Tko i zašto napada kršćansko slavljenje Isusova rođenja 25.12???

Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Nasrtaj na Boga u jaslicama - Božić

Jedna od modernih tvrdnji protiv Božića je da su kršćani uzeli starorimski praznik poznat kao Brumalia i „krstili“ ga za vlastite potrebe. Tvrdi se da se Brumalija slavila u starom Rimu 25. prosinca. Jednako tako tvrdi se da je to bio nadaleko poznat i slavljen praznik u predjulijanskom starom Rimu. Radim na latinskoj književnosti i sastavljam prijevode za julijansko/kasnoantičko razdoblje, i ako Bog da, to će biti gotovo sljedeće godine. U ovom članaku se bavim predjulijanskim razdobljem Rimske republike.

Na internetu protivnici Božića najčešće koriste ovaj citat:

Nova Schaff-Herzog enciklopedija religijskog znanja navodi: “Božić - datum slavljenja je preuzet od poganskog festivala Brumalia (25. prosinca) koje su dolazile nakon Saturnalija (17.-24. prosinca), kada se slavio najkraći dan u godini i novo sunce.

Čini se da je ovako pogrešna kvalifikacija inspirirana knjižicom Herberta W. Armstronga u njegovoj knjižici „Očita istina o Božiću“.

Točno je, sam Armstrong navodi ove riječi u svojoj knjižicu (str. 4), ali kada se citira njegova knjižica, riječi “ne može se točno odrediti” najčešće se izostavljaju.

Također je zanimljivo da se u Wiccanskim krugovima iznosi tvrdnja da je Brumalia bio specifično "predjulijanski" festival. Selena Fox napisala je “Saturnalia Winter Solstice in Pagan Rome”, prvi put objavljenu na radionici Circle Sanctuary Community Yule Festival 1993. Ovdje ona iznosi sljedeće tvrdnje:

Pridruženi blagdani Consualia, festival završetka sjetvene sezone (15. prosinca). Dies Juvenalis, Punoljetstvo za mladiće (sredina prosinca). Blagdan Sol Invicta, Nepokoreno Sunce, postavljen 274. n.e. (25. prosinca). Brumalija, zimski solsticij po predjulijanskom kalendaru (25. prosinca).

Međutim, kao što ćemo vidjeti u dokazima u nastavku, predjulijanski kalendar ne sadrži nikakve dokaze o bilo kakvom festivalu Brumalia, kao ni sačuvani predjulijanski književni izvori.

Tvrdnje o tome da datum Božića ima podrijetlo u Brumaliama, dolaze iz četiri grupacije, od kojih svaka ima svoj poseban interes.

1. Najranije ovakve tvrdnje dolaze od radikalnih antirimokatoličkih protestanata. Bili su ikonoklastični, anti-liturgijski i pokušavali su ukinuti sve obredne tradicije koje su se prenosile kroz Crkvu. Ovo uključuje ostavštinu Increase Mathera i Alexandera Hislopa. Utjecaj Alexandera Hislopa na potomke mileritskog pokreta uključivao bi armstrongizam, adventizam, Jehovine svjedoke i mnoge jahvističke/mesijanske skupine.

2. Druga skupina iz koje dolaze tvrdnje o Brumaliji i Božiću su pisci Povijesti religija poput Paula Ernsta Jablonskog.

3. Neopaganski/vikanski pokret nastao u 20. stoljeću.

4. Islamski antikršćanski apologeti.

Ozbiljna povijesna studija o Brumaliji


Jedinu razumno temeljitu povijesnu studiju o Brumaliji objavio je na latinskom John Ramond Crawford 1914. godine.

T.C. Schmidt je raspravljao o festivalu u svom sada ugašenom blogu Chronicon,

https://web.archive.org/web/20131219052117/http://chronicon.net/blog/christmas/christmas-the-winter-solstice-and-the-birth-of-the-sun/

Nedavno je Roger Pearse počeo istraživati Brumaliju s mnogo vrijednih informacija na svom blogu:

http://www.roger-pearse.com/weblog/2009/12/07/on-bruma-in-ancient-rome-as-found-in-the-old/

Bruma/Brumalia i Stari kalendar iz doba Rimske republike

Postoje dvije osnovne vrste informacija o kalendaru Rimske Republike: sami stvarni kalendari, nazvani fasti; i književne reference na kalendarske događaje.

Dok se među Rimljanima vodila značajna rasprava o republikanskom kalendaru, većinu rasprava vode autori koji pišu nakon julijanskih reformi. Postoje važne razlike između ovih autora u pogledu povijesti i prirode različitih aspekata republikanskog kalendara. Što je najvažnije, niti jedan od njih ne bilježi sam republikanski kalendar.

Jedini primjer predjulijanskog kalendara koji je došao do nas je fragmentirani Fasti Antiates maiores.

Krupni plan s kraja prosinca pokazuje da je ono što bismo nazvali 25. prosinca označeno jednostavno GC. To jest, to je 7. dan nundinskog razdoblja, a C znači Comitialis = 'dan okupljanja'.

Sada, koristeći julijanski datum 8 ante kalends Jan za julijanski 25. prosinca i vraćanje na republikanski 8. dan prije kalendara siječnja bio bi republikanski 23. prosinca.

23. su neki festivali s imenom, ali ne i Brumalia. LARE NP DIAN IVNON R INCAMP TEMPE. To jest, praznik Larentalije, i posvete hramova za Diannu i Juna, i Tempestates. Svi ovi blagdani u republikanskom kalendaru bili su raspoređeni na 10. dan prije siječanjskih kalendara u julijanskom kalendaru. Drugim riječima, ostali su na datumu koji bi se najlakše izjednačio s 23. prosincem u gregorijanskom kalendaru. Ne postoji ni bilješka o Brumaliji koja počinje u studenom.

Pojednostavljeno rečeno, Brumalia nije poznata ni u jednom republikanskom djelu na kalendaru niti u sačuvanim prikazima republikanskog kalendara.

Književne reference na Bruma/Brumalia

Ove reference su navedene kronološkim redom. Izvorni latinski kontekst dat je zajedno s prijevodom na engleski. Naglašeni su latinski oblici bruma kao i engleski ekvivalent.

Preživjeli spisi iz doba Rimske Republike

ovdje slijedi navođenje izvadaka iz ukupno 18 književnih ili sličnih dijela, u kojima se pojavljuje termin bruma ili brumalia, neću sve sada ovdje navoditi zbog prostora i preglednosti, a radi se o slijedećim autorima:

1. Terencije Afer, Publije (190. pr. Kr. -159.)
2. Katon, Marko Porcije (234.-149. pr. Kr.)
3. Lukrecije Kar, Tit (99.-50. pr. Kr.)
4. Propercije, Sextus (50-45 pr.n.e. umro 15. pr.n.e.)
5. Cezar, Gaj Julije (100. – 44. pr. Kr.)
6. Ciceron, Marko Tulije (106. – 43. pr. Kr.)
7. Ciceron, Kvint Tulije (102. – 43. pr. Kr.)
8. Hircije, Aulus (90. – 43. pr.n.e.)

Nakon citiranja svih 18 radova u kojima se uopće pojavljuje termin burma ili burmalia, autor zaključuje:

Ovaj pregled predjulijanskih/republikanskih izvora je opsežan koliko je maksimalno mogao biti. Ako netko ima još neke druge izvore koji bi trebali biti uključeni, bio bi vrlo dobrodošao kao pomoć.

Iz ovoga, čitatelju bi trebalo biti potpuno jasno da u doba Rimske republike, prije reformi julijanskog kalendara, nemamo kalendarskih ili književnih dokaza o postojanju bilo kojeg praznika po imenu Brumalia. Niti imamo naznaka o bilo kakvim svečanostima u prosincu ili studenom pod tim nazivom.
 
Učlanjen(a)
11.02.2009
Poruka
8.070
Tvrdnje o tome da datum Božića ima podrijetlo u Brumaliama, dolaze iz četiri grupacije, od kojih svaka ima svoj poseban interes.

1. Najranije ovakve tvrdnje dolaze od radikalnih antirimokatoličkih protestanata. Bili su ikonoklastični, anti-liturgijski i pokušavali su ukinuti sve obredne tradicije koje su se prenosile kroz Crkvu. Ovo uključuje ostavštinu Increase Mathera i Alexandera Hislopa. Utjecaj Alexandera Hislopa na potomke mileritskog pokreta uključivao bi armstrongizam, adventizam, Jehovine svjedoke i mnoge jahvističke/mesijanske skupine.

2. Druga skupina iz koje dolaze tvrdnje o Brumaliji i Božiću su pisci Povijesti religija poput Paula Ernsta Jablonskog.

3. Neopaganski/vikanski pokret nastao u 20. stoljeću.

4. Islamski antikršćanski apologeti.

A niti jedna od tih grupacija nema nikakve argumentacije za svoje tvrdnje.

Ponavljam, niti jedna jedina.

O tome da su sve četiri grupacije poznate kao apologeti kontra znanja i trovanja umova, da ne govorim.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.465
z ovoga, čitatelju bi trebalo biti potpuno jasno da u doba Rimske republike, prije reformi julijanskog kalendara, nemamo kalendarskih ili književnih dokaza o postojanju bilo kojeg praznika po imenu Brumalia. Niti imamo naznaka o bilo kakvim svečanostima u prosincu ili studenom pod tim nazivom.

Kao što sam i rekao, julijanski kalendar uvodi Brumalije na 25.decembr a ne predjulijanski. Julije Cezar je ovo uveo pomerajući taj praznik ili ga jednostavno postavio na 25.decembar kada je u to veme bio perido zimske solisticije.

Međutim, da li možemo razumeti iz kog razloga hrišćani iz Mesopotamije nazivaju slavljenje 25.decembra pagasnkim festivalom sunca? Ako je to hrišćasnki obićaj nevezan za sunce, kako su Mesopotamci ovo razumeli drugačije u IV veku?
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Kao što sam i rekao, julijanski kalendar uvodi Brumalije na 25.decembr a ne predjulijanski. Julije Cezar je ovo uveo pomerajući taj praznik ili ga jednostavno postavio na 25.decembar kada je u to veme bio perido zimske solisticije.

Međutim, da li možemo razumeti iz kog razloga hrišćani iz Mesopotamije nazivaju slavljenje 25.decembra pagasnkim festivalom sunca? Ako je to hrišćasnki obićaj nevezan za sunce, kako su Mesopotamci ovo razumeli drugačije u IV veku?

Ja ti predlažem da pročitaš ono što sam ja napisao, pa onda možemo nastaviti.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.465
Ja ti predlažem da pročitaš ono što sam ja napisao, pa onda možemo nastaviti.

Tvoj savet sam u potpunosti ispoštovao i pročitao detaljno. Tekst ako se ne varam govori o republikanskom precezarijansnom periodu. To nije sporno.

Nas to sada manje zanima. Zaima nas Cezarova reforma kalendara 45.p.n.e. On je tada fiksirao datum zimskog solisticija na 25.decembar.

Da li ovo prihvataš ili misliš drugačije?
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.465
Osvrni se onda na činjenicu da predjulijanski kalendar i svi predjulijanski književni izvori uopće ne poznaju (ne sadrže) nikakve dokaze o bilo kakvom festivalu Brumalia.

To bih mogao uraditi, usput. Nije sporno. Kao što rekoh postjulijasnki period poznaje 25.decembar kao datum zimskih solisticija. Zašto? Zato što je Cezarov kalendar bio precizniji, u odnosu na dotadašnji. Kao što je kalendar pape Grgura bio precizniji od Julijanskog itd...

Sada, ako Cezar postavlja brumalije na datum 25.decembra, nije li logično da je pre toga postojala brumalija koju je je Cezar postavio sada na novI prikladniji datum? Neka logika ukazuje da je to postojalo. Da li se zvalo brumalija ili ne..ili se uzvalo drugačiji ili je samo poznato kao solisticija a ne i nazvano..postoji mnogo varijanti toga i to tek treba ispitati. Ja podržavam svako novo otkriće pa i ono što ti sam govoriš. Da treba to istražiti.

Ali ovde je jako važno videti taj 25.decembar koji Cezar postavlja kao brumalija(Jovan Lidijac iz VII veka objašnjava samo poreklo izraza "bruma"-kratko tj. najkraći dan). To znači da je 25.decembar makadr od Cezara u Rimu bio poznat kao dan krakodnevice i početka novog sunčevog ciklusa.

Da li to možemo tako razumeti. Nevezano za predcezarov period(što treba istražiti, slažem se). Kako ti gledaš na ovo?
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Sada, ako Cezar postavlja brumalije na datum 25.decembra

Sada još samo daj dokaz za ovo. A dokaz ti može biti faksimil (kopija) kalendara iz toga perioda na kojem se vidi da je 25.12. svetkovina Brumalia. Također, dokaz ti može biti i pisano djelo nekog povjesničara ili općenito kroničara iz toga vremena koji nedvosmisleno izvještava da je svetkovina Brumalia bila 25.12.

Nemoj se ljutiti što ja tražim dokaze, i tebi če koristiti ako ih nađeš.
 
Član
Učlanjen(a)
05.09.2013
Poruka
4.465
Niko ne napada vase slavljenje Bozica i 25.12 i 6.1. kao i 31.12. i 13.1 .
To mozete da radite kojeg god hocete dana...,ali to je kao kad se mala deca razuzdano zaigraju....,koja je svrha???
Svrha je bacanje prasine u oci ljudima koji zaista veruju u Boga.
To je sujeverje,praznoverje.,zamlacivanje,guranje badnjaka u vatru pa skakanje oko vatre uz vraddzbinske reci,kolko varnica,tolko pilica i prasica itd itd...ma bapske price....ajd malu decu donose rode... hahahaha
Da bi neki praznik zaista bio praznik mora da ispuni barem 3 glavna uslova
1. Da Bog ili njegov Hrist izdaju naredbu o prazniku.
2.Da se navede precizan datum kao sto je to uvek cinjeno.
3.Da se navede ceremonija kako je cinjeno.
U Bibliji nema ni pomena o bozicu kao rodjendanu Isusa Hrista.Da mu ga mozda nisu proslavljali roditelji,ili pak apostoli???
A zasto ga proslavljate???
Jel po rimskoj naredbi pape?
Nekada ce pod Cezarima slavio rodjendan Sunca -Nepobedivog Boga 25.12 i trajao je sedam karnevalskih dana koji se zavrsavao najludjom noci 31.12. Sve receno... ni slovo H od hriscanskog praznika...Naravno Isus je rodjen u vreme kad su ovce bile na pasi,a ne zimi u torovima....
Bozic.jpg
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Dok Jovan traži 'dokaze' da je Cezar postavio Brumalie na 25 decembar, ja ću vam iznijeti dokaze da Brumalia uopće nema niti u kalendaru iz toga doba, niti se Brumalie kao svetkovina (praznik, festival) uopće spominju u sačuvanim predjulijanskim književnim izvorima.

1. Brumalie u kalendaru

Jedini primjer predjulijanskog kalendara koji je došao do nas je fragmentirani Fasti Antiates maiores.

Pogledajte dolje kopiju toga kalendara. Krupni plan s kraja prosinca pokazuje da je ono što bismo nazvali 25. prosinca označeno jednostavno GC. To jest, to je 7. dan nundinskog razdoblja, a C znači Comitialis = 'dan okupljanja'.

1637836749100.png

Sada, koristeći julijanski datum 8 ante kalends Jan za julijanski 25. prosinca i vraćanje na republikanski 8. dan prije kalenda u siječnju bio bi republikanski 23. prosinca. 23. su neki festivali s imenima, ali ne i Brumalia. LARE NP DIAN IVNON R INCAMP TEMPE. To jest, praznik Larentalije, i posvete hramova za Diannu i Juna, i Tempestates. Svi ovi blagdani u republikanskom kalendaru bili su raspoređeni na 10. dan prije siječanjskih kalenda u julijanskom kalendaru. Drugim riječima, ostali su na datumu koji bi se najlakše izjednačio s 23. prosincem u gregorijanskom kalendaru. Osim što Brumalie ne postoje u prosincu (decembru), iz prilaženog fragmenta kalendara, vidljivo je da ne postoji ni bilješka o Brumaliji koja počinje u studenom (novembru). Pojednostavljeno rečeno, Brumalia nije poznata ni u jednom republikanskom djelu na kalendaru niti u sačuvanim prikazima republikanskog kalendara.

2. Brumalie u sačuvanim književnim i kroničarskim spisima iz doba Rimske Republike

Ove reference su navedene kronološkim redom. Izvorni latinski kontekst dat je zajedno s prijevodom na engleski. Naglašeni su latinski oblici bruma kao i engleski ekvivalent.

1. Terencije Afer, Publije (190. pr. Kr. -159.) - http://latin.packhum.org/loc/134/4/4/7604-7609

U Terrenceovoj drami Phormio (161. pr. Kr.) riječ bruma mogla bi se odnositi na zimu kao godišnje doba ili na zimski solsticij. Nema otvorenog spominjanja bilo kakvih svečanosti povezanih s brumom.

2. Getin dio iz redaka 704-710 koristi izraz Bruma u odnosu na godišnje doba ili možda čak i na zimski solsticij. Ali nije naznačen nikakav blagdan ili sveti dan.


3. Katon, Marko Porcije (234.-149. pr. Kr.) - http://latin.packhum.org/loc/22/1/3/4109-4114

Knjiga Catona Starijeg On Agriculture De Agri Cultura datirana je na oko 160. pr. Upotreba Brume u ovom kontekstu mogla bi značiti zimski solsticij kao određeni datum. Kontekst se, međutim, odnosi na šira vremenska razdoblja. U tom kontekstu, "po dubokoj zimi", "po zimi" također bi dalo ispravno razumijevanje opisane žetve. Ne spominje se niti jedan festival u vezi s Brumom.

4. Lukrecije Kar, Tit (99.-50. pr. Kr.) - https://archive.org/stream/onnatureofthings00lucruoft#page/218/mode/2up

Lukrecijeva pjesma De Rerum Natura “O prirodi stvari” obrana je epikurejske filozofije.

Rasprava o skraćivanju dana u knjizi V nalazi se u Watsonovom prijevodu koji počinje na str. 218. Bruma se koristi u odnosu na zimski solsticij i sezonske učinke, ali se ne spominje gozba ili svečanosti.

5. Propercije, Sextus (b50-45 pr.n.e. umro 15. pr.n.e.) - http://latin.packhum.org/loc/620/1/7/439-444

Propercijeva knjiga Ljubavnih elegija objavljena je oko 25. pr. Bruma se koristi u odnosu na zimu kao hladno doba godine. Nema Brume ili Brumalie kao svetkovine.

Volio bih da se vrijeme zimskih mrazeva udvostruči,
a mornar sjedi inertan s odsutnim Plejadama.
Kad bi samo tvoj konop ostao vezan za etrursku plažu,

6. Cezar, Gaj Julije (100. – 44. pr. Kr.) - http://latin.packhum.org/loc/448/1/89/1650-1655

De Bello Gallico Julija Cezara objavljen je 58.–49. pr. Bruma se spominje u vezi s trajanjem tame u regiji otoka Mona u blizini Britanije. Ali nema ništa o festivalu pod tim imenom ili u to vrijeme.

7. Ciceron, Marko Tulije (106. – 43. pr. Kr.) - https://en.wikipedia.org/wiki/De_Oratore

Bruma u djelima Marka Tulija Cicerona i pripisanih Marku Tuliju.

(55. pr. Kr.) De Oratore ad Quintum fratrem libri tres (O govorniku, tri knjige za njegovog brata Kvinta)

De Oratore je napisan 55. godine prije Krista, smješten u 91. pr. Krista. Knjiga III pripovijeda o smrti Lucija Licinija Krasa raspravljajući o Crassovoj retoričkoj teoriji. Ova knjiga sadrži referencu na ad brumale signum, što se u kontekstu može odnositi na Tropik Jarca [J. Prijevod S. Watsona, bilješka 71 „Brumae signum. Trop Jarca. De Nat. Deor. iii. 14.”]. U kontekstu, izraz se koristi u odnosu na uredni način na koji svijet i svemir kruže svake godine. To može biti referenca na zimski solsticij kao referentna točka ili samo referenca na to mračno godišnje doba. Ne postoje nikakve reference na vjerske svečanosti povezane s riječju Bruma.

Ciceronov (45. pr. Kr.) De Natura Deorum (O prirodi bogova) je filozofski dijalog koji raspravlja o teologiji raznih grčkih i rimskih filozofa, usredotočujući se na pitanja teologije u stoičkim, epikurejskim i skeptičnim tradicijama. Dok se bruma koristi u odnosu na astronomsko mjerenje vremena, vrijeme nije opisano s obzirom na određene datume. Nema referenci na svečanosti nazvane po brumae ili povezane s njima.

Ciceronova (44. pr. Kr.) De Divinatione (O proricanju) knjiga II sastoji se od opovrgavanja vrsta proricanja koje su opisane u I. knjizi. Ova dva toma jedan su od glavnih primarnih izvora koje imamo o rimskoj religiji. Ovdje imamo tri puta upotrebu pojma bruma, od kojih su dvije izričito vezane za zimski solsticij. U slučaju zimskog solsticija riječ bruma morala je biti izmijenjena kako bi se pokazalo da je Ciceron govorio o specifičnom astrološkom datumu solsticija: brumali ipso die i ante brumam transmiteret. Ciceron se protivi korištenju zimskog solsticija za proricanje. Također se i ovdje ne spominju festivali povezani s brumom.

(44. pr. Kr.) De Fato (O sudbini) - http://latin.packhum.org/loc/474/54/1/1524-1529

Ciceronov De Fato preživio je u fragmentiranom rukopisnom tekstu. Djelo je tretman slobodne volje naspram ideje da sudbina određuje sve ljudske postupke: gledište koje Ciceron odbacuje. Ovdje Ciceron odbacuje ideju da rođenje na zimski solsticij ima bilo kakav odlučujući učinak.

(62.–43. pr. Kr.) Epistulae ad Familiares (Pisma njegovim prijateljima) - http://latin.packhum.org/loc/474/56/36/1459-1464

Dvije reference na brumu koje je vratilo pretraživanje baze podataka koje su pronađene u Ciceronovim pismima koriste brumu kao opći datum, a ne kao specifičnu astronomsku odrednicu ili vjerski obred.

(87. pr. Kr.) Arati Phaenomena (Ciceronov prijevod Phaenomena Aratus Solensis) - http://latin.packhum.org/loc/474/60/3/930-935

Aratus je rođen oko 310. godine prije Krista. Ciceronov je prijevod vjerojatno dovršen oko 87. godine prije Krista dok je još bio u školi (Poochigian, str. xxiv). Imamo skupine fragmenata Ciceronovog prijevoda. Grube ekvivalentnosti su Ph. f. 1-12 i l. 1-184 iz Aratovih redova 1-757; i Prog. f. 1-9 iz Aratusa 758-1141. Ovdje se izraz Bruma koristi u odnosu na godišnje doba u kontekstu drugih astronomskih događaja. Ali nema svetkovine.

Facete Dicta “Pametne napomene” koju je Makrobije pripisao Ciceronu u Saturnalijama 2.3.5 sadrži riječ Bruma. Ponovo ne u kontekstu svetkovine.
http://latin.packhum.org/loc/474/61/0/2188-2193

Timej je Ciceronov prijevod Platonovog dijaloga s grčkog. Ovdje se izraz koristi u astronomskom smislu, ali bez bilo kakvog dovođenja u vezu sa svetkovinom.
http://latin.packhum.org/loc/474/72/4/4441-4446

8. Ciceron, Kvint Tulije (102. – 43. pr. Kr.) - http://latin.packhum.org/loc/478/2/0/547-552

Kvint je bio Marcusov mlađi brat. Bruma se ovdje koristi kao sezonska ili labava astronomska referenca. Nema nikakve svetkovine.

9. Hircije, Aulus (90. – 43. pr.n.e.) - http://latin.packhum.org/loc/530/1/4/91-96

Hircije je bio rimski konzul koji je pisao vojnu povijest. Njegova upotreba Brume je kao sezona hladnoće. Ponovo nema nikakve svetkovine vezane uz Brumu ili Brumaliu.
--------------------------

Sažetak

Ovaj pregled predjulijanskih/republikanskih izvora je opsežan koliko je maksimalno mogao biti. Ako netko ima još neke druge izvore koji bi trebali biti uključeni, bio bi vrlo dobrodošao za pomoć.

Iz ovoga, čitatelju bi trebalo biti potpuno jasno da u doba Rimske republike, prije reformi julijanskog kalendara, nemamo kalendarskih ili književnih dokaza o postojanju bilo kojeg praznika po imenu Bruma ili Brumalia. Niti imamo naznaka o bilo kakvim svečanostima u prosincu ili studenom pod tim nazivom.
(POSTED ON DECEMBER 24, 2015 BY PASTOR JOSEPH ABRAHAMSON
------------------------------------
Rezimirat ću ovaj dio. Svaki razuman čovjek, kad vidi ove neoborive dokaze, nužno će (se) pitati: Pa kako je moguće, da je stvarnost i istina ovaka, a da su knjige i internet prepuni priča o tome kako je Božić "prefarbana" Saturnalia, Brumalia, Mitra i slično? Vrlo jednostavno. Jednom davno, jedan utjelovljeni đavlina je ovo negdje rekao i u nekakvoj knjizi napisao, a onda je isti taj đavlina unajmljivao svoje sluge i razaslao ih po čitavom svijetu, koje evo sada već par stoljeća raznosaju i siju ovaj "sotonin izmet" po čitavoj kugli zemaljskoj. Zaista je mnoštvo kukolja danasna ovoj zemlji, ali zna Bog kako će svoje razaznati.
 
Natrag
Top