Ok, pogledao sam ovaj navod koji si naveo. Pisac zaključuje sam da bi Plinije mislio na 21.decembar jer Plinije pominje 71 dan nakon zimskog solisticija kada počinje da duva jedna vrsta vetra. On(pisac) smatra da bi taj 71 dan padao na 2.mart što bi tada dalo 21.decembar. No, pitanje je da li Plinije tako zaista misli jer on ne navodi konkretne reference na datum. Sam pisac kaže da bi to moglo biti tako jer po njemu je 21.decembar "realan" zimski solisticij. No, to je više u domenu nagađanja.
I u tekstu na koji se ti pozivaš - (Plinije, The Natural History of Pliny,
Vol. 4, Book 18,glava 59) - ne spominje Plinije 25.12., nego urednik Plinijeve knjige. Ali gle čuda, ne smeta ti to kada se tiče tvoga argumenta, ali diskreditirašargument koji ti ne odgovara. Mani se, čovječe, muhamedanskih i neopoganskih fora.
Dakle, nije sigurno da li tako misli Plinije tj. da li daje referencu za to. Kako bilo Plinije kada konkretno govori o zismkom solisticijumu on navodi na 25.decembar. A ovde on posredno govori o tom datumu tako da pisac sam zaključuje da bi tu Plinije mogao misliti an drugi datum solisticijuma tj.21.decembar.
Gore tih rekoh, a slobodno sam provjeri, da Plinije ni 25.12. direne spominje direktno. Nego to u "fus notama" naznačava urednik Plinijevih tekstova. Evo ti "skrinšot":
Kao što vidiš, i
25.12. (Twenty-fifth od December) na kojeg se ti pozivaš, nije direktno naveo Plinije, nego urednik knjige. I gle čuda, u mome primjeru (Book II,47) kažeš da ne vrijedi, jer 25.12. ne spominje Plinije nego urednik knjige,
ali žmiriš na činjenicu da i u tekstu koji ti navodiš u prilog svojoj tvrdnji, 25.12. ne navodi točno Plinije nego također urednik knjige, kao što vidimo gore u drugom "skrin-šotu".
Međutim, u kontekstu našeg sporenja nebitna su oba teksta, jer niti jedan niti drugi ne govore o nekoj Rimskoj poganskoj svetkovini. Zato treba u Plinijevim tekstovima naći točno ono što nas interesira -
svetkovinu u periodu zimskog solsticija.
Ja sam mislio da ćeš ti pročešljati Plinijeve tekstove, ali kad sam shvatio da ih ti uopće nemaš, nego "pabirčiš" po muslimanskim i neopoganskim stranicama koje bljuju po Kristu i kršćanima, odlučih ti pokazati ono što Plinije donosi o Rimskoj religijskoj praksi i svetkovinama. Pa, evo ti, evo ti najprije "skrin-šot", pa prijevod:
Gornji isječak je iz Book III., poglavlje 9 - THE FIRST REGION OF ITALY; THE TIBER; ROME; PRVBA RELIGIJA ITALIJE, TIBERA, RIMA
Prijevod gornjeg teksta: Možda neće biti na odmet, ako ovdje spomenem jednu
karakterističnu instituciju naših predaka koja se posebno odnosi na posvješćivanje o važnosti šutnje u duhovnom životu.
Božica Angerona, kojoj se
prinose žrtve dvanaestog dana prije siječanjskih kalendara [
21. prosinca], prikazana je kipom na kojem ima povez preko usta čvrsto vezan.
-----------------------
Jasno je i očito. Svetkovina poganskih Rimljana u vrijeme Plinija Starijeg, prvo stoljeće, za zimski solsticij 21. decembra bilo je slavljenje i prinošenje žrtve božici
Angeroni, na dan
21.12.
To nije sporno, ali kada bivši paganin počne da slavi Hrista, u njegovim mislima izraz "sunce pravde" povezano sa "rođenjem" itekako zazvuči blisko zimskom solisticijumu. A on je na 25.decembar.
Tako neki obraćenik u hrišćanstvo iz paganizma svakako može ovo povezati. Nije ništa tu neobično.
Vidjeli smo od Plinija da nitko od pogana tada nije imao svetkovinu 25.12. Također, Roger Beck nam pokazuje da pogani nikada prije 274. nisu imali svetkovinu 25.12. A kršćani slave Kristovo rođenje, svjedoči nam Hipolit Rimske, početkom 3. stoljeća.
Na drugoj slici vidimo Plinijevo spominjanje
brume, međutim ne spominju se nikakve
svetkovine.
Pogledajte prilog 147147
Što se brumalije tiče, ovde Plinije govori o "Oriens æquinoctialis," vetru koji se uzdiže u "najkraćem danu" koji naziva "volturnus"...taj izlazak.
Ono što je važno kada Plinije pominje "brumalni rast" ili "brumalno stajanje" da misli jasno na solisticijum. Jasno je da sam Plinije ovde povezuje brumalije i solisticijum jer ih naziva "brumalni" rast tj. trenutak kada sunce počinej da raste znači od 25.decembra ili "brumalno stajanje" gde svakako misli na 21-22.decembar. To je potpuno jasno da su dakle brumalnije i zimski solsiticijum jedno te isto.
Pa tako možemo sada tek uvideti da tvrdnja da su brumalije od Cezara na 25.decembar zaista tačna tvrdnja.
Dakle, nema Brumalija u čitavom Plinijevom tekstu. Znaš li koliko stranica A4 obuhvaća Plinijevo djelo? Ne znaš, ja ću ti reći.
2100 stranica. 2100 stranica, a uopće se
ne spominje niti riječ "Brumalia", a kamoli "svetkovina Brumalia". Jovane, ovo su činjenice, a ono tvoje fantazije. Bojim se da si odabrao, krivo. Muhamedanstvo umjesto Krista i kršćanstva.
