Vinogradarstvo

[Nostradamus]

[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 5[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Prigodan organizam i ciklus bolesti gljivica prezimi u lezijama ili pjegama na starim čokotima zaraženima tijekom prethodnih perioda vegetacije (Slika 6) i potrebno je hladno i vlažno vrijeme za oslobađanje spora i zarazu. Gljivica proizvodi plodišta u obliku tikvice - piknide - u starom zaraženom drvu. Te piknide oslobađaju spore u rano proljeće i šire se kišnim kapima na razvijajuće mladice, listove i grozdove. U prisustvu slobodne vode, spore klijaju i uzrokuju zarazu. Zaraza mladica uglavnom nastaje tijekom perioda od otvaranja pupa do vremena kada mladice dosegnu dužinu od šest do osam inča. Optimalna temperatura za zaraze listova i čokota je između 60 i 68 stupnjeva F i pri tim temperaturama potrebna je vlaga u trajanju od najmanje šest sati.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 6[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Kako se trajanje vlage povećava, povećava se u velikoj mjeri i mogućnost zaraze Lezije na listovima pojavljuju se sedam do deset dana od zaraze. Listovi u cijelosti rašireni postaju otporni na zarazu. Lezije na čokotima trebaju tri do četiri tjedna da bi se razvile. Gljivica nije aktivna tijekom toplih ljetnih mjeseci ali može postati aktivna tijekom hladnog i vlažnog vremena kasnije tijekom perioda vegetacije. Moguće je da se piknide razviju u lezije čokota i omogućiti će početni inokulum za zaraze tijekom sljedećeg perioda vegetacije.

 

[Nostradamus]

[h=6]Suzbijanje[/h]

1. Odaberite mjesta sjetve sa direktnim sunčevim svjetlom tijekom čitavog dana (izbjegavajte hlad). Dobro odvodnjavanje tla i cirkulacija zraka su također vrlo važni. Usmjerite redove tako da se u potpunosti iskoristi sunčevo svjetlo i kretanje vjetra. Uzgojnim praksama kojima se povećava cirkulacija zraka i prodiranje svjetla u vinograd smanjiti će se razdoblja vlage što je korisno za suzbijanje.
2. Kod obrezivanja u stanju mirovanja odrežite zaražene čokote i uništite ih. Odaberite samo snažne, zdrave čokote ujednačene boje za usjeve sljedećeg perioda vegetacije.
3. Pravilno vrijeme prskanja fungicidima na početku vegetacije je važno za suzbijanje u komercijalnim vinogradima.
   Slika: Piknide prodiru kroz površinu. Simptomi pjegavosti na čokotu i listovima pojavljuju se 3 do 4 tjedana od zaraze. Infekcije peteljki grozda nastaju tijekom proljeća i ranog ljeta. Crna plodišta (piknide) prezimljuju na vinovoj lozi na zaraženim čokotima i peteljkama grozda u mirovanju. Zaraze ploda i peteljki grozda ostaju latentne do kasno tijekom perioda vegetacije pred berbu.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 7[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

---

Svi edukativni programi koje provodi Državno sveučilište Ohajo su raspoloživi za klijente na nediskriminativnoj bazi bez obzira na rasu, boju kože, uvjerenje, vjeroispovijest, spolnu pripadnost, nacionalno podrijetlo, spol, godine, status radne nesposobnosti ili veterana vijetnamskog rata.

Keith L. Smith, Potpredsjednik za Poljoprivrednu Administraciju i Direktor, OSU Extension.

 

[Nostradamus]

[h=1]Prve stižu različite opasne gusjenice[/h] U početku vegetacije vinove loze na trsovima su najuočljivije štete koje čine različite gusjenice (lozin pupar, lozin savijač i grba kora) i više vrsta kornjaša iz porodice pipa. Ti štetnici u početku izgrizaju pupove, a nakon njihova otvaranja i listove vinove loze. Nasreću, njihova brojnost rijetko je tolika da bi se preporučivale kemijske mjere zaštite. Međutim, nakon zabrane nekih vrlo djelotvornih insekticida i sredstava za zimsko prskanje, te zbog blagih zima posljednjih godina, može se očekivati da će i ti štetnici u budućnosti početi činiti ekonomski znatne štete na vinovoj lozi. U kontinentalnim vinogorjima mnogo češći i važniji štetnici vinove loze su lozine grinje šiškarice. One prezime ispod kore i u ljuskicama pupova. Čim počne bubrenje, grinje ulaze sve dublje u pup, u kojem sišu sokove, a kasnije prate razvoj izboja i sišu na njegovim najmlađim dijelovima. Neki najzaraženiji pupovi posmeđe i osuše se, a iz nekih se razviju izboji sa skraćenim internodijima (akarinoza) ili se pojavljuju nabrekline na listovima (erinoza).

Lozine grinje šiškarice suzbijamo dva puta: ranim proljetnim (zimskim) prskanjem i tretiranjem u početku vegetacije. Kasno proljetno prskanje zahvaća grinje koje se nalaze u pupu, najbolje ako je pup počeo bubriti. Prskati treba kvalitetno, uz veliki utrošak škropiva. Možemo koristiti fungicid na osnovi sumpora COSAVET DF u koncentraciji od 2 do 4% ili uljni pripravak PRIMA u koncentraciji 2%. U vrijeme kretanja vegetacije grinje počinju izlaziti iz pupova u kojima su prezimile i prelaziti na mlade izboje. Tada se tretiraju specifičnim akaricidima, a tretiranje često treba ponoviti nakon 10-14 dana. Osim napada štetnika mladi izboji vinove loze u početku vegetacije mogu biti napadnuti i crnom pjegavosti (Phomopsis). Ta se bolest na listovima pokazuje u vidu sitnih žućkastih pjega s crnom točkom u sredini, a na mladicama nastaju crna ovalna ulegnuća kao posljedica odumiranja parazitiranih stanica. Već u jesen rozgva napadnutih trsova poprima netipičnu pepeljastosrebrnastu boju. Do proljeća se na zaraženoj, izblijedjeloj rozgvi razvija velik broj crnih točaka. To su plodna tijela gljive - piknide, koje su izvor zaraze u sljedećoj vegetaciji, ako smo takvu zaraženu rozgvu prisiljeni koristiti za rodno ili prigojno drvo. Iz zaražena drva pupovi često ne protjeraju ili protjeraju obično samo vršni. Suzbijanje crne pjegavosti započinjemo zimskim prskanjem, jednim od fungicida na osnovi bakra, kao što je NEORAM WG i slični.

Drugo prskanje obavljamo pri pojavi zelenog vrha pupa, a treće pri pojavi prvih listića, nekim od preparata registriranim za suzbijanje crne pjegavosti, kao što su DITHANE DG NeoTec, DITHANE M-45, MANKONOR 80 WP, FOLPAN 80 WDG ili ALONSO. Tamo gdje je bolest prisutna potrebno je sustavno suzbijanje da se ne proširi, jer ju je vrlo teško iskorijeniti.

Davor Hodak, dipl.ing,agr.​

AgroChem MAKS d.o

 

[Nostradamus]

[h=1]Šteta od pipa u vinogradu[/h] Pipe mogu izazvati velike štete u vinogradima ako se redovito pojavljuju, prije svega ispijajući pupove.
VINOVE PIPE (latinski naziv Otiorrhynchus), ima više vrsta koje su poznate kao štetnici vinove loze:
U Slavoniji i istočnim krajevima susrećemo sljedeće vrste:

• Otiorrhynchus ligustici – lucernina pipa
• Otiorrhynchus lavandus – lozna pipa

U Istri, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini:

• Otiorrhynchus alutaceus – crna pipa
• Otiorrhynchus corruptor – šarena pipa

Posebno u Istri nailazimo na Otiorrhynchus alutaceus a. vittatus - prugasta pipa.

Vinove pipe hrane se lišćem različitih biljaka, a ličinke im žive na korijenu vinove loze. Zbog svoje prirodne otpornosti vrlo se teško suzbijaju. Vinove pipe se pojavljuju kao štetnici vinove loze najviše u našim istočnim vinogradarskim krajevima, a osobito u Fruškoj gori, Primorju, Dalmaciji i Hercegovini.

Jedna od najpoznatijih vrsta pipa u istočnim krajevima je LUCERNINA VELIKA PIPA (Otiorrhynchus ligustici). Ona se pojavljuje u rano proljeće, u doba pupanja voćnjaka i vinove loze. Može počiniti velike štete izgrizanjem pupova. Kada loza potjera listove, ženka odlaže jaja u lucerištima pri glavi korijenja.

LOZNA OIOA (Otiorrhynchus lavandus) je druga vrsta pipa, a javlja se u istočnim krajevima (u vinogradima na obroncima Fruške gore). Za nju je karakteristično da se javlja periodički u velikim vremenskim razmacima. Ličinke žive u zemlji i na korijenju vinove loze.

Šarena vinova pipa (Otiorrhynchus corruptor) poznata je kao SKOROVAČA. To je najpoznatija vrsta pipa. Nalazi se na čitavim području Jadrana, od Istre do Boke kotorske. Za razliku od već navedenih vrsta, skorovača je redoviti gost u vinogradima rajona Primorske Hrvatske. Osim pupova oštećuje i lišće, a prugasta vinova pipa (Otiorrhynchus alutaceus a. vittatus) oštećuje i pupove bresaka

 

[Nostradamus]

Suzbijanje:
Spomenuli smo da zbog prirodne otpornosti kao i zbog činjenice da oštećuju lozu uglavnom noću, a po danu se skrivaju pod grudom zemlje, vinovu pipu (lucernina) Otiorrhynchus ligustici, možemo uništavati skupljanjem ili kopanjem lovnih jaraka između lucerišta i vinograda. Dobro je ukošene stranice jarka (kanala) kao i dno jame zaprašiti odgovarajućim insekticidom. Većina pripravaka koji su korišteni za tu namjenu izgubili su dozvolu za promet u našoj zemlji, tako da je dosta sužen izbor pripravaka za ove štetnike.

Za suzbijanje vinovih pipa danas se služimo sljedećim preparatima:

1. za prskanje u bubrenju pupova: NURELLE D (klorpirifos-etil + cipermetrin).
2. za prskanje u vegetaciji: SUMIALFA 5 FL (esfenvalerat)

Pobliže upute o koncentraciji i načinu primjene nalaze se uz sredstvo. Treba se svakako pridržavati zaštite pri radu s otrovima, a posebno strogo voditi računa o karenci (vrijeme u danima, koje mora proći od dana prskanja do dana kada smijemo tretirano voće konzumirati bez opasnosti za naše zdravlje, kao i zdravlje domaćih životinja). Treba paziti da ostaci pesticida ne kontaminiraju stočnu krmu koja se nalazi uz vinograd.

Danas je najćešća primjena insekticida na bazi piretroida, koji zbog visoke insekticidnosti imaju vrlo povoljan koeficijent toksičnosti. To je velika prednost, jer se primjenjuju u vrlo niskim dozama, odnosno koncentracijama, što smanjuje onečišćenja okolice. Takav je primjerice pripravak SUMIALFA 5 FL (esfenvalerat), doza primjene mu je 15-20 ml/100 l vode. Karence se kreću od 21 do 28 dana, nedostatak piretroidima je brza pojava rezistentnosti, pa se preporučuje primjena naizmjenično s drugim insekticidima. Smiju se upotrijebiti najviše dva puta u tijeku vegetacije.

Osim pipa navedeni preparati suzbijaju i grozdove moljce, cigaraše, cvrčke ...

 

[Nostradamus]

[h=1]Lozne grinje šiškarice i crveni voćni pauk[/h] Dolazak proljeća za vinogradare predstavlja početak intenzivne zaštite vinograda od štetnika i bolesti. Da bismo izvršili zaštitu vinove loze optimalno, što je svakako u interesu vinogradara, moramo napad štetnika ili bolesti uočiti odmah na početku i moramo ispravno odrediti i prepoznati uzročnika napada. Dakle, vinogradar će svojim svakodnevnim posjetima vinogradu i promatranjem tijeka razvoja vinove loze pravodobno uočavati nepoželjne promjene i ispravno ih tumačiti.
Da bismo olakšali vinogradarima pravilno tumačiti te promjene na vinovoj lozi, opisat ćemo promjene koje uzrokuju najčešće štetnici na početku vegetacije. To su lozine grinje šiškarice (uzročnik erinoze (Eryophies vitis) i uzročnik akarinoze (Phyllocoptes vitis i Epitrimerus vitis)), te crveni voćni pauk (Panonychus ulmi). Ovi štetnici izazivaju promjene i uzrokuju štete na pupu i lišću vinove loze.

 

[Nostradamus]

[h=2]Lozine grinje šiškarice[/h] Lozine grinje šiškarice, uzročnici akarinoze i erinoze, iz godine u godinu sve agresivnije napadaju europsku i hibridnu lozu. Ova vrsta grinje ne nanosi veće štete vinovoj lozi, osim u slučaju jakog napada, za razliku od grinja uzročnika akarinoze, te na njih moramo obratiti posebnu pozornost.

Lozina grinja - uzročnik Link "akarinoza" not found (Phyllocoptes vitis i Epitrimerus vitis)

Pupovi posmeđe, izboji su skraćenih internodija, često dvostruki, mladica slabo napreduje u odnosu na nenapadnute mladice, listići deformirani i smežurani, a rubovi su im tamniji i savinuti. Na većem lišću vide se zvjezdolika mjesta napada koja ispadaju, pa

je list prošupljen na više mjesta. Ovo su karakteristični pokazatelji - simptomi akarinoze. Štete su najveće u proljeće, naročito ako hladnije vrijeme uspori rast mladica. Grinje prezimljuju u pupu pa ga najčešće i napadaju. Treća i četvrta generacija grinja napada kasnije ljeti, pa napadnuti list poprima tamniju boju zbog brojnih mjesta uboda. Ponekad su točkice napada ljubičastog odsjaja. Najčešće je napadnuto lišće bliže staroj rozgvi.

 

[Nostradamus]

[h=6]Insekticidi i akaricidi za suzbijanje grinje, uzročnika akarinoze:[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
Preparat Koncentracija [%] Napomena[/TR]
[TR]
[TD]COSAVET DF [/TD]
[TD="align: center"] 1-4% [/TD]
[TD] u bubrenju pupova[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]COSAVET DF [/TD]
[TD="align: center"] 0,3% [/TD]
[TD] u vegetaciji [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]PRIMA [/TD]
[TD="align: center"] 2% [/TD]
[TD] u vegetaciji[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Lozina grinja - uzročnik Link "erinoza" not found (Eryophies vitis)

Na licu lišća nabrekline, a na naličju uleknuća ispunjena vunastom prevlakom. Prevlaka je najčešće bjelkasta, naročito na početku napada,

a kasnije kod nekih sorti rđasta ili ljubičasta. Bijelu prevlaku ne smije se tumačiti kao peronosporu, što se često događa, jer napad peronospore na lišću ne uzrokuje nabrekline na licu lista, nasuprot vunaste prevlake na naličju lista. U nabreklini se tkivo lista suši, pa dolazi do jake deformacije lista, a ponekad i do odumiranja dijelova lista. Nabrekline su ispunjene sitnim grinjama bjelkaste boje, a vunasta prevlaka je ustvari vrlo brojna kolonija grinja. Uzročnik erinoze ima godišnje do 7 generacija, u jednom pupu u vrijeme zime može se naći i stotinjak grinja, a na jednom listu u vrijeme vegetacije i više stotina grinja. Grinja prezimljuje u pupu, pa pri velikoj brojnosti izaziva deformaciju izboja i odumiranje pupova.

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]