Vinogradarstvo

Nostradamus · 15.02.2012

Biologija: U zbijenom tlu smanjena je redukcija (prozraka) i izmjena plinova što dovodi do manjka kisika, viška ugljičnog dioksida, a tvori se i sumporovodik. Klorozu pojačava loše vrijeme koje smanjuje asimilaciju, a obilne kiše uzrokuju još veći nedostatak kisika u tlu. U izrazito vapnenastim tlima može biti dosta željeza, ali ga suvišak vapna veže u željezne spojeve, koji su biljci nedostupni, tj. korjenov ih sustav ne može upiti i unijeti u biljku. Dakle u tom tlu nema dovoljno slobodnog, biljci - lozi, dostupnog željeza. Željezo je biljci potrebno za tvorbu klorofila (lisnog zelenila), iako klorofil ne sadrži željezo nego magnezij. U početku razvoja loze, u proljeće, čokot još ima dovoljno slobodnog željeza, pa se klorofil stvara u dovoljnoj količini (listovi su zeleni), no u doba bujnog rasta (poslije cvatnje, od polovice lipnja) nema ga dovoljno i listovi žute. Dakle, porast uvjetovan jakom gnojidbom N-P-K gnojivima može pospješiti žuticu. Također, jaka gnojidba nedovoljno zrelim stajskim gnojem može dovesti do žutice vinove loze, jer se takav gnoj u tlu jako i brzo rastvara, pa mikroorganizmi koji obavljaju rastvaranje, intenzivno dišu i izlučuju ugljični dioksid koji se s vodom veže u ugljičnu kiselinu, koja također pretvara željezo u tlu biljci nepristupačan oblik.
Žuticu često izaziva pomanjkanje makro i mikroelemenata (bor, mangan, magnezij,…), nedovoljno srašten cijep, loše izvedeno cijepljenje, virusne bolesti,…
Na vinovoj lozi pojavljuje se više virusnih oboljenja, a ovom prilikom kažimo da postoji virusna bolest vinove loze opisana i poznata kao infektivno žućenje (flavescence doree).
Crveni pauk i lozine grinje šiškarice mogu također utjecati na pojavu žutice.

Nostradamus · 15.02.2012

Mjere suzbijanja: Prilikom cijepljenja na zeleno treba paziti da se uzimaju plemke s zdravih čokota, iako i one mogu biti zaražene virusom. "Foliarnom dijagnostikom" lista može se u laboratoriju za vinogradarstvo utvrditi koji mikro ili (i) mikro element nedostaje. Neki autori navode da klorozu vinove loze ne uzrokuje nedostatak željeza već nedostatak magnezija. Prije sadnje mladog vinograda obavezno uzorak tla na analizu. Ukoliko je analizom utvrđeno da je tlo takovog sastava da bi moglo izazvati žuticu vinove loze tada se preporuča nabavka takovog sadnog materijala (loznih cijepova) koji odgovaraju tlu. Obično takova tla sadrže višak vapna te se stoga preporuča nabava sadnog materija koji je cijepljen na podlozi Šasla x Berlandijeri 41B koja podnosi do 40% vapna u tlu. Lozni cijepovi na podlozi Kober 5BB podnosi do 20% vapna u tlu. Vinogradari s područja Kalnika (koje je poznato po višku vapna u tlu), a koji su sadili vinograde loznim cijepovima s odgovarajućom podlogom uopće nemaju problema s žuticom vinove loze.
Važno je napomenuti da prilikom nabavke sadnog materijala obratim pažnju na deklaraciju odnosno kupujemo sadni materijal od proizvođača koji nam mogu garantirati da isti nije zaražen virusom koji izaziva žuticu.

Ako smo već naslijedili ili posadili vinograd na tlu sa viškom vapna onda je jedino rješenje da u tlo unosimo preparate željeza u tkz. "kelatnom" obliku. Najpovoljnije vrijeme za gnojidbu preparatima koji sadrže željezo je jesen ili rano proljeće, prije nego loza krene. Postoje preparati koji sadrže željezo i neke mikroelemente, a biljci se unose folijarno (preko lista). Prskanje treba započeti u proljeće dok je lišće mlado i aktivno, ali svakako prije cvatnje. Folijarno se može primijeniti i fertina fe koja sadrži 4,5 % željeza u obliku FeSO4 i 1,5 % željeza u obliku kelata. Primjenjuje se u koncentraciji 0,2-0,3 %, razmak prskanja je 10-14 dana, s tim da primjena počinje rano u proljeće sve do nestanka simptoma nedostatka željeza odnosno kloroze. Može se primijeniti istodobno sa zaštitnim sredstvima, osim sa onim alkalne reakcije i sa mineralnim uljima. Ako nemamo preparate na bazi "kelatnog" željeza možemo koristiti i zelenu galicu u kombinaciji s Ureom (0,5 kg zelene galice + 0,5 kg Uree). Prskanje treba obaviti navečer ili za oblačna vremena.

Nostradamus · 15.02.2012

[h=1]Čuvanje i priprema loznih cjepova-kalemova do sadnje[/h] Ozbiljni vinogradari, kao i pojedine udruge vinogradara nabavu sadnog materijala počinju odmah nakon berbe. Stoga ćemo u ovom članku pokušati dati nekoliko savjeta kako lozne cjepove sačuvati do vremena sadnje.

U klimatskim uvjetima Sjeverozapadne Hrvatske sadnja vinograda počinje obično između 15. ožujka i traje sve do 15. svibnja. Iznimno na ocijeđenim i skeletnim tlima nešto ranije.
Do vremena sadnje, nabavljene cijepove treba držati u tamnim i prohladnim, a ne prevlažnim prostorijama. Najbolje su podrumske prostorije u kojima se temperatura kreće između 5-10°C, a relativna vlažnost zraka 75-80%. Budući je ove uvjete teško zadovoljiti, naročito kod "vikend vinogradara" treba posebno obratiti pažnju na stanje cjepova kada se temperatura u prostoriji u kojoj se drže cjepovi povisi iznad 10°C. Ako cjepovi u trapu krenu prije sadnje (pupovi jako nabubre) tada sadnju treba obaviti što prije.

Nostradamus · 15.02.2012

[h=6]Utrapljivanje (zatrpavanje) lozinih- kalemova-cjepova[/h] Buntove sa cjepovima (po sortama) treba položiti ukoso pod kutom od 45° i zatrpati (utrapiti) u umjereno vlažan pijesak ili sipku zemlju, tako da budu zatrpani do "spojnog" mjesta. Moramo voditi računa da pijesak ili zemlja kojom smo zatrpali cijepove budu uvijek vlažni te ih povremeno vlažiti. Ako ne raspolažemo odgovarajućom podrumskom prostorijom, šupom, štagljom i sl. lozne cjepove možemo utrapiti i na otvorenom (ali zaklonjene uz neku zgradu, zid ili plot). Cjepovi se polažu pod kutom od 45° u prethodno iskopan jarak, dobro zatrpaju umjereno vlažnom zemljom, tako da zemljom budu pokriveni (zaštićeni), 3-5 pupa iznad razine zemlje.

Iznad cijepova treba postaviti improviziranu nadstrešnicu od salonit ploča ili nečeg sličnog , da ne prokišnjava i da lozini cjepovi budu zaštićeni od direktne sunčeve svijetlosti (da se izbjegne prerano kretanje - bubrenje pupova na plemki). Isto tako voditi računa, da se na otvorenom prostoru oko trapova postave «mamci» protiv glodara, i odvodnja površinske vode.

Ako smo se odlučili da sami parafimiramo cijepove tada to treba provest prije nego se započnu "buditi" pupovi na plemkama, kako bi izbjegli rizik da prilikom postupka parafiniranja, umakanjem u vrući otopljeni parafin (temperatura 65-70°C) ne ofurimo pupove na plemki.

Ako nam se dogodi da su nam pupovi ispod parafina u vrijeme sadnje krenuli tada ih zaštićujemo sa rahlom zemljom (humčenje) na isti način kao što sadimo parafinirane cijepove. Bilo je slučajeva u praksi da su utrapljeni cijepovi pred sadnju potjerali mladice od 10-50 cm. U takovim slučajevima se preporuča jednu od najboljih mladica orezati na visinu do 5 cm, a sadnju takovih cijepova provesti za vrijeme oblačnog vremena ili pred večer kako bi izbjegli palež lišća.

Nostradamus · 15.02.2012

[h=2]Sadnja vinove loze[/h] Podizanje novog vinograda i sadnja iziskuju znatna ulaganja, pa se svaka greška skupo i dugo plaća. Zato treba obaviti sve propisane agrotehničke i agroampelotehničke mjere.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Jame kopamo u obliku trokuta, četverokuta (sl. 1 i 2) ili kruga. Promjer iskopanih jama treba biti 30 - 40 cm, a dubina 40 - 50 cm (sl. 3). Vrijeme sadnje prvenstveno ovisi o klimatskim prilikama; u južnim vinogradarskim područjima saditi možemo cijelu zimu, a u sjevernim vinogradarskim područjima sadnja počinje oko 15. ožujka i traje do 15.svibnja

Nostradamus · 15.02.2012

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 4 [/TD]
[TD="align: center"] slika 5 [/TD]
[TD="align: center"] slika 6[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Tehnika sadnje cijepova u jame je sljedeća: sipkiju zemlju stavimo na dno jame u obliku humka i na humak stavljamo pripremljen cijep (sl. 4 i 5). Vrh cijepa smjestimo uz kolac (sl. 6). Zatim dodajemo 5 - 7 kg zreloga stajskoga gnoja, koji stavljamo po cijeloj jami i dobro ugazimo (sl. 7). Stajski gnoj možemo staviti u dvije razine, tj. odmah na dno jame, pa preko njega sipku zemlju, cijep pa opet sipku zemlju i drugi sloj stajskoga gnoja (sl. 8). U oba slučaja svakom cijepu dodamo 3 - 4 litre vode (do razine tla jamu ispunimo lošijom zemljom).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 15.02.2012

Ako cijep nije parafiniran, onda se prekrije sipkom zemljom, odnosno nahumči (sl. 9 i 10). Za parafinirane cijepove ova je mjera nepotrebna. Takve cijepove treba više "paziti" i redovito zalijevati i njegovati. Zato ova tehnika nije preporučljiva na većim površinama, jer nemaju sustava za natapanje vinograda. Zaštitni prsten oko cijepa od različitih materijala (plastika) Također možemo koristiti i polivinilski prsten (5 cm promjera i 15 cm visine) u kombinaciji s parafiniranjem. Prsten rastavimo odmah, prilikom sadnje (sl. 11), a tijekom vegetacije skidamo ga lagano s istjeralog cijepa.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 10 [/TD]
[TD="align: center"] slika 11[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 15.02.2012

[h=6]Priprema jame[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 1[/TD]
[TD="align: center"]Slika 2[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 3[/TD]
[TD="align: center"]Slika 4[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Slika 1 - Mjesto za sadnju cijepa
Slika 2 i 3 - Iskop jame
Slika 4 - Nakon iskopa jamu dezinficiramo Geocid G 5 (uništavamo nematode koji su prenosnici virusa vinove loze)

Nostradamus · 15.02.2012

[h=6]Priprema smjese za privremeno čuvanje cijepa[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 5[/TD]
[TD="align: center"]Slika 6[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 7[/TD]
[TD="align: center"]Slika 8[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Slika 5, 6 - Priprema smjese vode, kravlje balege i ilovače
Slika 7 - Promješamo smjesu
Slika 8 - Izgled smjese za privremeno čuvanje cijepa

Nostradamus · 15.02.2012

[h=6]Priprema cijepa[/h][TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 9[/TD]
[TD="align: center"]Slika 10[/TD]
[TD="align: center"]Slika 11[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 12[/TD]
[TD="align: center"]Slika 13[/TD]
[TD="align: center"]Slika 14[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Slika 9 - Izgled cijepa
Slika 10 i 11 - Skraćivanje korjena cijepa na duljinu šake
Slika 12 - Cijep nakon skraćivanja
Slika 13 i 14 - Cijep stavljamo u pripremljenu smjesu