Ukida li Pavle Subotu i praznike- Kolološanima 2,16.17?

[Laodikeja]

Ako poznajes spise E.G. White, onda bi trebao da znas, da tamo pise da je Bog dao otkrivenja po pitanju Subote.

 

[tripo 41]

Ako poznajes spise E.G. White, onda bi trebao da znas, da tamo pise da je Bog dao otkrivenja po pitanju Subote.

Da oni zastupaju istinu onda bi bilo od Boga, pošto znaju da ne zastupaju onda govore da istina o suboti u HAC nije od Boga nego od nekog drugog. Sa tim priznaju da oni ne zastupaju istinu.

 

[stvarnoslap]

pošto znaju da ne zastupaju onda govore da istina o suboti u HAC nije od Boga nego od nekog drugog. Sa tim priznaju da oni ne zastupaju istinu.

Da vam je Bog priopćio "istinu o suboti" i zapovjedio vam da je svetkujete, sigurno bi vam priopćio kako ona počinje zalaskom sunca u petak. Međutim, kako ste vi krali Bogu njegovo sveto vrijeme, i 9 godina subotu obilježavali od 18 sati u petak do 18 sati u subotu, to znači da Bog s vašom adventističkom subotom nema baš ništa.

 

[Laodikeja]

Bog daje Svetlosti postepeno, a sam si citirao gde anđeo to potvrđuje Ellen White.

Mogući razlog je - da bi iskušao iskrenost vernih.

 

[stvarnoslap]

Ukida li Pavle Subotu i praznike- Kolološanima 2,16.17?

Gore je naslov teme, izrečen u upitnom obliku. Ukida li Pavle Subotu i praznike- Kolološanima 2,16.17? Meni se čini da već u pitanju postoji svojevrsna manjkavost. Naime, ukidati je moguće samo nešto što postoji. Moguće bi bilo, dakle, govoriti o ukidanju subote Židovima, jer je Židovima Bog na Sinaju zapovjedio da odmaraju subotom. A kad je riječ o suboti i kršćanima ispravnije bi bilo pitati: Zapovjedaju li, preporučuju li, ili na bilo koji drugi način apostoli pred kršćane stavljaju obvezu držanja subotnjeg odmora? Odgovor je jasan, apostoli to od kršćana ne traže. Baš niti na jednom mjestu u Novom zavjetu ne postoji takav nalog ili bilo što slično. Također, niti na jednom mjestu u Novom zavjetu ne nalazimo okupljene apostole i kršćane na subotnjem bogoslužju. Što više, ne samo da ne nalazimo zapovijed, ili preporuku, kršćanima u Novom zavjetu da svetkuju subotu, nego nalazimo žestoke Pavlove rekcije kada neki judeokršćani (judaizanti) inzistiraju da kršćani iz poganstva opslužuju sav Mojsijev zakon, dakle, i da subotom odmaraju. Dio teksta u naslovu teme - Kološanima 2,16-17 - je jedno takvo mjesto u Bibliji. Pavao, dakle, umiruje kršćane iz poganstva riječima:

Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest - tijelo Kristovo.

Očito je, judaizanti traže da se kršćani iz poganstva pridržavaju Mojsijeva zakona. Da paze na čistu i nečistu hranu, te da svetkuju sve židovske blagdane - godišnje, mjesečne mlađake i tjedne subote. U takvoj situaciji Pavao staje na stranu ovih kršćana - neka vas ne sude ni po čemu od toga. Ništa od toga vas ne obvezuje, jer to su ionako samo sjene. Ovdje Pavao reagira još, rekli bismo, pribrano i normalno. Sjetimo se da u Svetom pismu, reagirajući na judaizante i judaiziranje, piše: Gal 5,11-12: A ja, braćo, ako sveudilj propovijedam obrezanje, zašto me sveudilj progone? Onda je obeskrijepljena sablazan križa! Uškopili se oni koji vas podbunjuju!

Vidjesmo kako stvari stoje u samom Svetom pismu. A što još nalazimo u naravi, "na terenu", tamo gdje su apostoli u svojim misijama naviještanja Radosne vijesti stigli i osnivali kršćanske zajednice? Sveti Petar je u Rimu, u Rim stiže i sveti Pavao, ali prije toga osniva i u vjeri učvršćuje mnoge kršćanske zajednice. Svjedočanstva o tome imamo upravo u Djelima apostolskim i u Pavlovim poslanicama.

I što nalazimo upravo u ovim kršćanskim zajednicama? U Rimu kršćane vodi sam apostolski prvak sveti Petar, i ne nađosmo da je kršćane Rima Petar poučio da svetkuju tjednu subotu ili neke druge židovske blagdane. Također, ne nađasmo niti da je Petar poučio kršćane u Rimu da se obrezuju. Jednako, kao za kršćane u Rimu, ne nalazimo ni kršćane u Korintu, ni u Galaciji, ni u Efezu, ni u Kolosima, niti u Solunu ne nalazimo da bi svetkovali tjedne subote, mlađake i godišnje blagdane. Također ne nalazimo da bi ti kršćani pazili na čistu i nečistu hranu kako je to zapovjeđeno Židovima u Mojsijevu zakonu.

Ako kršćane obvezuje svetkovanje tjednih subota, kako neki "mini-judaizanti" tvrde, ili ih još obvezuje i držanje mlađaka i godišnjih blagdana te držanje čiste i nečiste hrane, kako to zagovaraju "maxi-judaizanti", onda su sveti Petar i Sveti Pavao prvi otpadnici od istinskog kršćanstva, Jovan bi rekao od "Nazirena". Jer, sveti Petar i sveti Pavo ne poučiše kršćane, koje su vodili, niti da svetkuju tjedne subote niti da drže bilo što drugo što su Židovi držali. Dolazimo, dakle, do toga da rimski kršćani, a i ostali, nisu otpali u 2. stoljeću kako to tvrde adventisti, nago su otpali još početkom druge poilovice 1. stoljeća (60-tih godina), a glavni otpadnici i krivci za ovaj otpad su upravo Petar i Pavao.

 

[Laodikeja]

To je očigledno nepoznavanje biblijske TIPOLOGIJE, i grubo izvrtanje izjava apostola Pavla, jer on nigde ne govori protiv Subote, već o obrednom zakonu i obrezanju kao o predslici Hristove žrtve, a ove žrtve su se prinosile "ZA KAKAV PRAZNIK, ZA MLADINE, I ZA SUBOTE" odnosno u vreme ovih praznika, mladina i Subota.
Sve ostalo su ljudska dodavanja i izvrtanja, jer apostoli jasno upućuju na držanje SVIH deset zapovesti, koje su date SVIM ljudima, i Jevrejima i tuđinima, dokle je greha, i da je ptekršaj jedne zapovesti prekršaj svih deset, i one služe da ukazuju šta je greh pred Bogom, po rečima samog apostola Pavla.

 

[Jovan Prezviter]

Neka vas niko ne osuđuje za jelo i piće ili za delove praznika, mladina i subota koje su sen i predstavljaju telo Hristovo.

Suština Pavlove izjave.

 

[stvarnoslap]

i grubo izvrtanje izjava apostola Pavla, jer on nigde ne govori protiv Subote,

Ja sam samo konstatirao da kršćani o čijoj je vjeri i rastu u vjeri Pavao vodio brigu, kršćani u Korintu, kršćani u Galaciji, kršćani u Efezu, kršćani u Kolosima i kršćani u Solunu nikada nisu svetkovali subotu. Jednako tako kršćani u Rimu, čiji je pastir bio sveti Petar, nikada nisu svetkovali subotu. Ovo su činjenice.

.

Suština Pavlove izjave.

Ja o činjenicama govorim. Kužiš, Jovane.

 

[tripo 41]

Pavle, dakle, govori isključivo o Starozavetnim obredima, čija je simbolična vrednost ispunjena osnovnim događajima Hristove Službe otkupljenja tako da od vremena Njegovog raspeća prestaju da važe (Kološanima 2,14). Po takozvanom Mojsijevom zakonu, za vreme mladina i sedmičnih Subota, prinošene su posebne žrtve, kao simbol neuporedivo važnije - Hristove žrtve:

“To je Subotna žrtva paljenica , svake Subote osim svagdašnje žrtve paljenice i naliva njenog. I u početak meseca svojih prinosite Gospodu žrtvu paljenicu…” (4. Mojsijeva 28,10.11)

“Jer po poslednjoj naredbi Davidovoj biše izbrojeni sinovi Levijevi… jer određeni behu da pomažu sinovima Aronovim u službi u domu Gospodnjem… oko hlebova postavljenih i oko beloga brašna za dar i oko kolača presnih i oko tavica, i oko svega što se prži… i da stoje jutrom i hvale i slave Gospoda, i tako večerom. I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)

“A Jezekija opet uredi redove svešteničke i levitske… za žrtve zahvalne… I odredi deo carski od blaga svojega za žrtve paljenice, što se prinose jutrom i večerom i za žrtve paljenice što se prinose u Subote i na mladine i na praznike, kako je napisano u zakonu Gospodnjem.” (2. Dnevnika 31,3)

To su “jela i pića”, “praznici, mladine i Subote” koje su “sen onoga što šćaše da dođe, a telo je Hristovo”,

dok je sama Subota, kao uspomena na Stvaranje, Dan Gospodnji i u Novozavetnom periodu.

 

[Laodikeja]

Ja sam samo konstatirao da kršćani o čijoj je vjeri i rastu u vjeri Pavao vodio brigu, kršćani u Korintu, kršćani u Galaciji, kršćani u Efezu, kršćani u Kolosima i kršćani u Solunu nikada nisu svetkovali subotu.

Ovo je nepoznavanje istorije.

Hajde da vidimo šta kažu istorijski podaci vezani za veliki raskol između istočne I zapadne crkve 1054 godine, koji je nastao između ostalog i zbog svetkovanja subote, i posta u subotu.

Da napomenem - da je istočna crkva u to vreme svetkovala subotu.

Dakle, zapadna crkva je u to vreme u odnosu na svetkovanje subote istočne crkve - uputila jedno pitanje istočnom patrijarhu Mihajlu Kerulariju u vezi ovoga koje glasi: "Mi poštujemo nedelju I u subotu postimo I radimo sve poslove.
A vi Grci ne postite i ne radite kao i Jevreji.
Kažite nam - zašto Judaizirate"

Usledio je odgovor patrijarha Kerularija: "Nama je Bog u svojoj reči zapovedio da svetkujemo subotu...."

Subota se do današnjeg dana sačuvala po manastirima istočne crkve.