Šta je novo?

Turizam prirodne ljepote i spomenici Slovenije

  • Začetnik teme zjovan29
  • Datum pokretanja
zjovan29

zjovan29

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849



SLOVENIJA

Ponekad se smatra balkanski narod, ponekad ne, Slovenija je mala zemlja s velikim karakterom. Omeđen Italija, Austrija, Mađarska i Hrvatska, maleni obali pojas uz Jadranskog mora.
Ljubljana - glavni grad:
Slovenske lepote: Ljubljana, je jednistavna, da biste dobili pravu sliku prošetajte jer je prepuna slikovitih predela za fotografiranje
.
Prekrasna arhitektura, parkovi, mostovi, rimske ruševine, i rijeke Ljubljanice je dobrodošlica Ljubljane za posjetitelje ove slavenske presonice
Pećine:
Skocjan je prirodno čudo koje će oduševiti i oduševljavati posjetitelje. Ova špiljski sustav stekao je status svjetske baštine UNESCO-u 1986 i vide ga mnogi turisti svake godine. Prikladno nazvan komore, jaz-razgrantih mostova, i veleslalom stalagmita su dio onoga što će gosti doživjeti u Skocjan pećini.
Dvorci:
Dvorci, kao što su Castle Predjamskog, sačinjavaju slikovit krajolik koji se obično vidi samo na sjajnom stranicama kalendara. Tajanstveni, te s više od nagovještaja bajke, Predjamskoi grad ima tajni prolaz i podzemne špilje kao dio svoje strukture. Esasmas Lueger je dvorca najintrigantnijih stanovnika, a posjetitelji mogu zamisliti kako se mogu izdržati dugo godina opsade, a hranu i zalihe su donosili u po prirodnim tajnim prolazimas koji vode iz dvorca.
Pejzaž:
Slovenija je prekrasna za ljubitelje prirode, šetače i kampere.Skitati kroz prekrasne doline Soče i Logar, izlet u Julijske Alpe, istraživanje krša, i posjete Bledskom jezeru. Ovi prirodni predjeli su ukrašeni s povijesnim nalazištima.

Legenda o postanku Zlovenije

Postoji legenda koja kaže da je davno, davno, između Hrvatske i Austrije trebao početi rat, zato jer se Hrvatska i Austrija (tadašnji susjedi) nisu podnosili. Da bi pridonijeli svjetskom miru, svaka od njih odrekla se malog djelića svoje države i od nje su stvorili Zloveniju. Znači, da utvrdimo: Zbog međusobne mržnje Hrvatske i Austrije, svaka od njih odrekla se djelića države da bi stvorili Zloveniju, tako da ovi ne moraju graničiti jedni sa drugima.
Nakon što su stvorili novu državu ( tj. kvart ), shvatili su da ondje nema stanovništva. Zato su dali svatko po dvoje ljudi iz umobolnice i ostavili ih da stvaraju potomstvo. Danas se te ljude popularno naziva Zlovenci, jer bi naziv Luđaci bio previše pogrdan.

izvor:translate



Slovenija




Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.
Dolenjska se prostire od jugozapadnog ruba Ljubljanske kotline do hrvatske granice. Njena prirodna sjeverna granica je rijeka Sava, a na jugu je to rijeka Kupa.
Bela Krajina leži na jugoistoku Slovenije između Kočevskog Roga i rijeke Kupe. To je područije dobilo ime po bijeloj narodnoj nošnji.
Bitniji gradovi u tom području jesu: Novo Mesto, Kočevije, Brežice, Krško i Čatež.
Gorenjska Slovenija je dio nekadašnje Kranjske države, a geografski je to područje alpske regije. Izvori rijeke Save su na najvišim vrhovima Julijskih Alpa, Karavnka i Kamniško-Sovinjskih Alpa. Gorenjska je najbolje razvijena regija u Sloveniji, te se tu ponajviše razvija zimski turizam i skijanje. U tom području je smješten Nacionalni park Triglav, jedini nacionalni park u Sloveniji. Veća mjesta su: Bled, Bohinj, Kranj, Kranjska Gora.
Ljubljana je glavni i najveći grad grad republike Slovenije, kulturalni, politički i gospodarski centar. Nalazi se u centralnoj Sloveniji, na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu. Ljubljana je europski grad i metropola, u kojem se ponajviše razvio kongresni turizam i poslovni turizam. Ljubljana je privlačno turističko mjesto. Brojni hoteli, restorani, konobe i smještaj u Ljubljani, te ostala ponuda zadovoljit će svakog posjetioca ovog grada. Regija Ljubljana i okolica obuhvaćaju okolna mjesta Domžale, Škofljica, Grosuplje, Kamnik sve do Grintavca.
Primorsko Kraska i Notarnje Kraska su primorske regije u koje se ubrajaju: Koparsko primorje sa mjestima Kopar, Piran, Portorož, Izola te regija Kras i Notarnja. Zbog izrazite submediteranske klime tu su ukljuceni i gorje Goriških brda, Vipavska dolina i Soška dolina.
Slovenija je uglavnom vapneno područje koje se proteže od Kraskog područja odmah iznad Tršćanskog zaljeva sa svojim pećinama i jamama raznih veličina i ljepota, kojih ima oko 6.500 do prve unutrašnjosti i Dolenjske regije. Notranjska je danas ime za središnju Sloveniju i kraško zaleđe Tršćanskog zaljeva. To je područje rijeke Ljubljanice južno od Ljubljanske doline, visokih planina Nanos, Hrušica, Javorniki i Snježnik te porječje rijeke Pivke. Prevladavaju najveće šume na slovenskim planinama, između kraških polja s vrtačama, dolinama i poljima, jamama (Postojnska jama i Škocjanska jama). Ovdje su posebno izražena Kraška obilježja, kao što je tipična crvena zemlja, plodno tlo za poznato vino Teran.
Prekmurje se nalazi na naj istočnijem dijelu Slovenije, a karakteristično za ovaj kraj su brojni vinogradi i rijeke. Brojna odmarališta i terme uklopila su se u okoliš i nude miran odmor i zdravstvenu blagodat za tjelo.
Rijeka Mura, po kojoji je regija dobila ime, stvara prirodnu granicu sa ostalim regijama. Najbitniji centar je Murska Sobota.
Štajerska je regija na sjevero-istoku Slovenije, jedina koja graniči sa Prekmurjem s jedne strane obale rijeke Mure. Poznata je po vinima. Največi centri ove regije su Maribor, Celje i Ptuj.
Dio Štajerske regije je Koroška, koja leži na rijekama Drava, Mislinja i Mreža. Područje između tih triju rijeka zovemo Koroška kotlina. Na zapadnom djelu Koroška obuhvaća područje Alpa Karavanka i Kaminsko Savinjskih, dok na istočnom djelu obuhvaća Pohorje.
Šume, u planinama većinom smreke, pokrivaju 75% područja.
Slovenija se ponajviše okreće zimskom turizmu. Najpopularniji sport u Sloveniji je skijanje a najpopularnije destinacije su one na Julijskim Alpama gdje se otvaraju brojna skijališta sa cjelokupnim sadržajima, brojni hoteli i pansioni uz gastronomsku ponudu restorana i konoba te ostalih sadržaja potrebnih da gostu nude potpunu uslugu. Tokom toplijih mjeseci popularno je planinarsko pješačenje na 7.000 metara dugim označenim stazama.
Popularan je i rafting na vodama Save, Svanje i Soče.
U Sloveniji možete uživati u terapeutskim putovanjima u brojnim termama: Čatež, Šmarješke, Dolenjske, Olimia, Rogaška, Dobrna, Zreče, Moravske...
Slovenske terme, pored smještaja u hotelima, apartmanima i privatnim pansionima nude ciljane zdravstvene tretmane za regeneraciju od svakodnevnog stresa velikih gradova i posla, tretmane za mršavljenje te anticelulitne tretmane, kupanja u relaksirajućim termalnim vodama, saune i sve najmodernije tretmane za ljepotu.
Dolenjska i Bela krajina


Za donji dio nekadašnje Kranjske se koristi ime Dolenjska: rasteže se sve od Ljubljanske kotline do hrvatske granice.

Najveći dolenjski grad je Novo mesto a najpoznatija dolenjska rijeka je Krka. Krka teče po uskoj dolini između, suncem obasjanih, vinorodnih brežuljaka gdje se uzgaja znamenito crveno vino cviček.

Dolenjci su na rijeku postavili brojne mlinove i strugare te prelijepe dvorce. Najviše i najpoznatije dolenjske »planine« su Gorjanci s 1178 m visokim Trdinovim vrhom i ljekovitim izvorom pri Gospodični.Dolenjska je zemlja s brojnim toplim vrelima i lječilištima: Dolenjske Toplice, Šmarješke Toplice, Terme Čatež. Poznata je i po starim samostanskim kompleksima, kao što su cisterijanski samostan u Stični i Kostanjevica na Krki, te jedina još živa kartuzija Pleterje.

Najjužniji dio Dolenjske se imenuje Bela Krajina, koja seže sve do granice s Hrvatskom. Pokrajina je tipično kraska, prepoznatljiva po bijelim brezama. Bela Krajina je također poznata po bijeloj narodnoj nošnji iz platna odnosno lana, koja je drugačija od tradicionalne slovenske nošnje jer je skoro cijela bijela i po kojoj je Bela Krajina također dobila ime.

Belokranjci obučeni u svoju nošnju vole zaplesati tipično belokranjsko kolo uz živahno zvečanje tamburice. Tipičan belokranjski lik, koji progoni zimu - Zeleni Jurij, također nosi tu narodnu nošnju, samo da preko nje još ima 'odjeću' iz mladih brezovih grana.





Zasavska regija


Zasavje je predio u srednjoj Sloveniji koji obuhvaća brdovitu pokrajinu uz rijeku Savu.

Zasavje je s otvaranjem rudnika u prvoj polovici 19. stoljeća među prvim slovenskim regijama doživjelo industrijalizaciju, koju je također potaknula blizina južne željeznice Beč- Trst, jer je Zidani most postao 1862 godine s dograđivanjem željezničke pruge do Zagreba važno željezničko raskrižje.

Rudarski gradovi Zagorje, Trbovlje i Hrastnik su se razvili uz željeznicu i rudnike smeđeg ugljena. Danas su rudnici u tim mjestima u procesu zatvaranja, no raste značenje drugih djelatnosti: kemijske, staklarske, cementne, elektro i druge industrije. I dalje ostaje važna Termoelektrana Trbovlje, gdje su 1976 godine izgradili 360 m visok dimnjak, koji je najviša građevina u Sloveniji i najviši dimnjak u Europi.

Iako mjesta nose značajan rudnički pečat, u njihovoj su okolici očuvane mnoge seoske tradicije, prirodne i kulturne posebnosti. Po okolišnim brdima, brojnim biciklističkim stazama te po uređenoj kružnoj konjičkoj stazi se možete skitati.


Sjeverna Primorska


Nova Gorica je mladi grad, koji se razvio nakon 1947 godine, kada je Gorica bila podarena Italiji. Gradsko područje novonastalog grada ima malo stare arhitekturne baštine.

Na južnom kraju grada je Kostanjevica. Nakon prvog svjetskog rata je bio obnovljen franjevački samostan, u kojem se nalaze znamenita grobnica Burbona te crkva Marijinog oznanenja. Sjeverno, sada kao dio Nove Gorice, je više od 1000 godina star Solkan.

Posebnost i značajnost Vipavske doline je bura. To je hladan i snažan vjetar, koji se s visoravni spušta prema dolini. Prosječna brzina bure je 80 kilometara na sat, zimi pak njeni nasrtaji mogu dosegnuti i do 180 kilometara na sat. Bura na svojstven način kroji društvene i kulturne odnose u dolini.

Zgornje Posočje je opširno područje na sjeverozapadu Slovenije. Obuhvaća područje općina Bovec, Kobarid i Tolmin. To je prelijepi dio Slovenije, kojeg obilježavaju visoke gore i smaragdna ljepotica Soča.

Idrija leži u kotlini usred idrijskih brda gdje se, uz znameniti tektonski rasjed, dodiruju predalpski i kraski svijet. Idrija je, kao najstariji slovenski rudarski grad, rasla usporedno s razvojem rudnika živinog srebra. Rudarska naseobina, izgrađena krajem 15. stoljeća, je u 17. stoljeću dobila gradska prava dok se u 18. stoljeću Idrija kao grad već popela među najvažnije centre u Sloveniji.

Usprkos preusmjeravanju u suvremene industrijske grane povezana je s 500-godišnjim rudarskim tradicijama.






Savinjska regija


Savinjska regija posjetitelju dočara uvid u prostrane poljane tradicionalnog uzgoja hmelja, gdje se također rasprostire možda za nekoga samo još jedan provincijalan gradić, kakvih u srednjeeuropskom prostoru nikako nije malo - Celje. Odličan položaj, slikovita okolica, slavna povijest i prijazni, gostoljubivi, otvoreni ljudi već stoljećima zajedno oblikuju izgled njegove jedinstvenosti.

Mozirju, u kojem su se nekada redali sajmovi, danas daju turistički ritam, prije svega, park cvijeća Mozirski gaj sa svojim priredbama i skijaški centar Golte sa zimskom i ljetnom ponudom. Mjesto je ishodište za brojne planinske i biciklističke izlete. Iznimno slikovitu i privlačnu općinu Mozirje se isplati pogledati.

Podčetrtek je pogranično i centralno naselje savinjskog područja. Tipičan izgled mu daje naizgled veličanstven dvorac Podčetrtek. Mjesto je, s imenom Lonsperch, bilo spomenuto već 1016 godine dok slovensko ime priozlazi iz četvrtog dana u tjednu, kada je na trgu pod dvorcem bio sudski i tržni dan.

U blizini naselja je prošireno naselje Olimje sa samostanom, koje je poznato po jednoj od najstarijih ljekarni u Europi. U neposrednoj blizini je također termalno lječilište i vodeni park Terme Olimia.

Rogaška Slatina je prepoznatljiva po izvorima mineralne vode. Mineralnu vodu su u tom mjestu otkrili već Stari Rimljani a u 17-tom stoljeću je Rogaška Slatina, kao lječiliški kraj, postala poznata po cijeloj Europi. Znamenitost kraja je također kristalno staklo, koje je danas poznato po cijelom svijetu.




Pomurska regija


Pomurje je sinonim za široka polja, rode, mlinove na vodi, vrela ljekovitih voda, energetske točke, vinske gorice, jedinstvenu tradiciju i narječja te kulinarski specijalitet, prekmursku gibanicu.

Turiste u istočnom dijelu Slovenije privlače, prije svega, termalna lječilišta, kao što su Lječilište Radenci, Terme 3000 u Moravskim Toplicama, Terme Lendava i Terme Banovci. Sve posjećenije su također energetske točke kod Ivanovog izvora, uz rijeku Ščavnici, pored Vidovog izvora i pored Bukoviškog jezera.

Najveći grad u Pomurju je Murska Sobota. Tamo se nalazi renesansni Soboški dvorac, u kojem je Pokrajinski muzej. Dvorac Rakičan je poznat po vinskom podrumu i konjičkom centru. U Bogojini vrijedi pogledati Plečnikovu crkvu, u obližnjem Selu pak romansku rotundu.

Gornja Radgona slovi po sajamskoj djelatnosti, poznata pak je i po podrumu, gdje zori zlatni radgonski pjenušac. Središte Prlekije je Ljutomer odakle dolaze konji i kasačke utrke. Posebno značenje daju očuvanju starog obrta u okolici. U Veržeju još možemo naći djelujući, plivajući Babičev mlin na Muri a u njegovoj blizini vozi brod na Muri.

Goričko se nalazi sjeverno od Murske Sobote. U mjestu Grad se nalazi jedan od najvećih dvorskih građevina u Sloveniji, koja je nekada imala 365 soba. Dvorski vrt pak je pun energetskih točaka i egzotičnog drveća.



izvor:bookingpoint


Podravska regija


Prijestolnica Podravja je grad Maribor koji je drugi najveći grad u Sloveniji. Maribor leži između prekrasne prirode visokog Pohorja na jednoj strani i vinorodnih brežuljaka na drugoj strani te rijeke Drave, koja se vije kroz nju.

Drava je najvodenija rijeka u Sloveniji, koja također ljeti ima dovoljno vode, zato je na njoj šest hidrocentrala. Nekada je Drava bila i važan prometni put, danas pak se možete po Dravi povesti tradicionalnim splavom i kao turist se s njega diviti najstarijem predjelu Maribora, Lentu sa Starom lozom, najstarijom lozom na svijetu, sa srednjevjekovnim stupovima i ostacima gradskih zidina.

Na vinorodnim brežuljcima su napravljene slikovite vinske ceste kamo dolaze poznavatelji vina, ljubitelji kulinarstva, tradicionalnih običaja, etnološke baštine i prekrasnih vidika i gdje turistička domaćinstva i vinogradari nude prisnu gostoljubivost.

Skok na zeleno Pohorje ljeti oduševljava planinare, bicikliste, adrenalinske entuzijaste i ljubitelje mira u prirodi pohorskih prašuma, slapova i tresetnih bara. Kada se Mariborsko Pohorje zimi pobijeli, ono postane jedno od najprivlačnijih skijaških centara Slovenije, koje svake zime ugostuje tradicionalnu utakmicu za Zlatnu Lisicu.

Ako slijedimo tok rijeke Drave, na desnoj strani nas prati valovita pokrajina plodnog Dravskog i Ptujskog polja, na lijevoj strani pak obronci Slovenskih gorica. Drava nas dovede u grad, koji je poznat po najstarijoj zbijenoj naseobini u Sloveniji koja je u rimsko vrijeme također bila najveći grad na našim prostorima. Radi se naravno o Ptuju (Poetovio).

Prepoznatljiv znak dvorca i cijelog Ptujskog polja je tradicionalna karnevalska maska kurent a vrijedni posjeta su također veličanstveni dvorac, termalno lječilište i naravno vinski podrum.




Srednja Slovenija


Srce Slovenije je bijela Ljubljana. Rimljani su tadašnjoj naseobini dali ime Emona. Srednjevjekovna Ljubljana se stisnula između rijeke Ljubljanice i brežuljka, na kojem kraljuje veličanstven Ljubljanski dvorac.

U dvorcu se odvijaju romantična vjenčanja te različite kulturne priredbe, kojima zidine dvorca nude siguran zaklon. Na dvorac se dovezite gondolom ili pođite u šetnju na brežuljak s Ljubljanskim dvorcem i pri tome se divite starom dijelu grada. Ljubljana je postala grad, u kojem povijest i moderna suvremenost stoje tijesno jedna uz drugu.

Ljubljana, koju je uljepšao arhitekt Jože Plečnik, ima svakako bogatu povijesnu i kulturnu baštinu. Puna je zanimljivih zgrada, palača, muzeja, galerija, parkova, slikovitih ulica i trgova, mostova a tu su i opera, kazalište, botanički i životinjski vrt. Golovec s astronomskim opservatorijem je, pored Rožnika, Mosteca i Tivolija, omiljeno šetalište Ljubljančana. Divna kulisa grada su Kamniško – Savinjske Alpe.

U okolicu Ljubljane nas pozivaju Iški Vintgar, tjesnac sa slikovitim riječnim bazenima, Borovnica s tjesnacom Pekel sa slapovima i brzacima, Vrhnika s kraškim izvorima Ljubljanice te nekadašnjim samostanom Bistra, u kojem sada djeluje Tehnički muzej Slovenije, Zbiljsko jezero s raznovrsnom rekreacijskom ponudom, Stična sa čuvenim cistercijanskim samostanom i vjerskim muzejom...

Na južnom rubu Ljubljane se sve do Vrhnike rasprostire močvarno Ljubljansko barje, koje je danas jedno od najvećih travnatih površina u Sloveniji te je utočište brojnim biljkama i životinjama.

U dolini Save, na početku Zasavskih brda leži Litija. Sjeverno od nje, visoko u Zasavskim brdima su Vače, geografsko središte Slovenije (GEOSS), koje su također poznate po prapovijesnom nalazištu iz starog željeznog doba seoskih situla.




Obala i Kras


Na svakom kilometru slovenske obale nas čeka iznenađenje. Strunjanski klif je prirodni rezervat s debelim slojevima lapora i pješčenjaka, koji se diže i do 80 metara iznad mora te je zbog toga najviši klif na čitavom Jadranu.

Na suncu svjetlucaju Sečoveljske soline, gdje već od 13. stoljeća pridobivaju sol – imenovano također bijelo zlato. U njihovoj blizini gnijezdi više od 150 vrsta ptica.

Gradovi Piran, Izola i Kopar (slov. Koper) mame svojim ljupkim srednjovjekovnim izgledom a Portorož, prvi puta spomenut 1251 godine, mami s brojnim hotelima s kongresnim dvoranama, dobro uređenom marinom, sa športskim aerodromom, termama i igraonicom te šarolikom ponudom ljetnih kulturnih, zabavnih i sportskih priredbi. Samo malo dalje od obale vas očekuju ljepote slovenske Istre sa slikovitim selima.

Među njima su najpoznatije Hrastovlje s crkvom svete Trojice, koju ukrašavaju pripovjedačke freske iz kasnije gotike imenovane Mrtvački ples.

U zaleđu slovenskog Primorja je Kras. U podrumima kamenitih kuća toče izvrsna vina, na buri pak dozrijeva odličan pršut. Ovdje je raj za sladokusce, ovdje su nebesa za ljubitelje ljepota kraskog podzemlja. Postojnska jama, prvi put spomenuta već 1213 godine je, s više od 26 milijuna posjetitelja, najposjećivanija jama u Europi. Škocjanske jame su upisane na popis svjetske prirodne i kulturne baštine kod UNESCO-a.

Ljepote jezera Križne jame je moguće, uz pomoć karbid lampi, pogledati sa gumenim čamcima. U Sloveniji je vjerojatno i najstarija turistički uređena jama na svijetu - Vilenica kod Divače, koju su razgledavali već u prvoj polovici 17. stoljeća.

Znamenitost slovenskih jama je - proteus anguinus ili čovječja ribica, koja je također najveća jamska životinja na svijetu. Iz Krasa također izviru plemeniti konji lipicanci. Lipica, gdje je bila kunjišnica već 1580 godine, je danas omiljeni turistički centar sa školom za jahanje, hotelima, bazenom, golf igralištem i igraonicom.




Koroška regija


Koruška obuhvaća područje triju dolina – Mežičke, Dravske i Mislinjske te trima gorjima – Pohorje, Karavanke i Savinjske Alpe te spada u manje slovenske regije.

Koruška je kolijevka slovenstva, jer su kod Gospe sveti naši preci u slovenskom jeziku ustoličili koruške vojvode kao nasljednike slovenske kneževine Karantanije. Po plebiscitu 1920 godine je veći dio Koruške pripadao Austriji.

Najveće kulturno i također snažno gospodarsko središte Koruške je Slovenj Gradec. Tamo se u prijašnjim stoljećima razvilo rudarstvo, koje navodno ima početke već u rimsko doba.

Na Korušku su se naselile najviše farme u Sloveniji (Bukovnik 1327 m). Posebnost Koruške je također planina Olševa, koja je poznata po kraskoj jami Potočki zijalki, u kojoj su 1928 godine našli ostatke boravišta iz starog kamenog doba. Najviša planina istočnih Karavanki, Peca, već stoljećima uznemiruje maštu Korušaca.

Najviše priča je povezano s kraljem Matjažem, koji spava u pećini gore. Po tradiciji je Kralj Matjaž bio dobar kralj, koji je pomagao svima onima koji su ga molili za pomoć. To je bilo za Korušku zlatno vrijeme. No, ostali zavidni vladari su se udružili protiv njega. S preživjelim vojnicima se sakrio u pećinu ispod planine Peca, koja mu se sama otvorila te ga sakrila.

U pećini je Kralj Matjaž za stolom zaspao. Kada će se njegova brada devet puta oviti oko kamenitog stola, probudit će se. Onda bi se na Korušku trebalo vratiti dobro vrijeme. Kralj Matjaž će sa svojim vojnicima poraziti sve neprijatelje, protjerati nepravdu sa svijeta i ponovno zavladati.



Gorenjska regija


Gorenjska je gorovita pokrajina koja obuhvaća sunčana gorja i doline istočnih Alpa.

Nekoliko vrhova se diže iznad dvije tisuće metara a najviši je Triglav u Julijskim Alpama, koji je najviša planina u Republici Sloveniji (2864 m) te simbol slovenstva, zato je također u slovenskom grbu. Središnji dio Julijskih Alpa, koji ima sve značajke kraskoga visokogorja, proglašen je za Triglavski narodni park.

Gorenjska spada u gospodarsko najrazvijenije predjele Slovenije sa snažnom i raznovrsnom industrijom, obrtom i turizmom, kako ljetnim tako zimskim. U poljoprivredi istupa stočarstvo i iskorištavanje šuma. Veći gradovi su Kranj, Jesenice, Tržič i Škofja Loka. Gorenjska ima obilje označenih planinarskih puteva i zidova za penjanje; ovdje se nalazi više od polovice planinarskih domova u Sloveniji.

Omiljen turistički cilj Kranjska gora, koji ljeti privlači s rekreacijom i športom u prirodi (planinarenje, alpinizam, biciklizam, konjaništvo, padobranstvo, ribolov) a zimi s odličnim terenima za skijanje i drugim zimskim radostima. Obližnja Planica je tradicionalno svjetsko središte skijaških skokova i letova.

Biseri Gorenjske su gotovo bajkovito lijepa jezera Bled i Bohinj. Bled, s romantičnim otokom usred jezera i dvorcem nad jezerom, već stoljećima privlači brojne goste kojima bazeni, hoteli s bazenima, pješačke staze, teniska i golf igrališta, casino, zračna luka u Lescama, obližnje prirodne i kulturne znamenitosti daju mnogo razloga za posjetu.

Bohinj s kristalnim visokogorskim jezerom nadahnjuje posjetitelje ljepotama prirode i također s obližnjim skijalištima Vogel, Kobla, Soriška planina. Obližnja Pokljuka je raj za planinare i gljivare te poprište važnih svjetskih biatlonskih utakmica.

Za Gorenjsku su značajni alpska kuća i blagdanska ljudska nošnja koji često pojavljuju kao slovenski nacionalni simboli; pored „kozolca toplarja“, obojenih škrinja, kovanih prozorskih mreža i završetaka košnica.



izvor:bookingpoint
 
zjovan29

zjovan29

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849


NARODNE NOŠNJE SLOVENIJE

Gorenjska



Ovaj kostim datira iz druge polovice 19. stoljeća. Slovenski folklor plesači su odabrali kostim iz Bleda za njihove nacionalne odore. Samo male su promjene izvršene prije nego što je postala prihvaćena kao slovenska nacionalna nošnja.
Ukrasnu kapu "avba" nosile su udate žene tek. Manji "zavijačka" je nosili devojke. Zlatni vez na obodu glavu predstavljao je obiteljsko bogatstvo.


Primorska




Bluza izrađena je od svjetlog tkanog pamuka. nošnja je izrađena od težih tkanine sa sitnim naborima od struka prema dolje.Muškarci nose prsluk i hlače koje su pale samo ispod koljena ili u svijetlo plave ili crne i tamnocrvene. U ovoj regiji muškaraca nose slamnate šešire


Dolenjskoj




Nošnje u ovoj regiji su slične onoj nošnji iz alpskog dijela Slovenije, ali nošnje su izrađene od obojenog platna, konoplje i vune.Crvena je bila boja muškog prsluka. Ženske marame nose i vežu iza vrata, s prednje strane marame koje nose visi ispred haljine.


Notranjska




Te nošnje predstavljaju svakodnevni radne nošnje.Nošnje su izrađene od teške vune. Vez se može naći na obje nošnje, s posebnim detaljima na muškim hlače. Nosile su se sredinom 19. stoljeća. Kostimi su bili pod utjecajem susjednih regija Istrija (Primorske).


Štajerska




U ranom 20. stoljeću, muške i ženske radne odjeće već su izrađeni od industrijski proizvedenog platna. Ovaj kraj poznat je po plavim pamuk pregačama koje su nosili muškarci kad su radili na farmama ili kod kovača. Devojke su nosile svoje marame vezane iza vratove, a udate žene nosile svoje marame vezane uz vratove. To je daleko najpraktičniji kostim, i seljake u ovoj regiji još uvijek seb može naći u nošenji ovog tipa.


Prekmurje




Nošnje iz Prekmurja bile su jednostavne i običane. Muškarci nosili široke hlače, majicu i struk-jaknu. Žene su nosile suknje jednostavnih, pregače i bluze. Bluze izrađene su od bijelog ili obojenog dpmaćeg predenog platna. Ovaj tip odjeće nosio do kraja 19. stoljeća.


Koroška




Iako je žena i muškaraca nošnje nisu bili vrlo različiti od onih u alpskim područjima, oni nisu bili bez posebne značajke.Suknja je kratka i ima malih sitnih nabora, žene su pokrivene s maramama ili "pinteljs" (posebni zgužvane kapa), a muški šešir boje crne s alpskim utjecajem na njega.

Bele Krajine





Ženske nošnje izrađene su od čohe vezene od lakog lana ili od damasta. Muške nošnje bili su jednostavnog kroja, a također su bili napravljeni od platna. Ljude ove regije može se lako prepoznati po širokom kožnom remenu. Briljantna bijela tkanine koja je korištena za kostime napravi takav dojam, pa je regija dobila ime Bele Krajine (bijeli regija).








izvor:translate​
 
zjovan29

zjovan29

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849


AKTIVNA BANJSKA LEČILIŠTA


Razvoj i afirmaciju banjskih lečilišta omogućilo je bogatstvo netaknutih prirodnih lepota Slovenije. Najzačajnije su termalne vode različitih svojstava i temperature (od 32 do 73 stepena Celzijusa) i mineralne vode (svetski poznati Donat Mg i Radenska tri srca), a uz njih i morska voda i slana voda, organski i anorganski peloidi i morska, panonska i predalpska srednjeplaninska klima. U petnaest banjsko-turističkih centara, pod sloganom "Sa prirodom do zdravlja" razvijena je najsavremenija ponuda u oblasti "wellnessa" i novi programi za očuvanje zdravlja i sprečavanje bolesti.

U banjskim lečilištima možete da provedete prijatan porodični odmor, da učinite nešto za sebe, za svoje telo i dušu, da poboljšate fizičku i psihičku kondiciju. U savremeno opremljenim banjsko-rekreativnim centrima možete da plivate, trčite, da šetate, vežbate na različitim spravama i terenima, da igrate golf, tenis, da se kuglate, jašete, skijate, vozite bicikl - i da istovremeno naučite zdravo da živite.




USPEŠNI POSLOVNI SUSRETI

Slovenija je, pre svega sa Ljubljanom, Bledom i Portorožom, već više od dve decenije prisutna na međunarodnom kongresnom tržištu i uprkos oštroj konkurenciji sve se više afirmiše kao privlačna zemlja za organizovanje stručnih i naučnih, međuvladinih i međudržavnih susreta, kao i organizovanje susreta privredno-poslovnog karaktera.
Tradicija organizovanja kongresa u Sloveniji datira još iz 1821. godine kada je u Ljubljani organizovan Kongres Svete alijanse. Danas zemlja raspolaže brojnim većim i manjim, modernim kongresnim centrima, koji svake godine ugoste učesnike iz celog sveta.




IGRE NA SREĆU (KOCKARNICE)

Igre na sreću i zabavni život Slovenije predstavljaju značajan i privlačan deo turističke ponude. Potiče od skoro četrdesetogodišnje tradicije, a zasniva se na kompletno oblikovanoj turističkoj ponudi igara na sreću. Pored raznovrsne ponude igara u kazinima, nude se i kvalitetne hotelske usluge, šarolika kulinarska ponuda, mogućnosti za relaksaciju, rekreaciju i opušteni šoping, kulturne priredbe, ples i zabavu, modne revije i takmičenja za izbor lepote, a takođe i kongresne priredbe i poslovni susreti. Celokupna koncepcija ponude igara na sreću proizlazi iz koncepta igre, zabave i osećaja relaksiranosti.

U Sloveniji radi dvanaest kazina i zabavnih centara za igre na sreću. Ponuda igara na sreću locirana je, pre svega, u poznatim turističkim mestima i većim gradovima. Prvi kazino otvoren je pre skoro 40 godina u Portorožu , a zatim je sledio kazino na Bledu. Međutim, 1984. godine, ulaskom novog ponuđača u Novoj Gorici, počeo je novi trend u razvoju slovenačke ponude igara na sreću. U sledećih deset godina otvoreno je više novih lokacija za igre na sreću, između ostalog Rogaška Slatina, Maribor, Lipica, Ljubljana, Kranjska Gora i Otočec. Najveći i istovremeno najmlađi je zabavni centar Perla preduzeća HIT u Novoj Gorici, koji u celosti predstavlja ostvarenje nove poslovne filozofije igara na sreću u Sloveniji.




SMEŠTAJ

Na raspolaganju su najrazličitije smeštajne mogućnosti. Većina smeštajnih kapaciteta otvorena je svakoga dana u godini. On – line rezervacije na



HOTELI

Hoteli su različitih kategorija - od jedne do pet zvezdica. Te kategorije odgovaraju kategorijama hotela u Zapadnoj Evropi. Svake godine izlazi hotelski cenovnik; on je na raspolaganju u slovenačkim turističkim predstavništvima, u pojedinim turističkim agencijama i u Slovenačkoj turističkoj organizaciji.
Mlađi posetioci mogu da prenoće u omladinskim hotelima kojih ima na Bledu, u Ptuju, Piranu, Novoj Gorici, Pliskovici na Krasu i Ljubljani.

PRIVATNE SOBE

U svim većim turističkim mestima na raspolaganju su privatne turističke sobe. Preko turističkih agencija ili direktno one se mogu unapred rezervisati. Na raspolaganju su sobe sa jednom, dve ili tri zvezdice.

KAMPOVI

Kampovi su idealno polazno mesto za sve koji vole sami da planiraju svoj odmor, koji vole sport i rekreaciju i, što je najznačajnije, koji žele da provedu odmor u čistoj i netaknutoj prirodi. Od 2001.godine su članovi EFCO&HPA (European Federation of Campingsite Organisations & Holiday Park Associations), a opremljeni su po standardima prilagođenim evropskim. U većim kampovima su i bungalovi koje je preporučljivo unapred rezervisati.

SEOSKI TURIZAM

Seoska domaćinstva na kojima se osim poljoprivredom seljaci bave i turizmom, daleko od gužve i svakodnevne vreve- mogu se pronaći po celoj teritoriji Slovenije. Kategorija je označena jabukama: seljačka domaćinstva sa jednostavno opremljenim sobama sa zajedničkim kupatilom i WC-om imaju jednu jabuku, a domaćinstva sa dobro opremljenim sobama sa vlastitim kupatilom i WC-om i sa raznovrsnom ponudom hrane označena su sa četiri jabuke.
izvor:slovenia.info


Dodato posle 24 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Skijanje Slovenija, zimski turizam



Gorenjska Goriska Koroska Osrednjeslovenska Podravska Savinjska




Skijanje u Sloveniji
vrlo je popularno zbog dobro uređenih skijališta, još povoljnih cijena i dobre ponude smještaja. Kako skijanje u Sloveniji ima dugu tradiciju (natjecanja za Svjetski kup u alpskom skijanju u Kranjskoj Gori i Mariboru i skijaški skokovi na Planici), zimi je u skijaškim središtima vrlo veselo i živo. Čak su i vrlo popularne carving skije izmišljene u tvornici Elan. Preko dana uživajte u snježnim radostima, a navečer nastavite dobar apres ski provod u mnogobrojnim gostilnama.

Skijaški centri - Slovenija
visina (m)
Cerkno 900 1300
Golte 1450 1600
Ivarcko 650 1100
Kanin - Bovec 1600 2300
Kobla 540 1480
Kope 0 1524
Kranjska Gora 810 1625
Krvaveca 1450 1970
Logarska Dolina 770 1125
Mariborsko Pohorje 325 1347
Rogla 0 1517
Stari Vrh 580 1210
Straza 503 634
Velika planina 1420 1666
Vogel 570 1800


Dodato posle 5 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Slovenija: Vinski miris seoskog turizma

Autentična gastronomska ponuda, bazirana na tradicionalnim proizvodima iz domaće proizvodnje, domaća vina iz vinarije smeštene u podrumu hotela, uz komforan smeštaj u idiličnom okruženju, čine hotel „Belica“ vrhunskim reprezentom seoskog turizma oplemenjenog šarmantnim prizvukom vinske priče Goriških Brda

Autor: Aleksandar Duković
Izvor: Wine Style



Photo: Vladimir Miloradović

Restoran hotela „Belica“ ponudio nam je tog aprilskog jutra odličan hlad od iznenađujuće razgoropađenog sunca za ovo doba godine. Osim svežine ova mini botanička bašta pružila je i fantastičan pogled na panoramu Goriških Brda. Gužva je, iako kraj aprila i nije baš špic turističke sezone, a gosti su mahom stranci. Ipak, ubrzo nam prilazi konobar, čovek od svojih četrdesetak godina. Primio je porudžbinu i kada se vratio zamolili smo ga da pozove vlasnika hotela jer smo imali zakazan sastanak. „Ja sam vlasnik, izvolite“, rekao je Zlatko Mavrić i bilo nam je mnogo toga jasno u vezi sa tim čovekom, koji i pored toga što ima četrnaestoro zaposlenih, svakodnevno radi. „Pa, mora nešto da se radi, ne može samo da se spava. Ovde sam po 18 sati svaki dan. Polako uvodim decu u posao, da bi ga oni jednog dana preuzeli. Ja sam ovo gradio za budućnost, a ne da bih brzo došao do velikog novca.“


Photo: Vladimir Miloradović

Takav pristup oslikava se i u samoj atmosferi hotela, smeštenog u selu Medana nedaleko od Nove Gorice, koji odaje utisak mesta kome je posvećena velika pažnja. Vrlo komforan i dobro opremljen, objekat deluje kao dobro vođena domaćinska kuća. Ime Belica prvi put se pominje još 1898. godine, a novija istorija ovog domaćinstva traje sedamnaest godina, od kada je Zlatkova porodica započela posao sa restoranom. On sam je pre osam godina preuzeo liderstvo, u međuvremenu dogradio još jedan deo i od malog restorana stvorio danas vrlo ozbiljan hotel. O kvalitetu ponude i usluge govore tri „jabuke“, što je oznaka vrlo visoke kategorizacije u Sloveniji - hotel trenutno raspolaže sa osam odlično uređenih soba u planinskom stilu i dva apartmana, a ukupan kapacitet je dvadeset osoba.


Photo: Vladimir Miloradović

„Mi smo prvenstveno vinska kuća, imali smo u sklopu vinarije jednu prostoriju za promociju vina i degustacije, pa smo se postepeno preorjentisali na ugostiteljstvo. U degustacionoj sali često organizujemo vinske večeri i kurseve vina, tako da smo zaokružili taj deo priče“, objašnjava Zlatko i vodi nas u podrum hotela u kome smo zatekli vrlo ozbiljne kapacitete za proizvodnju vina. Inače, „Belica“ proizvodi oko sedamdeset odsto svežih vina, od sorti su zastupljene pretežno rumena rebula i furlanski tokaj od belih, a merlo i kaberne sovinjon od crvenih. U paleti vina trenutno su Rumena rebula, Medanski tokaj, Šardone, Sivi pino, Sovinjon, Rose, Muškatni cvet, Merlo, Medana novo, kao i dva specijalna, barikna vina - Izbrano belo i Izbrano rdeče. U restoranu se, inače, služe samo njihova vina. Takođe, ovde se ne može popiti coca cola, ali se zato može uživati u domaćim prirodnim sokovima.


Photo: Vladimir Miloradović

Naime, po Zakonu o kmetskom turizmu u Sloveniji 70 odsto hrane i pića u restoranu moraju biti domaće proizvodnje. Zlatko gaji voće i povrće, u hotelu ima pršutarnu, deo za proizvodnju sireva, džemova - podrazumeva se, sve je savršeno čisto i u najboljem redu – a kupuje se jedino goveđe i meso divljači, tako da veliki deo onoga što se servira u restoranu potiče iz proizvodnje porodice Mavrić.

Restoran hotela „Belica“ kapaciteta je 50 mesta i ima vrlo ozbiljnu gastronomsku ponudu, u kojoj je akcenat na domaćim proizvodima, pre svega na pršutu, salamama, kobasicama, pančeti, domaćem siru i hlebu...



Photo: Vladimir Miloradović

Jelovnik se menja po sezonama, pa smo tako probali raviole sa radičem, maslom i sirom grana padano, zatim pršut na maslacu sa palentom od belog kukuruza (jednim od najautentičnijih jela u Brdima) i sirćetom, pa guščije grudi sa pireom od tikve. Pa onda file od jelena sa maslinovim uljem i balzamiko sirćetom, a na kraju, tradicionalnu pitu sa jabukama. Lepo osmišljen koncept prezentovanja tradicionalne gastronomske ponude ostavio je odličan utisak i čini se da je kulinarska karta ovog kraja rezultat lepog spoja italijanske i stare slovenačke kuhinje. Kako je to već običaj u Brdima, tradicija se vrlo pažljivo neguje i istovremeno prezentuje u modernoj formi.

Ovo mirno mesto kao stvoreno je za porodičan odmor, ali i za poslovne aktivnosti, jer hotel ima i ozbiljnu konferencijsku salu opremljenu modernom audio i video opremom, kapaciteta 50 mesta, a u prirpemi je i izgradnja wellnes centra, čime će uz već postojeći veliki otvoreni bazen ponuda, kako kaže Zlatko, biti zaokružena. A to će, uz aktivnosti kao što su jahanje, planinarenje, skijanje, golf, ribolov i drugi sportovi, biti samo dodatni razlog za boravak u ovom simpatičnom hotelu.

izvor:putovanja

Dodato posle 13 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

Slovenija




Slovenija je površine 20 251 km2. Republika Slovenija graniči na sjeveru s Austrijom, sjeverno istočno s Mađarskom, istočno i južno sa Hrvatskom i zapadno s Italijom. Ljubljana je glavni grad Slovenije i nalazi se na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu.
U Sloveniji je 28 vrhova i planina viših od 2.500 m, a najviši je Triglav sa 2.864 m. Alpski svijet sastavljaju tri planinske skupine: Julijske Alpe, Kamniško-Savinjske Alpe i Karavanke.
Također, u Sloveniji, posebno u njenom dinarsko-kraškom dijelu, je oko 6.500 jama od kojih je oko 20-tak uređeno za turistične obilaske. Najpoznatija je Postojnska jama ( duga 19,5 km); najbolje dostupne su Škocjanske jame koje dobile status Zaštičene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a.
Uz rub zapadne Panonske nizine izviru mnogi prirodni izvori i rijeke te su brojne termalne i mineralne vode. Od šesnaest izvora su uređena odmarališta i terme, a najpoznatije su Terme Čatež.
Slovenija se dijeli na regije: Dolenjska i Bela Krajina, Gorenjska, Ljubljana i okolica, Primorsko Kraska i Notarnje Kraska, Prekmurje i Štajerska.
Dolenjska i Bela Krajina su najvećim dijelom šumovita područija.
Dolenjska se prostire od jugozapadnog ruba Ljubljanske kotline do hrvatske granice. Njena prirodna sjeverna granica je rijeka Sava, a na jugu je to rijeka Kupa.
Bela Krajina leži na jugoistoku Slovenije između Kočevskog Roga i rijeke Kupe. To je područije dobilo ime po bijeloj narodnoj nošnji.
Bitniji gradovi u tom području jesu: Novo Mesto, Kočevije, Brežice, Krško i Čatež.
Gorenjska Slovenija je dio nekadašnje Kranjske države, a geografski je to područje alpske regije. Izvori rijeke Save su na najvišim vrhovima Julijskih Alpa, Karavnka i Kamniško-Sovinjskih Alpa. Gorenjska je najbolje razvijena regija u Sloveniji, te se tu ponajviše razvija zimski turizam i skijanje. U tom području je smješten Nacionalni park Triglav, jedini nacionalni park u Sloveniji. Veća mjesta su: Bled, Bohinj, Kranj, Kranjska Gora.
Ljubljana je glavni i najveći grad grad republike Slovenije, kulturalni, politički i gospodarski centar. Nalazi se u centralnoj Sloveniji, na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog ušća u Savu. Ljubljana je europski grad i metropola, u kojem se ponajviše razvio kongresni turizam i poslovni turizam. Ljubljana je privlačno turističko mjesto. Brojni hoteli, restorani, konobe i smještaj u Ljubljani, te ostala ponuda zadovoljit će svakog posjetioca ovog grada. Regija Ljubljana i okolica obuhvaćaju okolna mjesta Domžale, Škofljica, Grosuplje, Kamnik sve do Grintavca.
Primorsko Kraska i Notarnje Kraska su primorske regije u koje se ubrajaju: Koparsko primorje sa mjestima Kopar, Piran, Portorož, Izola te regija Kras i Notarnja. Zbog izrazite submediteranske klime tu su ukljuceni i gorje Goriških brda, Vipavska dolina i Soška dolina.
Slovenija je uglavnom vapneno područje koje se proteže od Kraskog područja odmah iznad Tršćanskog zaljeva sa svojim pećinama i jamama raznih veličina i ljepota, kojih ima oko 6.500 do prve unutrašnjosti i Dolenjske regije. Notranjska je danas ime za središnju Sloveniju i kraško zaleđe Tršćanskog zaljeva. To je područje rijeke Ljubljanice južno od Ljubljanske doline, visokih planina Nanos, Hrušica, Javorniki i Snježnik te porječje rijeke Pivke. Prevladavaju najveće šume na slovenskim planinama, između kraških polja s vrtačama, dolinama i poljima, jamama (Postojnska jama i Škocjanska jama). Ovdje su posebno izražena Kraška obilježja, kao što je tipična crvena zemlja, plodno tlo za poznato vino Teran.
Prekmurje se nalazi na naj istočnijem dijelu Slovenije, a karakteristično za ovaj kraj su brojni vinogradi i rijeke. Brojna odmarališta i terme uklopila su se u okoliš i nude miran odmor i zdravstvenu blagodat za tjelo.
Rijeka Mura, po kojoji je regija dobila ime, stvara prirodnu granicu sa ostalim regijama. Najbitniji centar je Murska Sobota.
Štajerska je regija na sjevero-istoku Slovenije, jedina koja graniči sa Prekmurjem s jedne strane obale rijeke Mure. Poznata je po vinima. Največi centri ove regije su Maribor, Celje i Ptuj.
Dio Štajerske regije je Koroška, koja leži na rijekama Drava, Mislinja i Mreža. Područje između tih triju rijeka zovemo Koroška kotlina. Na zapadnom djelu Koroška obuhvaća područje Alpa Karavanka i Kaminsko Savinjskih, dok na istočnom djelu obuhvaća Pohorje.
Šume, u planinama većinom smreke, pokrivaju 75% područja.
Slovenija se ponajviše okreće zimskom turizmu. Najpopularniji sport u Sloveniji je skijanje a najpopularnije destinacije su one na Julijskim Alpama gdje se otvaraju brojna skijališta sa cjelokupnim sadržajima, brojni hoteli i pansioni uz gastronomsku ponudu restorana i konoba te ostalih sadržaja potrebnih da gostu nude potpunu uslugu. Tokom toplijih mjeseci popularno je planinarsko pješačenje na 7.000 metara dugim označenim stazama.
Popularan je i rafting na vodama Save, Svanje i Soče.
U Sloveniji možete uživati u terapeutskim putovanjima u brojnim termama: Čatež, Šmarješke, Dolenjske, Olimia, Rogaška, Dobrna, Zreče, Moravske...
Slovenske terme, pored smještaja u hotelima, apartmanima i privatnim pansionima nude ciljane zdravstvene tretmane za regeneraciju od svakodnevnog stresa velikih gradova i posla, tretmane za mršavljenje te anticelulitne tretmane, kupanja u relaksirajućim termalnim vodama, saune i sve najmodernije tretmane za ljepotu.





izvor:travel-tourist
 
Poslednja izmena od urednika:
zjovan29

zjovan29

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
U poseti Ljubljani:
znamenitosti, hoteli, šta videti za jedan vikend



Reč Ljubljana, nastale je od reči ljubljena, pa sammim tim i implicira na nešto dražesno, romantično i zavodljivo. Opisao bih je kao odvažnu gospođu, devojačkog srca, sa nesvakidašnjom toplinom predusretljivosti


U sredistu Slovenije, Ljubljani, metropoli sa samo 300 000 stanovnika, prvi utisak je, pa ovde ima stvarno mnogo turista. Iako Ljubljana nema posebno naglašenu i prepoznatljivu turističku atrakciju, stranih turista je svuda naokolo, dolaze u grupicama Spanci, Englezi, Nemci, Japanci, foto-aparati sevaju na sve strane, kao da ste u Rimu.
Većina njih ima izuzetno skupe profesionalne aparate, al za dobru fotografiju pored opreme i iskustva, treba imati i sreće, pa častim pićem ko nađe zanimljiviju galeriju Ljubljane.
Al da počnem redom, na ovom web mestu predstaviću nekoliko najbitnijih stvari koje morate posetiti da bi ste probali i osetili Ljubljanu.
Autosbuska i železnička stanica su locirane u samom centru, pa na samo stotinak metara je simbol geada, Zmaj, tj. Zmajski most. Zmajski most je prvi ljubljanski gvozdeno-betonski most. Izgrađen je na mestu drvenog Mesarskog mosta, koji je tamo stao od 1819.
Oblikovanje mosta je rad dalmatinskog arhitekte
Jurija Zaninovića, učenika Ota Vagnera. Jurij je mostu dodao zmajeve od bakra, koji su danas simbol Ljubljane.




Ljubljanu odlikuje mnoštvo zgrada arhitekte Jožeta Plečnika, rodjenog Ljubljanca, za koga se smatra da je jedan od 10 najuticajnih arhitekata Evrope.



Naredna destinacija je Ljubljanska Palata, ili Dvorac, a koristi se i termin Ljubljanski Grad. Do ovog veličanstvenog zamka možete stići žičarom .Ljubljanski stari grad je bivša tvrđava smještena na brdu usred Ljubljane.



Godine 1848. sagrađen je toranj sa satom, pogled sa ovog mesta, pruža najlepši pogled na panoramu grada. U 20. veku ovaj zamak tvrđava je prenamenjen za kulturne namene, venačanja i slično.


Ljubljanica
je rijeka koja teče kroz glavni grad Slovenije. Ova rečica, prelepo uređene obale je dugačka samo 41 km, i desna je pritoka Save u koju se uliva kod Zaloga. Ljubljanicom možete prokrstariti turističkim brodićem.


Gradska posebnost je Tromostovje na reci Ljubljanici (strogi centar). Tu je Prešernov spomenik u spomen najvećem slovenačkom pesniku Francetu Prešernu
(1800-1849). Prešernov trg i uži centar su zatvoreni za saobraćaj i čine pešačku zonu.
S druge strane reke je glavna gradska pijaca (slov. Glavna tržnica), a duž obala niz prijatnih malih kafića, kafana i restorana, uređenih u starim
kućama. Sve zajedno ima svoju ugodnu atmosferu, odiše gostoljubivošću i prijatnošću.
Franjevačka crkva ili Crkva Marijinog vavedenja je zbog lokacije, specifične boje, arhitekture i pozicije u samom centru često puta još jedan od simbola Ljubljane.
Robova fontana ili Fontana tri reke je najpoznatija ljubljanska fontana iz belog mermera, rad vajara Frančeska Robe (ital. Francesco Robba) iz 1751. Frančesko je zbog dugotrajnog procesa i skupog materijala umalo bankrotirao. Na fontani su personificirane tri kranjske reke, Sava, Krka i Ljubljanica. Fontana danas stoji pred sedištem Gradske kuće - Magistratom (sedište gradonačelnika Ljubljane) u staroj Ljubljani.
Od institucija kulture, izdvojio bih Narodnu galerija Slovenije i Modernu galeriju Ljubljane, u kojima su izložena dela najvećih slovenačkih umetnika. Od muzeja svakako etnografski muzej.



Katedrala sv. Nikole
smeštena je na trgu Cirila i Metodija. Dvoranska crkva s bočnim kapelama ima transept natkriven kupolom. To je bila prva crkvena kupola u Ljubljani. Današnju je 1841. prezidao graditelj Matej Medved, a oslikao slikar Matevž Langus.



Prijatno me iznenadila pozicija, veličina i izgled srpske pravoslavne crkve u Ljubljani. Pod punim imenom, crkva svetih Ćirila i Metodija, ova crkva je najvažniji bogoslužbeni hram Srpske pravoslavne crkve na području države Slovenije, a pripada Zagrebačko-ljubljanskoj mitropoliji.
Zatim, u šetnji nailazimo na park. Tivoli park je najveći i najlepši park u gradu, pa šetnja i fotkanje će vam itekako prijati. Posebno je zanimljiv Tivoli Castle , dvorac u parku, koji je danas međunarodni grafički fakultet.



izvor:tt-group


 
Poslednja izmena:
zjovan29

zjovan29

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Slovenija


Zašto Slovenija? Prvo, blizu je, sednete u auto, i autoputem kroz Hrvatsku tamo ste za oko 4 - 5 sati. Drugo, prednost je što je mala, možete otici na planinu, ili na more sve vam je na oko sat vremena. kolima ako idete, sa benzinom i putarinama (bez slovenačke vinjete) koštaće vas oko 120 evra (ako vas ide 4, izađe vas 30 evra , povratna karta autobusom je oko 60 evra, imate redovne polaske iz Beograda. Pored Slovenije možete posetiti i okolne zemlje kao što su Italija i Austrija, ni one nisu tako daleko. Slovenija je predivna zemlja, čije prirodne lepote su vam na dohvat ruke. Stanovnici su... pa ljubazniji od Srba zavisi sa koje strane gledate, ali mislim da ćete kao turista nailaziti samo na osmehe


Ljubljana, Tromostovje

Ljubljana, Srpska Pravoslavna Crkva

Vredi posetiti Ljubljanu, ljupki grad, gradonačelnik je Zoran Janković, rođeni Srbin, koji je ceo život proveo u Sloveniji. Iznad Ljubljane se diže breg, gde se nalazi tvrdava. Do tvrđave možete doći liftom, sa kojeg imate pogled na celu Ljubljanu. U podnožju tvrđave je Stari ljubljanski grad, gde vam preporučujem da posetiti prodavnicu kafe gde možete popiti i kupiti različite vrste kafe, takođe pored se nalazi i prodavnica čaja. U samom centru imate hostel Alibi, noć je oko 15 evra, a u Metelkovoj ulici se nalazi i najbolji hostel na svetu Celica (ćelija), bivši zatvor i kasarna JNA, tamo ćete sresti veliki broj mladih iz celog sveta, i imaćete jedinstvenu priliku da spavate u samici
Slovenija je takođe poznata i po svojim banjama, preporučio bih vam terme Čatež, gde imate i odličnu ponudu za decu, nalazi se odmah uz granicu, tako da vam je i najbliže. Pored Čateža, bio sam i u termama Radenci, oni su poznati i po tome što je to takođe i vazdušna banja.


Terme Čatež

Bledsko jezero.

Kada ste već u Sloveniji, nemojte zaboraviti da posetite i Bledsko i Bohinjsko jezero, mislim da su oba nastala povlačenjem lednika. Sama jezera su predivna, kao ogledala, okružena planinama.
Ukoliko se odlučite da posetite i Italiju, preporučujem vam Miramare i Trst, naravno. Trst je oko sat vremena od Ljubljane. Možete se odlučiti i na put u Veneciju, od Ljubljane je udaljena oko 3 sata, računajte da bi vas izlet u Veneciju koštao 100 evra, benzin + parkiranje je oko 25 evra, samo nemojte da kupujete kafu na trgovima dok recimo pica u uličicama nije skupa, mada, iskreno, meni se baš i nije svidela.


Zamak Miramare

Preporučio bih vam da svratite i u Marche, lanac restorana, gde se samoslužite, odlična hrana, i jeftina, samo nemojte da svratite u prvi posle granice, već odaberite pumpu malo kasnije, drugu ili treću, lepše su.

Još par slika iz Ljubljane, uhvatili smo dobro vreme, što je retkost za Ljubljanu za ovo doba godine:




Pogled na Prešernov trg - tromostovje.









Ko hoce da vidi Sloveniju, treba da vidi Bled, Bohinj, Kranjsku Goru.
Treba da vidi izvor Soce, Vogel, Triglav.
I najlepse za kraj - treba da vidi Logarsku Dolinu.






U ovoj kuci, na ulazu u dolinu iz pravca Solcave, nalazilo se "gostisce" sestara Logar.
Bile su tri, i kazu da su same uspesno vodile celo odmaraliste i u poznim godinama.
Sve tri su prezivele rat u logoru Dahau, i nosile istetoviran logoraski broj na ruci.
Svoju kucu su zavestale crkvi.



izvor:blic.rs
 
Poslednja izmena:
zjovan29

zjovan29

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849





izvor:adriaticaline
 
Top