Član
- Učlanjen(a)
- 08.10.2009
- Poruka
- 1.849
SLOVENIJA
Ponekad se smatra balkanski narod, ponekad ne, Slovenija je mala zemlja s velikim karakterom. Omeđen Italija, Austrija, Mađarska i Hrvatska, maleni obali pojas uz Jadranskog mora.
Ljubljana - glavni grad:
Slovenske lepote: Ljubljana, je jednistavna, da biste dobili pravu sliku prošetajte jer je prepuna slikovitih predela za fotografiranje
.
Prekrasna arhitektura, parkovi, mostovi, rimske ruševine, i rijeke Ljubljanice je dobrodošlica Ljubljane za posjetitelje ove slavenske presonice Pećine:
Skocjan je prirodno čudo koje će oduševiti i oduševljavati posjetitelje. Ova špiljski sustav stekao je status svjetske baštine UNESCO-u 1986 i vide ga mnogi turisti svake godine. Prikladno nazvan komore, jaz-razgrantih mostova, i veleslalom stalagmita su dio onoga što će gosti doživjeti u Skocjan pećini.
Dvorci:
Dvorci, kao što su Castle Predjamskog, sačinjavaju slikovit krajolik koji se obično vidi samo na sjajnom stranicama kalendara. Tajanstveni, te s više od nagovještaja bajke, Predjamskoi grad ima tajni prolaz i podzemne špilje kao dio svoje strukture. Esasmas Lueger je dvorca najintrigantnijih stanovnika, a posjetitelji mogu zamisliti kako se mogu izdržati dugo godina opsade, a hranu i zalihe su donosili u po prirodnim tajnim prolazimas koji vode iz dvorca.
Pejzaž:
Slovenija je prekrasna za ljubitelje prirode, šetače i kampere.Skitati kroz prekrasne doline Soče i Logar, izlet u Julijske Alpe, istraživanje krša, i posjete Bledskom jezeru. Ovi prirodni predjeli su ukrašeni s povijesnim nalazištima.
Legenda o postanku Zlovenije
Postoji legenda koja kaže da je davno, davno, između Hrvatske i Austrije trebao početi rat, zato jer se Hrvatska i Austrija (tadašnji susjedi) nisu podnosili. Da bi pridonijeli svjetskom miru, svaka od njih odrekla se malog djelića svoje države i od nje su stvorili Zloveniju. Znači, da utvrdimo: Zbog međusobne mržnje Hrvatske i Austrije, svaka od njih odrekla se djelića države da bi stvorili Zloveniju, tako da ovi ne moraju graničiti jedni sa drugima.
Nakon što su stvorili novu državu ( tj. kvart ), shvatili su da ondje nema stanovništva. Zato su dali svatko po dvoje ljudi iz umobolnice i ostavili ih da stvaraju potomstvo. Danas se te ljude popularno naziva Zlovenci, jer bi naziv Luđaci bio previše pogrdan.
izvor:translate
Slovenija
Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.
Dolenjska se prostire od jugozapadnog ruba Ljubljanske kotline do hrvatske granice. Njena prirodna sjeverna granica je rijeka Sava, a na jugu je to rijeka Kupa.
Bela Krajina leži na jugoistoku Slovenije između Kočevskog Roga i rijeke Kupe. To je područije dobilo ime po bijeloj narodnoj nošnji.
Bitniji gradovi u tom području jesu: Novo Mesto, Kočevije, Brežice, Krško i Čatež.
Gorenjska Slovenija je dio nekadašnje Kranjske države, a geografski je to područje alpske regije. Izvori rijeke Save su na najvišim vrhovima Julijskih Alpa, Karavnka i Kamniško-Sovinjskih Alpa. Gorenjska je najbolje razvijena regija u Sloveniji, te se tu ponajviše razvija zimski turizam i skijanje. U tom području je smješten Nacionalni park Triglav, jedini nacionalni park u Sloveniji. Veća mjesta su: Bled, Bohinj, Kranj, Kranjska Gora.
Ljubljana je glavni i najveći grad grad republike Slovenije, kulturalni, politički i gospodarski centar. Nalazi se u centralnoj Sloveniji, na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu. Ljubljana je europski grad i metropola, u kojem se ponajviše razvio kongresni turizam i poslovni turizam. Ljubljana je privlačno turističko mjesto. Brojni hoteli, restorani, konobe i smještaj u Ljubljani, te ostala ponuda zadovoljit će svakog posjetioca ovog grada. Regija Ljubljana i okolica obuhvaćaju okolna mjesta Domžale, Škofljica, Grosuplje, Kamnik sve do Grintavca.
Primorsko Kraska i Notarnje Kraska su primorske regije u koje se ubrajaju: Koparsko primorje sa mjestima Kopar, Piran, Portorož, Izola te regija Kras i Notarnja. Zbog izrazite submediteranske klime tu su ukljuceni i gorje Goriških brda, Vipavska dolina i Soška dolina.
Slovenija je uglavnom vapneno područje koje se proteže od Kraskog područja odmah iznad Tršćanskog zaljeva sa svojim pećinama i jamama raznih veličina i ljepota, kojih ima oko 6.500 do prve unutrašnjosti i Dolenjske regije. Notranjska je danas ime za središnju Sloveniju i kraško zaleđe Tršćanskog zaljeva. To je područje rijeke Ljubljanice južno od Ljubljanske doline, visokih planina Nanos, Hrušica, Javorniki i Snježnik te porječje rijeke Pivke. Prevladavaju najveće šume na slovenskim planinama, između kraških polja s vrtačama, dolinama i poljima, jamama (Postojnska jama i Škocjanska jama). Ovdje su posebno izražena Kraška obilježja, kao što je tipična crvena zemlja, plodno tlo za poznato vino Teran.
Prekmurje se nalazi na naj istočnijem dijelu Slovenije, a karakteristično za ovaj kraj su brojni vinogradi i rijeke. Brojna odmarališta i terme uklopila su se u okoliš i nude miran odmor i zdravstvenu blagodat za tjelo.
Rijeka Mura, po kojoji je regija dobila ime, stvara prirodnu granicu sa ostalim regijama. Najbitniji centar je Murska Sobota.
Štajerska je regija na sjevero-istoku Slovenije, jedina koja graniči sa Prekmurjem s jedne strane obale rijeke Mure. Poznata je po vinima. Največi centri ove regije su Maribor, Celje i Ptuj.
Dio Štajerske regije je Koroška, koja leži na rijekama Drava, Mislinja i Mreža. Područje između tih triju rijeka zovemo Koroška kotlina. Na zapadnom djelu Koroška obuhvaća područje Alpa Karavanka i Kaminsko Savinjskih, dok na istočnom djelu obuhvaća Pohorje.
Šume, u planinama većinom smreke, pokrivaju 75% područja.
Slovenija se ponajviše okreće zimskom turizmu. Najpopularniji sport u Sloveniji je skijanje a najpopularnije destinacije su one na Julijskim Alpama gdje se otvaraju brojna skijališta sa cjelokupnim sadržajima, brojni hoteli i pansioni uz gastronomsku ponudu restorana i konoba te ostalih sadržaja potrebnih da gostu nude potpunu uslugu. Tokom toplijih mjeseci popularno je planinarsko pješačenje na 7.000 metara dugim označenim stazama.
Popularan je i rafting na vodama Save, Svanje i Soče.
U Sloveniji možete uživati u terapeutskim putovanjima u brojnim termama: Čatež, Šmarješke, Dolenjske, Olimia, Rogaška, Dobrna, Zreče, Moravske...
Slovenske terme, pored smještaja u hotelima, apartmanima i privatnim pansionima nude ciljane zdravstvene tretmane za regeneraciju od svakodnevnog stresa velikih gradova i posla, tretmane za mršavljenje te anticelulitne tretmane, kupanja u relaksirajućim termalnim vodama, saune i sve najmodernije tretmane za ljepotu.
Dolenjska i Bela krajina
Za donji dio nekadašnje Kranjske se koristi ime Dolenjska: rasteže se sve od Ljubljanske kotline do hrvatske granice.
Najveći dolenjski grad je Novo mesto a najpoznatija dolenjska rijeka je Krka. Krka teče po uskoj dolini između, suncem obasjanih, vinorodnih brežuljaka gdje se uzgaja znamenito crveno vino cviček.
Dolenjci su na rijeku postavili brojne mlinove i strugare te prelijepe dvorce. Najviše i najpoznatije dolenjske »planine« su Gorjanci s 1178 m visokim Trdinovim vrhom i ljekovitim izvorom pri Gospodični.Dolenjska je zemlja s brojnim toplim vrelima i lječilištima: Dolenjske Toplice, Šmarješke Toplice, Terme Čatež. Poznata je i po starim samostanskim kompleksima, kao što su cisterijanski samostan u Stični i Kostanjevica na Krki, te jedina još živa kartuzija Pleterje.
Najjužniji dio Dolenjske se imenuje Bela Krajina, koja seže sve do granice s Hrvatskom. Pokrajina je tipično kraska, prepoznatljiva po bijelim brezama. Bela Krajina je također poznata po bijeloj narodnoj nošnji iz platna odnosno lana, koja je drugačija od tradicionalne slovenske nošnje jer je skoro cijela bijela i po kojoj je Bela Krajina također dobila ime.
Belokranjci obučeni u svoju nošnju vole zaplesati tipično belokranjsko kolo uz živahno zvečanje tamburice. Tipičan belokranjski lik, koji progoni zimu - Zeleni Jurij, također nosi tu narodnu nošnju, samo da preko nje još ima 'odjeću' iz mladih brezovih grana.
Zasavska regija
Zasavje je predio u srednjoj Sloveniji koji obuhvaća brdovitu pokrajinu uz rijeku Savu.
Zasavje je s otvaranjem rudnika u prvoj polovici 19. stoljeća među prvim slovenskim regijama doživjelo industrijalizaciju, koju je također potaknula blizina južne željeznice Beč- Trst, jer je Zidani most postao 1862 godine s dograđivanjem željezničke pruge do Zagreba važno željezničko raskrižje.
Rudarski gradovi Zagorje, Trbovlje i Hrastnik su se razvili uz željeznicu i rudnike smeđeg ugljena. Danas su rudnici u tim mjestima u procesu zatvaranja, no raste značenje drugih djelatnosti: kemijske, staklarske, cementne, elektro i druge industrije. I dalje ostaje važna Termoelektrana Trbovlje, gdje su 1976 godine izgradili 360 m visok dimnjak, koji je najviša građevina u Sloveniji i najviši dimnjak u Europi.
Iako mjesta nose značajan rudnički pečat, u njihovoj su okolici očuvane mnoge seoske tradicije, prirodne i kulturne posebnosti. Po okolišnim brdima, brojnim biciklističkim stazama te po uređenoj kružnoj konjičkoj stazi se možete skitati.
Sjeverna Primorska
Nova Gorica je mladi grad, koji se razvio nakon 1947 godine, kada je Gorica bila podarena Italiji. Gradsko područje novonastalog grada ima malo stare arhitekturne baštine.
Na južnom kraju grada je Kostanjevica. Nakon prvog svjetskog rata je bio obnovljen franjevački samostan, u kojem se nalaze znamenita grobnica Burbona te crkva Marijinog oznanenja. Sjeverno, sada kao dio Nove Gorice, je više od 1000 godina star Solkan.
Posebnost i značajnost Vipavske doline je bura. To je hladan i snažan vjetar, koji se s visoravni spušta prema dolini. Prosječna brzina bure je 80 kilometara na sat, zimi pak njeni nasrtaji mogu dosegnuti i do 180 kilometara na sat. Bura na svojstven način kroji društvene i kulturne odnose u dolini.
Zgornje Posočje je opširno područje na sjeverozapadu Slovenije. Obuhvaća područje općina Bovec, Kobarid i Tolmin. To je prelijepi dio Slovenije, kojeg obilježavaju visoke gore i smaragdna ljepotica Soča.
Idrija leži u kotlini usred idrijskih brda gdje se, uz znameniti tektonski rasjed, dodiruju predalpski i kraski svijet. Idrija je, kao najstariji slovenski rudarski grad, rasla usporedno s razvojem rudnika živinog srebra. Rudarska naseobina, izgrađena krajem 15. stoljeća, je u 17. stoljeću dobila gradska prava dok se u 18. stoljeću Idrija kao grad već popela među najvažnije centre u Sloveniji.
Usprkos preusmjeravanju u suvremene industrijske grane povezana je s 500-godišnjim rudarskim tradicijama.
Savinjska regija
Savinjska regija posjetitelju dočara uvid u prostrane poljane tradicionalnog uzgoja hmelja, gdje se također rasprostire možda za nekoga samo još jedan provincijalan gradić, kakvih u srednjeeuropskom prostoru nikako nije malo - Celje. Odličan položaj, slikovita okolica, slavna povijest i prijazni, gostoljubivi, otvoreni ljudi već stoljećima zajedno oblikuju izgled njegove jedinstvenosti.
Mozirju, u kojem su se nekada redali sajmovi, danas daju turistički ritam, prije svega, park cvijeća Mozirski gaj sa svojim priredbama i skijaški centar Golte sa zimskom i ljetnom ponudom. Mjesto je ishodište za brojne planinske i biciklističke izlete. Iznimno slikovitu i privlačnu općinu Mozirje se isplati pogledati.
Podčetrtek je pogranično i centralno naselje savinjskog područja. Tipičan izgled mu daje naizgled veličanstven dvorac Podčetrtek. Mjesto je, s imenom Lonsperch, bilo spomenuto već 1016 godine dok slovensko ime priozlazi iz četvrtog dana u tjednu, kada je na trgu pod dvorcem bio sudski i tržni dan.
U blizini naselja je prošireno naselje Olimje sa samostanom, koje je poznato po jednoj od najstarijih ljekarni u Europi. U neposrednoj blizini je također termalno lječilište i vodeni park Terme Olimia.
Rogaška Slatina je prepoznatljiva po izvorima mineralne vode. Mineralnu vodu su u tom mjestu otkrili već Stari Rimljani a u 17-tom stoljeću je Rogaška Slatina, kao lječiliški kraj, postala poznata po cijeloj Europi. Znamenitost kraja je također kristalno staklo, koje je danas poznato po cijelom svijetu.
Pomurska regija
Pomurje je sinonim za široka polja, rode, mlinove na vodi, vrela ljekovitih voda, energetske točke, vinske gorice, jedinstvenu tradiciju i narječja te kulinarski specijalitet, prekmursku gibanicu.
Turiste u istočnom dijelu Slovenije privlače, prije svega, termalna lječilišta, kao što su Lječilište Radenci, Terme 3000 u Moravskim Toplicama, Terme Lendava i Terme Banovci. Sve posjećenije su također energetske točke kod Ivanovog izvora, uz rijeku Ščavnici, pored Vidovog izvora i pored Bukoviškog jezera.
Najveći grad u Pomurju je Murska Sobota. Tamo se nalazi renesansni Soboški dvorac, u kojem je Pokrajinski muzej. Dvorac Rakičan je poznat po vinskom podrumu i konjičkom centru. U Bogojini vrijedi pogledati Plečnikovu crkvu, u obližnjem Selu pak romansku rotundu.
Gornja Radgona slovi po sajamskoj djelatnosti, poznata pak je i po podrumu, gdje zori zlatni radgonski pjenušac. Središte Prlekije je Ljutomer odakle dolaze konji i kasačke utrke. Posebno značenje daju očuvanju starog obrta u okolici. U Veržeju još možemo naći djelujući, plivajući Babičev mlin na Muri a u njegovoj blizini vozi brod na Muri.
Goričko se nalazi sjeverno od Murske Sobote. U mjestu Grad se nalazi jedan od najvećih dvorskih građevina u Sloveniji, koja je nekada imala 365 soba. Dvorski vrt pak je pun energetskih točaka i egzotičnog drveća.
izvor:bookingpoint
Podravska regija
Prijestolnica Podravja je grad Maribor koji je drugi najveći grad u Sloveniji. Maribor leži između prekrasne prirode visokog Pohorja na jednoj strani i vinorodnih brežuljaka na drugoj strani te rijeke Drave, koja se vije kroz nju.
Drava je najvodenija rijeka u Sloveniji, koja također ljeti ima dovoljno vode, zato je na njoj šest hidrocentrala. Nekada je Drava bila i važan prometni put, danas pak se možete po Dravi povesti tradicionalnim splavom i kao turist se s njega diviti najstarijem predjelu Maribora, Lentu sa Starom lozom, najstarijom lozom na svijetu, sa srednjevjekovnim stupovima i ostacima gradskih zidina.
Na vinorodnim brežuljcima su napravljene slikovite vinske ceste kamo dolaze poznavatelji vina, ljubitelji kulinarstva, tradicionalnih običaja, etnološke baštine i prekrasnih vidika i gdje turistička domaćinstva i vinogradari nude prisnu gostoljubivost.
Skok na zeleno Pohorje ljeti oduševljava planinare, bicikliste, adrenalinske entuzijaste i ljubitelje mira u prirodi pohorskih prašuma, slapova i tresetnih bara. Kada se Mariborsko Pohorje zimi pobijeli, ono postane jedno od najprivlačnijih skijaških centara Slovenije, koje svake zime ugostuje tradicionalnu utakmicu za Zlatnu Lisicu.
Ako slijedimo tok rijeke Drave, na desnoj strani nas prati valovita pokrajina plodnog Dravskog i Ptujskog polja, na lijevoj strani pak obronci Slovenskih gorica. Drava nas dovede u grad, koji je poznat po najstarijoj zbijenoj naseobini u Sloveniji koja je u rimsko vrijeme također bila najveći grad na našim prostorima. Radi se naravno o Ptuju (Poetovio).
Prepoznatljiv znak dvorca i cijelog Ptujskog polja je tradicionalna karnevalska maska kurent a vrijedni posjeta su također veličanstveni dvorac, termalno lječilište i naravno vinski podrum.
Srednja Slovenija
Srce Slovenije je bijela Ljubljana. Rimljani su tadašnjoj naseobini dali ime Emona. Srednjevjekovna Ljubljana se stisnula između rijeke Ljubljanice i brežuljka, na kojem kraljuje veličanstven Ljubljanski dvorac.
U dvorcu se odvijaju romantična vjenčanja te različite kulturne priredbe, kojima zidine dvorca nude siguran zaklon. Na dvorac se dovezite gondolom ili pođite u šetnju na brežuljak s Ljubljanskim dvorcem i pri tome se divite starom dijelu grada. Ljubljana je postala grad, u kojem povijest i moderna suvremenost stoje tijesno jedna uz drugu.
Ljubljana, koju je uljepšao arhitekt Jože Plečnik, ima svakako bogatu povijesnu i kulturnu baštinu. Puna je zanimljivih zgrada, palača, muzeja, galerija, parkova, slikovitih ulica i trgova, mostova a tu su i opera, kazalište, botanički i životinjski vrt. Golovec s astronomskim opservatorijem je, pored Rožnika, Mosteca i Tivolija, omiljeno šetalište Ljubljančana. Divna kulisa grada su Kamniško – Savinjske Alpe.
U okolicu Ljubljane nas pozivaju Iški Vintgar, tjesnac sa slikovitim riječnim bazenima, Borovnica s tjesnacom Pekel sa slapovima i brzacima, Vrhnika s kraškim izvorima Ljubljanice te nekadašnjim samostanom Bistra, u kojem sada djeluje Tehnički muzej Slovenije, Zbiljsko jezero s raznovrsnom rekreacijskom ponudom, Stična sa čuvenim cistercijanskim samostanom i vjerskim muzejom...
Na južnom rubu Ljubljane se sve do Vrhnike rasprostire močvarno Ljubljansko barje, koje je danas jedno od najvećih travnatih površina u Sloveniji te je utočište brojnim biljkama i životinjama.
U dolini Save, na početku Zasavskih brda leži Litija. Sjeverno od nje, visoko u Zasavskim brdima su Vače, geografsko središte Slovenije (GEOSS), koje su također poznate po prapovijesnom nalazištu iz starog željeznog doba seoskih situla.
Obala i Kras
Na svakom kilometru slovenske obale nas čeka iznenađenje. Strunjanski klif je prirodni rezervat s debelim slojevima lapora i pješčenjaka, koji se diže i do 80 metara iznad mora te je zbog toga najviši klif na čitavom Jadranu.
Na suncu svjetlucaju Sečoveljske soline, gdje već od 13. stoljeća pridobivaju sol – imenovano također bijelo zlato. U njihovoj blizini gnijezdi više od 150 vrsta ptica.
Gradovi Piran, Izola i Kopar (slov. Koper) mame svojim ljupkim srednjovjekovnim izgledom a Portorož, prvi puta spomenut 1251 godine, mami s brojnim hotelima s kongresnim dvoranama, dobro uređenom marinom, sa športskim aerodromom, termama i igraonicom te šarolikom ponudom ljetnih kulturnih, zabavnih i sportskih priredbi. Samo malo dalje od obale vas očekuju ljepote slovenske Istre sa slikovitim selima.
Među njima su najpoznatije Hrastovlje s crkvom svete Trojice, koju ukrašavaju pripovjedačke freske iz kasnije gotike imenovane Mrtvački ples.
U zaleđu slovenskog Primorja je Kras. U podrumima kamenitih kuća toče izvrsna vina, na buri pak dozrijeva odličan pršut. Ovdje je raj za sladokusce, ovdje su nebesa za ljubitelje ljepota kraskog podzemlja. Postojnska jama, prvi put spomenuta već 1213 godine je, s više od 26 milijuna posjetitelja, najposjećivanija jama u Europi. Škocjanske jame su upisane na popis svjetske prirodne i kulturne baštine kod UNESCO-a.
Ljepote jezera Križne jame je moguće, uz pomoć karbid lampi, pogledati sa gumenim čamcima. U Sloveniji je vjerojatno i najstarija turistički uređena jama na svijetu - Vilenica kod Divače, koju su razgledavali već u prvoj polovici 17. stoljeća.
Znamenitost slovenskih jama je - proteus anguinus ili čovječja ribica, koja je također najveća jamska životinja na svijetu. Iz Krasa također izviru plemeniti konji lipicanci. Lipica, gdje je bila kunjišnica već 1580 godine, je danas omiljeni turistički centar sa školom za jahanje, hotelima, bazenom, golf igralištem i igraonicom.
Koroška regija
Koruška obuhvaća područje triju dolina – Mežičke, Dravske i Mislinjske te trima gorjima – Pohorje, Karavanke i Savinjske Alpe te spada u manje slovenske regije.
Koruška je kolijevka slovenstva, jer su kod Gospe sveti naši preci u slovenskom jeziku ustoličili koruške vojvode kao nasljednike slovenske kneževine Karantanije. Po plebiscitu 1920 godine je veći dio Koruške pripadao Austriji.
Najveće kulturno i također snažno gospodarsko središte Koruške je Slovenj Gradec. Tamo se u prijašnjim stoljećima razvilo rudarstvo, koje navodno ima početke već u rimsko doba.
Na Korušku su se naselile najviše farme u Sloveniji (Bukovnik 1327 m). Posebnost Koruške je također planina Olševa, koja je poznata po kraskoj jami Potočki zijalki, u kojoj su 1928 godine našli ostatke boravišta iz starog kamenog doba. Najviša planina istočnih Karavanki, Peca, već stoljećima uznemiruje maštu Korušaca.
Najviše priča je povezano s kraljem Matjažem, koji spava u pećini gore. Po tradiciji je Kralj Matjaž bio dobar kralj, koji je pomagao svima onima koji su ga molili za pomoć. To je bilo za Korušku zlatno vrijeme. No, ostali zavidni vladari su se udružili protiv njega. S preživjelim vojnicima se sakrio u pećinu ispod planine Peca, koja mu se sama otvorila te ga sakrila.
U pećini je Kralj Matjaž za stolom zaspao. Kada će se njegova brada devet puta oviti oko kamenitog stola, probudit će se. Onda bi se na Korušku trebalo vratiti dobro vrijeme. Kralj Matjaž će sa svojim vojnicima poraziti sve neprijatelje, protjerati nepravdu sa svijeta i ponovno zavladati.
Gorenjska regija
Gorenjska je gorovita pokrajina koja obuhvaća sunčana gorja i doline istočnih Alpa.
Nekoliko vrhova se diže iznad dvije tisuće metara a najviši je Triglav u Julijskim Alpama, koji je najviša planina u Republici Sloveniji (2864 m) te simbol slovenstva, zato je također u slovenskom grbu. Središnji dio Julijskih Alpa, koji ima sve značajke kraskoga visokogorja, proglašen je za Triglavski narodni park.
Gorenjska spada u gospodarsko najrazvijenije predjele Slovenije sa snažnom i raznovrsnom industrijom, obrtom i turizmom, kako ljetnim tako zimskim. U poljoprivredi istupa stočarstvo i iskorištavanje šuma. Veći gradovi su Kranj, Jesenice, Tržič i Škofja Loka. Gorenjska ima obilje označenih planinarskih puteva i zidova za penjanje; ovdje se nalazi više od polovice planinarskih domova u Sloveniji.
Omiljen turistički cilj Kranjska gora, koji ljeti privlači s rekreacijom i športom u prirodi (planinarenje, alpinizam, biciklizam, konjaništvo, padobranstvo, ribolov) a zimi s odličnim terenima za skijanje i drugim zimskim radostima. Obližnja Planica je tradicionalno svjetsko središte skijaških skokova i letova.
Biseri Gorenjske su gotovo bajkovito lijepa jezera Bled i Bohinj. Bled, s romantičnim otokom usred jezera i dvorcem nad jezerom, već stoljećima privlači brojne goste kojima bazeni, hoteli s bazenima, pješačke staze, teniska i golf igrališta, casino, zračna luka u Lescama, obližnje prirodne i kulturne znamenitosti daju mnogo razloga za posjetu.
Bohinj s kristalnim visokogorskim jezerom nadahnjuje posjetitelje ljepotama prirode i također s obližnjim skijalištima Vogel, Kobla, Soriška planina. Obližnja Pokljuka je raj za planinare i gljivare te poprište važnih svjetskih biatlonskih utakmica.
Za Gorenjsku su značajni alpska kuća i blagdanska ljudska nošnja koji često pojavljuju kao slovenski nacionalni simboli; pored „kozolca toplarja“, obojenih škrinja, kovanih prozorskih mreža i završetaka košnica.
izvor:bookingpoint
utovanja
