sorta grožđa, nastala je križanjem između sorti Lival x Cardinal. Dosta bujnog rasta i dobre rodnosti. Grozd je velik, težine do 500 g, srednje zbijen, cilindričnog oblika. Bobica je blago ovalna, debela 5 g, tamno plave boje sa pepeljastom maškom, okus je dobar. Kao izvanredno rana sorta koja zori krajem srpnja je odlikuje izvanredna veličina grozda i bobice.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Prima [/TD]
[TD="align: center"] Ora[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Naš rasadnik vinove loze pripremi sadnice svih stolnih sorti za sadnju na jesen, jer ta način sadnje ili dosađivanja, donosi i rod godinu ranije, posebno ako kod sadnje upotrebimo AGROGEL i PLANTELA brikete za start, bolju i bržu rast sa višegodišnjim djelovanjem.

 

[Nostradamus]

[h=1]PRIPREMA SELEKCIONIRANOG VINSKOG KVASCA za 100 l mošta[/h] Naša preporuka je svakako prvo rehidrirati (ponovno dodati vodu) zatim razmnožiti selekcionirani vinski kvasac, kako bi dobili veću biomasu, tj. ne preporučamo izravno dodavati kvasac u mošt, bez prethodnog razmnožavanja.

Dan prije berbe za svakih predvidivih 100 l mošta koji će u bačvi biti podvrgnuti vrenju (fermantaciji), potrebno je izdvojiti po 1-1,5 l mošta. Tu količinu ne sumporenog mošta potrebnu je prokuhati oko 10 minuta, kako bi izvršili potpunu sterilizaciju (uništavanje kompletne mikroflore u moštu). Nakon prokuhavanja u ohlađeni mošt na 18-20°C i dodamo pripremljene kvasce. U slučaju da mošt nema 15% sladora moramo ga dosladiti barem do 15%.

Kvasce prije dodavanja u prokuhani ohlađeni mošt obavezno treba rehidrirati (dodati im vodu). Pa tako na 100 l budućeg mošta pripremimo 20-30 g selekcioniranog vinskog kvasaca i dodamo ga u trostruku količinu mlake (35-37°C) vode i ostavimo ga tako od 15 do 30 minuta (ne dulje). Tako rehidrirani kvasac zatim stavimo u ranije pripremljeni i ohlađeni mošt te se tako ostavimo 6 - 24 sata da se razmnoži. Tako pripremljen i razmnožen kvasac rasporedi se po bačvama. Treba napomenuti da se bačve s moštom pune do 4/5 volumena bačve, kako ne bi došlo uslijed vrenja do prelijevanja mošta iz bačve.

Sličnu metodologiju pripreme kvasca koristio i kod naknadnog vrenja mošta, koji možemo postići jedino ako u moštu nema više od 0,8 g/l hlapive (octene kiseline). Jedina razlika je u tome da mošt treba kuhati minimalno 15 – 20 minuta odnosno dok sav alkohol ne ispari.

 

[Nostradamus]

[h=6]PRIPREMA SELEKCIONIRANOG VINSKOG KVASCA za 100 l mošta[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c"]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]Sl. 1 Izgled selekcioniranog vinskog
kvasca [/TD]
[TD] Sl. 2 Postupak rehidracije selekcio-
niranog vinskog kvasca[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]Sl. 3 Izgled rehidriranog selekcio-
niranog vinskog kvasca i sterilizira-
nog ohlađenog mošta [/TD]
[TD] Sl. 4 Uljevanje rehidriranog selekcio-
niranog vinskog kvasca (I dio)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]Sl. 5 Uljevanje rehidriranog selekcio-
niranog vinskog kvasca (II dio) [/TD]
[TD] Sl. 6 Miješanje rehidriranog selekcio-
niranog vinskog kvasca u sterilizira-
nom ohlađenom moštu[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=1]Lozine grinje šiškarice (Calepitrimerus vitis, Colomerus vitis) - mjere suzbijanja[/h][h=6]Insekticidi i akaricidi za suzbijanje grinja šiškarica[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
Preparat Koncentracija [%] Napomena[/TR]
[TR]
[TD]PRIMA [/TD]
[TD="align: center"] 2-3 % [/TD]
[TD] u bubrenju pupova[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]COSAVET DF [/TD]
[TD="align: center"] 1 - 4% [/TD]
[TD] u bubrenju pupova[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]COSAVET DF [/TD]
[TD="align: center"] 1 % [/TD]
[TD] otvaranje pupa i pojava listića[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]DEMITAN [/TD]
[TD="align: center"] 0,05 % [/TD]
[TD] u vegetaciji [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]SUMPOR PRAH [/TD]
[TD="align: center"] 20-25 kg/ha [/TD]
[TD] u vegetaciji[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Napomene:

• Zbog prisutnosti grinja u pupu, one se mogu prenositi zaraženim sadnim materijalom ili prilikom cijepljenja (zaražena plemka).
• Pored kemijske zaštite, populaciju (brojnost) grinja mogu regulirati i njezini prirodni neprijatelji, posebno grabežljive grinje.
• Prilikom zaštite (tretiranja) treba se strogo pridržavati uputa pri radu s otrovnim tvarima navedenim u uputi proizvođača.

 

[Nostradamus]

[h=1]Analiza tla[/h][h=6]Uvod[/h] Pišem ovaj članak prvenstveno za korisnike Vinogradatskog i voćarskog portala i VVV foruma. Smatram da čovjek koji uzima vlastito tlo iz vinograda ili voćnjaka na analizu, bi trebao nešto više znati o ispitivanjima koje može napraviti za određenu naknadu.

Tlo je tanji ili deblji rastresiti omotač naše planete u kome se stalno odvijaju procesi, koji su zapravo dio kruženja materijala i povezuju tlo u izmjeni tvari i energije s litosferom, atmosferom, biosferom i suncem.
Tlo je čovjeku predmet rada, odnosno sredstvo za proizvodnju, pa se on razvojem društvenih odnosa, znanosti i tehnike sve više upliće u prirodni tijek procesa. Zašto je tlo od takvog značaja za rast biljaka i vegetacije? Tlo ponajprije osigurava kontinuirano snabdijevanje biljke vodom, koju one primaju putem korijenja i koriste kao transportno sredstvo i građevni materijal. Biljke u tlima nalaze čitav niz biogenih elemenata koji moraju biti u takvoj formi da ih korijenje može upijati prema potrebi, a istovremeno da je zaštićeno od prekomjernih količina. Biljno korijenje nalazi u tlu potreban kisik koji je važan za disanje i pribavljanje energije. Tlo svojim toplinskim osobinama osigurava potrebnu toplinu za aktivniji tijek procesa vezanih uz životnu aktivnost biljaka. Završno, tlo u svojoj masi učvršćuje biljku, usidrava ju i zaštićuje joj korijenje od svijetla. Plodnost tla određuju fizikalno-kemijsko-biološke konstante i dinamika samih procesa u tlu. Ovim metodama upoznaju se tla i utvrđuju njihove karakteristike koje služe kao baza za izbor vrste i intenziteta pojedinih mjera intervencije čovjeka u plodnosti tla.

Standardne analize za poljoprivredne svrhe obuhvaćaju :

• pedofizikalna svojstva: tekstura, struktura, porozitet, kapacitet za vodu, kapacitet za zrak (porušeni ili neporušeni uzorak), plastičnost, propusnost tla za vodu, gustoće tla
• pedokemijska svojstva: reakcija tla, humus, hidrolitski ili supstitucijski aciditet, vrijednosti adsorpcijskog kompleksa, količina dušika i karbonata, aktivno vapno, opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom i kalijem
• specijalne analize: zbijenost, promjena volumena, ljepljivost, koherencija, bubrenje, te teški metali, prisutnost pesticida, PAH-ova, radionuklida i dr.

 

[Nostradamus]

[h=6]Fizikalne značajke tla[/h][h=6]Mehanički sastav tla – tekstura i teksturne klase[/h] Mehanički sastav ili tekstura tla predstavlja količinski ili kvantitativni odnos mehaničkih elemenata, odnosno njihovih frakcija (skeleta i sitnice). Skelet čine čestice kamena i šljunka, a sitnicu čestice krupnoga i sitnoga pijeska, praha i gline. Nakon odvajanja čestica skeleta na situ promjera 2 mm i obračunavanja njegovog udjela u odnosu na ukupni uzorak pristupa se pripremi sitnice za mehaničku analizu.

Priprema sitnice za mehaničku analizu
Osnovni zadatak pripreme sitnice za mehaničku analizu je dezagregacija, odnosno razdvajanje čestica krupnoga i sitnoga pijeska, praha i gline, koje su obično vezane u strukturne agregate. Za ovaj postupak postoji nekoliko metoda, od kojih se u pedološkoj praksi najčešće koriste internacionalna B metoda i metoda koja koristi Na-pirofosfat za dezagregaciju.

 

[Nostradamus]

[h=6]Klasifikacija skeleta i skeletnih tala[/h] Prema Atterberg-u i međunarodnoj podjeli, čestice skeleta se dalje dijele na:

• čestice šljunka, 0,2-2 cm i
• čestice kamena > 2 cm

Za detaljniju podjelu čestica skeleta i klasifikaciju skeletnih tala u našoj se zemlji primjenjuje podjela prema Gračaninu (1940).

Čestice kamena:

• krupne > 20 cm
• srednje 5-20 cm
• sitne 2-5 cm

Čestice šljunka:

• krupne 1-2 cm
• srednje 0,5-1 cm
• sitne 0,2-0,5 cm

Ako tlo uz sitnicu ima do 50% skeletnih čestica naziva se skeletoidno. Uz teksturnu oznaku sitnice koja je na prvom mjestu, dodaje se i oznaka skeletoidnosti:

• slabo skeletoidno < 10 % skeleta
• skeletoidno 10 – 30 % skeleta
• jako skeletoidno 30 – 50 % skeleta

Ako tlo uz sitnicu ima preko 50% skeletnih čestica naziva se skeletno, pri čemu razlikujemo:

• skeletno 50 – 70 % skeleta
• jako skeletno 70 – 90 % skeleta
• apsolutno skeletno > 90 % skeleta

Uz teksturnu oznaku skeletnosti koja je na prvom mjestu dodaje se i teksturna oznaka sitnice.

Klasifikacija sitnice i teksturna oznaka tla
Prema Atterberg-u čestice sitnice se dijele na:

• krupni pijesak 2,0 – 0,2 mm promjera
• sitni pijesak 0,2 – 0,02 mm promjera
• prah 0,02 – 0,002 mm promjera
• glina < 0,002 mm promjera

Na osnovu %-tnog sadržaja pojedinih frakcija sitnice daje se teksturna oznaka tla za horizont iz kojega potječe uzorak. Postoje različite klasifikacije tala po teksturi, ali najviše je prisutna u pedološkoj praksi američka klasifikacija, odnosno klasifikacija prema trokutu Tommerup-a:

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=6]Struktura tla[/h] Struktura tla predstavlja način nakupljanja ili agregacije mehaničkih čestica (krupnog pijeska, sitnog pijeska, praha i gline) u veće nakupine koje se nazivaju strukturni agregati. Prema veličini razlikujemo mikroagregate (manje od 0,25 mm promjera) i makroagregate (veće od 0,25 mm promjera).

Određivanje stabilnosti makroagregata:
Princip određivanja: stabilnost makroagegata određuje se tako da se mjeri brzina kojom se makroagregati raspadaju usljed prekomjernog vlaženja i na što se raspadaju – na mehaničke elemente ili na agregate nižeg reda.

Postupak: U zdjelicu s destiliranom vodom stave se grudice tla koje predstavljaju strukturne makroagregate. Agregati moraju biti potpuno uronjeni u vodu.

Stabilnost makroagregata se određuje prema sljedećim interpretacijskim vrijednostima:

• potpuno nestabilni agregati – ako se raspadnu na mehaničke elemente ili agregate nižeg reda unutar 3 minute
• nestabilni agregati – ako se raspadnu za 30 minuta ili ako sa svoje površine stalno odvajaju koloidne disperzije i pretvaraju se u muljastu masu
• malo stabilni agregati - ako se djelomično raspadnu za 6 sati ili potpuno za 12 sati
• dosta stabilni agregati - ako se slabo raspadnu za 12-16 sati
• potpuno stabilni agregati - ako se ne raspadnu ni nakon 24 sata

Stabilnost mikroagregata izražava se prema Vageleru pomoću indeksa stabilnosti mikroagregata (Ss) kojeg računamo prema formuli:

Ss = Fp – Fnp x 100​

gdje je:
Fp = % sadržaj čestica manjih od 0.002 mm (glina) u prepariranom tlu
Fnp = % sadržaj čestica manjih od 0.002 mm (glina) u neprepariranom tlu.
Stupanj stabilnosti mikroagregata klasificiramo prema sljedećoj skali:

Ss stupanj stabilnosti mikroagregata

• <10 potpuno nestabilni
• 1-1 nestabilni
• 20-30 vrlo malo stabilni
• 30-50 malo stabilni
• 50-70 dosta stabilni
• 70-90 stabilni
  >90 vrlo stabilni

[h=6]Retencijski kapacitet tla za vodu[/h] Pod retencijskim kapacitetom Gračanin podrazumijeva sposobnost tla da vodu zadržava u sebi i to energijom kako čvrste faze, tako i šupljika, (tzv. opnena i kapilarna voda). To je dakle vododržnost tla, pri čemu se u mikroporama nalazi voda, dok su makropore ispunjene zrakom.

Princip određivanja: Tlo se prvo zasiti do retencijskog kapaciteta, a zatim se gravimetrijskom metodom (vaganjem) određuje količina vode u tlu na temelju razlike težina vlažnog i suhog uzorka. Dobivena vrijednost se obračunava na temelju poznatog volumena tla u cilindru (obično 100 cm3) pa su jedinice u kojima se izražava ova vrijednost postoci volumni ( % vol).

Kv = (Tav – Ts)/ v * 100 (% vol)​

Kv = retencijski kapacitet tla za vodu ( % volumnih)
Tav = težina vlažnog tla zasićenog do retencijskog kapaciteta (grami)
Ts = težina suhog tla (grami)
v = volumen tla (100 cm3)

Prema Gračaninu, retencijski kapacitet tla za vodu se može interpretirati prema sljedećim graničnim vrijednostima:​

• Vrlo malen < 25% vol
• Malen 25-35% vol
• Osrednji 35-45% vol
• Velik 45-60% vol
• Vrlo velik > 60% vol

[h=6]Gustoća tla[/h] Gustoća tla je broj koji pokazuje koliko je neki volumen tla teži ili lakši od istog takvog volumena vode. Razlikujemo gustoću volumnu i gustoću čvrstih čestica. Gustoća volumna v predstavlja omjer mase šupljkavog suhoga tla (sušenog na 105°C) i poroznog volumena koje to tlo ima u prirodnom, nenarušenom stanju.

v = Ts/v​

Gustoća čvrstih čestica č predstavlja omjer mase suhoga tla i neporoznog volumena koje to tlo ima, dakle volumena samo čvrstih čestica tla (mineralnih i organskih) bez zraka. Značaj i princip određivanja: Podatak o gustoći čvrstih čestica služi za izračunavanje poroznosti tla, a donekle nam daje i predstavu o petrografskom sastavu kao i odnosu mineralnog i organskog dijela tla. Gustoća čvrstih čestica određuje se piknometarskom metodom u inertnoj tekućini: vodi, alkoholu, ksilolu ili sl, a izračunava iz odnosa količine tla i volumena istisnute tekućine. Gustoća čvrstih čestica se izražava u g/cm3.

č = Tt/Vt g/cm3.​