Vesti iz sveta tehnologije

Član
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
84
Microsoft mora dati Vista Ultimate korisnicima besplatan prelazak na Windows 7

Microsoft korporacija bi trebalo da dopusti Windows Vista Ultimate korisnicima besplatan prelazak na novi operativni sistem Windows 7, rekli su analisti u Ponedeljak.

"Želim da vidim besplatan prelazak [na Windows 7] za Vista Ultimate korisnike," rekao je Michael Cherry, analista iz Microsofta.

Više na:
Microsoft urged to give Vista Ultimate users free Windows 7 upgrades
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Gugl pravi novi operativni sistem

Gugl pravi novi operativni sistem
8. jul 2009. 11:03

Mountin Vju -- Internet kompanija Gugl najavila je da će 2010. godine na tržištu ponuditi svoj operativni sistem "hrom", preneo je britanski dnevnik Fajnenšel tajms.

Gugl je najavio da će sistem omogućiti brže pokretanje računara i bolju zaštitu od virusa nego u Majkrosoftovim operativnim sistemima.

Kako se navodi u Fajnenšel tajmsu, Gugl je saopštio da će izaći u susret željama korisnika koji "žele da njihovi kompjuteri rade uvek onako brzo kako su radili kada su ih kupili", koji "ne žele da provedu sate podešavajući kompjutere da rade sa svakim novim hardverom koji nabave" niti da "stalno brinu o ažuriranju softvera".

Gugl je proizvodnjom softvera ušao u domen u kojem Majkrosoft ima dominaciju na tržištu.

Do sada je već ponudio softver za pisanje i izradu tabela koji se preuzima sa interneta i predstavlja konkurenciju Majkrosoftovom kancelarijskom paketu "ofis", kao i operativni sistem za mobilne telefone "android" i internet pretraživač "hrom".

Izvor: Beta
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
20 godina World wide weba

20 godina World wide weba
Povijest budućnosti

1990worldwideweb20090713001.jpg


Prije 20 godina, u istraživačkom centru CERN u švicarskim Alpama, britanski je znanstvenik došao na ideju kako učiniti dostupnim akademske sadržaje i saznanja diljem globusa. Tim Berners-Lee tako je izmislio prvi web browser i nazvao ga WorldWideWeb koji je uskoro postao puno više od obične aplikacije za širenje akademskog znanja. TechRadar donosi priču o začetku Weba i njegovom razvoju tijekom svih ovih godina.

Izvor: Internet Monitor
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Facebook procijenjen na 6,5 milijardi eura

Facebook procijenjen na 6,5 milijardi eura
We own the Internet

facebook4720090714001.jpg


Vrijednost dionica Facebooka procijenjena je na 6,5 milijardi eura nakon što su iz Digital Sky Technologiesa potvrdili kako bi platili 14,77 dolara za dionicu popularnog internet servisa. Investitori su ranije procijenjivali vrijednost Facebooka na manje od 5 milijardi dolara, no nova procjena svrstala je Facebook u financijske divove. Servis se tako može mjeriti s tvrtkama sa znatno većim prihodima poput CBS-a, a jedan od razloga je i taj što se u Facebooku očekuje povećanje prihoda od 70 posto u narednoj godini.

Izvor: Internet Monitor
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Mozilla Firefox 3.5 download

Mozilla Firefox 3.5 download
01 juli 2009

mozilla_fire_fox.jpg


MozzilaČekanje na novi alternativni browser konačno je završeno. Mozilla Firefox 3.5 je dostupan za download,a možete ga preuzeti odavde . Engleska verzija popularnog browsera “teži” oko 8MB, a pruža zaista mnogo poboljšanih mogućnosti. Firefox 3.5 je prva, glavna revizija ovog browsera još od Firefox-a 3.0 koji se pojavio pre godinu dana. Verzija 3.5 je brža, poseduje veću stabilnost pri pretraživanju interneta, a i novi JavaScript engine je implementiran u novi Firefox. Takođe, uključena je i podrška za najpopularnije elmente HTML 5, koji omogućava offline pristup, korišćenje web grafičkih elemenata i multimedijskih sadržaja bez plug-ins podrške. Pored svega, i Mozilla Firefox logo je doživio neke male promjene.

Izvor: PC Igre
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Wikipedia priprema označavanje kredibiliteta članaka bojom

Wikipedia priprema označavanje kredibiliteta članaka bojom
Wikipedia, verodostojnost
02.09.2009.

Da bi postala verodostojniji izvor sadržaja, Wikipedia će koristiti boje kojima ukazuje na pouzdanost autora članka. Opcionalna funkcija „WikiTrust“ će novouređenom tekstu dodeljivati boju koja zavisi od reputacije njegovog autora.

Poznata po ogromnom broju članaka ali ne i po njihovoj pouzdanosti, Wikipedia nastoji da samu sebe rehabilituje. Počev od ove jeseni, tekstovi iz novih izvora ili onih čija je verodostojnost pod znakom pitanja, biće istaknuti tamnijom narandžastom pozadinom, dok će tekstovi autora od poverenja imati pozadinu svetlijih nijansi.

Wikipediju svakog meseca poseti preko 60 miliona čitalaca, ali pošto svako može da menja informacije na njenoj mrežnoj lokaciji, verodostojne informacije je teško odvojiti od onih koje su uneli nepouzdani izvori. Wikipedia je toliko velika da je Microsoft skoro priznao da je to razlog zbog kojeg je ukinuo svoju enciklopediju Encarta.

Međutim, s novim sistemom kodiranja pomoću boja, što više posetilaca pogleda i uredi novi tekst na Wikipediji, početni tekst dobija više „poverenja“, pretvarajući se iz narandžastog u belo. Na ovaj način ono oko čega se ljudi češće slažu opstajaće kao pouzdana informacija.

Nova šema kodiranja bojom izgrađena je korišćenjem alatke WikiTrust koja može da meri poverljivost autora. Ovo se postiže tako što se prati koliko dugo je autorova izmena opstala bez primedbi drugih urednika. Autori grade svoju reputaciju na skali od nula do devet, na osnovu svojih ranijih priloga.

Novi sistem kodiranja bojom najpre će se primeniti u člancima o živim ljudima, jer su te strane najpodložnije zlonamernim izmenama. Popularne ili kontroverzne strane, poput onih o Baraku Obami i Britni Spirs, već imaju ograničenja u pogledu toga ko može da ih menja, tako da će se novi sistem s bojama primenjivati na ostale strane o ličnostima.

Izvor: Mikro
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Sony „hromirao“ svoje prenosive računare

Sony „hromirao“ svoje prenosive računare
02.09.2009.

chrome.jpg


Microsoft će verovatno pocrveneti od ljutnje: Sony je odlučio da skrene s utabanog puta korišćenja Microsoftovog Internet Explorera kao podrazumevanog čitača veba na svojim prenosivim računarima serije Vaio i brojem jedan označio Googleov program Chrome.

Kompanija je još u maju počela da instalira Chrome na svoje računare namenjene severnoameričkom tržištu u okviru testova sa Googleovim čitačem veba. Sad kad su testovi završeni u svim Sonyjevim računarima serije Vaio podrazumevani čitač biće Chrome, mada će biti instalirani i Chrome i Internet Explorer. Odluka da se opredele za Chrome zasnovana je ne samo na kvalitetu i funkcijama ovog čitača već i na odnosima s Googleom, istakao je predstavnik kompanije u izjavi dnevnom listu Wall Street Journal.

Ugovor Sonyja i Googlea je izuzetno važan. S preinstaliranom verzijom Chromea to bi mogao da bude veliki podsticaj povećanju tržišnog udela za Google, koji trenutno iznosi nešto manje od 3%. Internet Explorer je i dalje prvi sa 67,7%, a slede ga Firefox sa 22,5% i Safari sa 4,1%. Pošto se Vaio računari, sudeći po Amazonu, nalaze u grupi najbolje prodavanih, ovo bi moglo da poboljša Chromeov tržišni položaj i uticaj.

Udruživanje Googlea s ovim elektronskim gigantom moglo bi dovesti do još nekih unosnih ugovora u budućnosti. Imajući u vidu jačinu sprege Sony–Google, nije teško zamisliti dan kad će se i Googleov istoimeni operativni sistem (Chrome OS) takođe naći na Sonyjevim mašinama. Chrome OS je prevashodno namenjen internet računarima, a zahvaljujući njihovoj sve većoj popularnosti Googleov logotip bi mogao postati sveprisutan i neizbežan. S druge strane, kad se pojavi Chrome OS, Google će verovatno napraviti i jaču verziju za prenosive i stone računare, što će Microsoft Windows i Apple OS X dovesti u novu situaciju.

Čisto simbolično, Sonyjeva odluka da udruži snage s Googleom je i upečatljiv gest kojim se pruža podrška otvorenom kodu, a to je još jedan korak dalje od elektronskog tržišta kojim dominira Microsoft i korak bliže istinskoj mogućnosti izbora.

Izvor: Mikro
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Karl Ikan prodaje deonice kompanije Yahoo

Karl Ikan prodaje deonice kompanije Yahoo
02.09.2009.

12020_Carl%20Icahn.jpg


Američka Komisija za hartije od vrednosti i berzanske poslove (Securities and Exchange Commission, SEC) saopštila je da je poznati milijarder i investitor Karl Ikan prodao 12,7 miliona deonica kompanije Yahoo.

Ikan je član Upravnog odbora Yahooa, a široj javnosti je postao poznat prošle godine kada se energično zalagao da kompanija prihvati Microsoftovu ponudu o kupovini. Microsoft je 1. februara prošle godine ponudio 44,6 milijardi dolara za kupovinu Yahooa, a u aprilu je taj iznos povećao na 49 milijardi, ali je Upravni odbor Yahooa početkom maja odbio tu ponudu sa obrazloženjem da je "previše niska" i da kompanija "vredi više". Ta odluka je do te mere izazvala veliko nezadovoljstvo nekih deoničara kompanije, da je primera radi, Karl Ikan pretio da će smeniti ceo Upravni odbor.

Pregovori Microsofta i Yahooa su, na kraju, neuspešno okončani. Dve kompanije su krajem jula ove godine ipak sklopile sporazum o pretraživanju po kome će Microsoftov pretraživač Bing biti pogonski motor za pretraživačku lokaciju kompanije Yahoo, a Yahoo će reklamne usluge vezane za pretraživanje prodavati za obe kompanije.

Iako je prodao veliki broj deonica (po ceni od 14,85 USD za jednu), Ikan i dalje ima značajan udeo u vlasništvu kompanije Yahoo. On je prošle godine kupio 69 miliona deonica po ceni od 25 USD, kako bi ubrzao rast njihove vrednosti i pomogao da njihova cena dostigne 31 USD, kolika je bila ponuda Microsofta. U novembru 2008. Ikan je kupio još 6,8 miliona deonica, tako da i pored prodaje jednog dela deonica i dalje poseduje značajnu količinu Yahoovih vrednosnih papira, tačnije 62,9 miliona deonica.

Prema propisima koji važe u SAD, Ikan je bio obavezan da o prodaji deonica obavesti SEC, zato što se nalazi na jednom od rukovodećih mesta u Yahoou. Iako uredno vodi svoj dnevnik na Internetu, Ikan u najnovijem zapisu nije obelodanio razlog za prodaju deonica.

Izvor: Mikro
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Hitachi predstavio novi čvrsti disk za prenosive račuanre

Hitachi predstavio novi čvrsti disk za prenosive račuanre
02.09.2009.

12021_Hitachi%20Travelstar%207K500.jpg


Kompnaija Hitachi Global Storage Technologies najavila je početak isporuka pete generacije 2,5-inčnih čvrstih diskova namenjenih prenosivim računarima.

Radi se o modelu Travelstar 7K500 SATA čije magnetne ploče ukupnog kapaciteta 500 GB se okreću brzinom od 7200 obrtaja u minutu. Osim što je dvostruko većeg kapaciteta od prethodnih modela, novi disk je i za 16% brži, saopštila je kompanija Hitachi.

Travelstar 7K500 SATA je namenjen za prenosive računare, igračke sisteme i za ugradnju u kućišta za spoljne čvrste diskove namenjene profesionalnim korisnicima.

Slično prethodnim generacijama, Hitachi uz Travelstar 7K500 nudi kao opciju hardversko šifrovanje podataka (Bulk Data Encryption, BDE). Kada je BDE opcija uključena, čvrsti disk će šifrovati sve podatke koje sistem upisuje na njega, a prilikom čitanja podataka, disk ih dešifruje kako bi bili čitljivi. Kako šifrovanje i dešifrovanje podataka obavlja sam čvrsti disk, performanse sistema nisu ugrožene.

Brisanjem ključa za šifrovanje, podaci postaju nečitljivi, pa je vremenski zahtevno brisanje osetljivih podataka prepisivanjem nepotrebno.

Travelstar 7K500 u stanju mirovanja troši 0,69 vati, dok prilikom čitanja i pisanja podataka potrošnja raste na svega 1,8 vati, što doprinosi dužem trajanju baterije prenosivih računara u kojima se nalazi.

Novi Hitachijev čvrsti disk se trenutno isporučuje samo većim prodavnicama, i to u ograničenim količinama, dok se veće isporuke očekuju se krajem meseca. Dostupni kapaciteti nove serije Hitachijevih diskova su 120 GB, 160GB, 250GB, 320GB i 500GB, a kompanija će ponuditi i takozvanu EA (enhanced-availability) verziju namenjenu sistemima koji rade bez prekida, kao što su tanki klijentski serveri, mrežni usmerivači i sistemi za nadzor.

Izvor: Mikro
 
Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Opera predstavila turbo Operu 10

Opera predstavila turbo Operu 10
03.09.2009.

Norveška kompanija Opera Software objavila je prvog septembra Operu 10, najnoviju verziju svog čitača Weba za stone računare s ugrađenom kompresijom strana i trakom s jezičcima koja automatski prikazuje sličice otvorenih strana.

Ovaj besplatni čitač Weba može se preuzeti u verzijama za Windows, Mac OS X i Linux na preko 40 jezika s Web lokacije ove kompanije čije je sedište u Oslu.

Kompanija tvrdi da kompresiona mašina programa, nazvana Opera Turbo, zahvaljujući tome što „u letu“ komprimuje strane s Weba, može osetno da ubrza spore veze kao što su one modemske ili preopterećene širokopojasne veze. Njeni testovi su pokazali osmostruko poboljšanje performansi u odnosu na rivalske čitače. „Opera Turbo je naša najnovija inovacija koju bi svako trebalo da isproba, jer se svi tu i tamo srećemo sa sporim vezama“, izjavio je izvršni direktor Opera Softwarea, Jon fon Tečner.

Na čelu vidljivih promena je prerađena traka s jezičcima, čije se dimenzije mogu menjati povlačenjem. Sadržaj svake strane prikazuje se sličicom na jezičku. Traka se može odvući i na ivicu prozora čiatača – što je zgodno ukoliko imate širok monitor.

Jedan od najupadljivijih detalja kojeg nema u ovoj verziji je Opera Unite, tehnološka platforma predstavljena sredinom juna koja Operi dodaje kompaktan Web server i omogućava korisnicima da dele datoteke, fotografije i muziku bez posredničkih usluga. Opera Unite ostaje u kompanijskim laboratorijama i mada zahteva Operu 10, još uvek nije uklopljena u čitač. Kada će se to desiti još nije obznanjeno.

Ovaj čitač još uvek bije bitku kojom nastoji da pridobije korisnike. Prema podacima američke kompanije Net Applications koja prati metriku Weba, Opera trenutno zauzima 2,1% tržišta čitača Weba (irska kompanija StatCounter u avgustu je izmerila da je udeo Opere iznosi 2,7%). S ovim rezultatom Opera je na petom mestu, iza Mozillinog Firefoxa, Appleovog Safarija i Googleovog Chromea, koji svi zajedno kaskaju za Microsoftovim Internet Explorerom koji je daleko ispred svih.

Međutim, Opera je ove godine često bila u vestima, ali ne zbog svojih tehnoloških poteza, već zbog svoje uloge u antimonopolskom sporu koji Evropska unija vodi protiv Microsofta.

Opera je u decembru 2007. podnela žalbu evropskim zakonodavcima tvrdeći da dominanatna pozicija Internet Expolorera šteti Webu, što je otvorilo istragu koja je u januaru ove godine rezutirala optužbom EU da Microsoft nezakonito štiti IE od konkurencije tako što ga ubacuje u Windows. Ovog leta, posle nekoliko prethodnih ustupaka, Microsoft je objavio da će u Windows ubaciti „birački ekran“ koji će korisnicima omogućavati da izaberu koji će od pet ponuđenih čitača koristiti, uključujući i Operu.

Evropska unija još nije donela konačnu odluku povodom Microsoftovog predloga.

Izvor: Mikro
 
Natrag
Top