Šta vam se dopada u drugim vjerama?

[Jurivaka]

Uobičajeno je, skoro normalno, postojanje antagonizma među različitim vjerama, a o religijama da i ne govorim. O tome i na ovome PF ima na hiljade postova - svi brane "svoju istinu", smatrajući istovremeno da je većina onoga u što drugi vjeruju, neistinito i lažno.
Hajde da vidimo, međutim, ima li nešto što vam se dopada u drugim vjerama? Svi vjernici, u manjoj ili većoj mjeri poznaju i druge vjere, ili dio njih, njihova učenja, kanone i doktrinu uopšte, pa da li bi mogli nešto izdvojiti što vam se posebno sviđa kod tih vjera i što bi i sami mogli prihvatiti?

 

[Isabeleta]

Odlična tema. Bravo, uredniče i hvala ti što nas animiraš i motiviraš da usmjerimo svoj pogled k Dobru i onome što nas spaja, a toga je jako mnogo.
U pravi čas si je otvorio...sam Bog te nadahnuo.
Ja ću ovdje radi pisati sve dobro što znam o drugim religijama.

 

[JokerMMA]

meni se najvise dopada humor u religijama i dobru poruku koje sve salju

 

[Jurivaka]

meni se najvise dopada humor u religijama i dobru poruku koje sve salju

Ti si ateista i tvoje mišljenje ovdje, kao i moje, je irelevantno. Ovdje vjernici imaju glavnu riječ.

 

[JokerMMA]

ok .... :zip:

 

[harrybonnot]

Iskreno, ni u jednoj religiji mi se ne dopada nista.
Iskreno, veoma mi se dopadalo otici na izlet sa drugovima (recimo za 1.maj) pored rijeke, ostati cijeli dan zabavljajuci se, pecjuci ribe, Pjevajuci zagrljani dok je narodna milicija uzivala zajedno s nama, opustena i nasmijana.
Sada policajci izgedaju kao marsovci naoruzani u oklopima, i vise nije narodna, iako su religije konacno oslobodjene u kvazidekomraciji, po policiji vidis da onda religija ucestvuje u discipliniranju radnicke klase, vidis u stvari sta su religije u svojoj biti.....
Takodje otici na more, ljeti, uzivati u plivanju, igri s djecom, navece ples na terasi.... proslava Dana rudara, i to je bilo lijepo, ili Zbor radnih ljudi povodom nekog poslovnog uspjeha, nadati se skorom dobijanju stana, poslati sestru na fakultet u Beograd, volio sam biti u JNA zajedno sa svim drugovima iz svoh republika i pokrajina od kojih su neki bili religiozni a to nikome nije smetalo izuzev ako se sâm izolirao...
U religijama koje su same po sebi zatvorene u klanove i pastire "odabranim" stadima, zaista ne vidim skoro nista lijepo.

 

[Gardian]

Hajde da vidimo, međutim, ima li nešto što vam se dopada u drugim vjerama? Svi vjernici, u manjoj ili većoj mjeri poznaju i druge vjere, ili dio njih, njihova učenja, kanone i doktrinu uopšte, pa da li bi mogli nešto izdvojiti što vam se posebno sviđa kod tih vjera i što bi i sami mogli prihvatiti?

Ovde sada moraš definisati da li govorimo o formi, ili o suštini svake religije?

Ako govorimo o formi, onda svaka religija ima u sebi mnogo što šta što bi se nekome dopalo ili ne...Imaju sličnosti i razlike.

A ako govorimo o suštini, onda se jedino hrišćanska religija koja prati poruku Jevanđelja razlikuje od svih ostalih religija.

Insistiranje na religioznoj formi često otkriva krupne nedostatke sadržaja koji se krije iza te forme. Kada čovek nije u stanju da drugome ponudi valjan sadržaj onda mu nudi ono jedino što ima - "dobru" formu:

"I žena beše obučena u porfiru i skerlet i nakićena zlatom i kamenjem dragim i biserom." (Otkrivenje 17,4)

Božja reč stavlja težište na sasvim drugi plan:

"Neuzdajte se u lažne reči govoreći: crkva Gospodnja, crkva Gospodnja, crkva Gospodnja ovo je. Nego doista popravite svoje puteve i dela svoja, i sudite pravo između čoveka i bližnjega njegova."(Jeremija 7,4)

Dakle, čovek ne treba da gleda na formu, i da se oslanja na svoja osećanja koje ta forma izaziva...Ono što je zaista bitno je suština.

Sama činjenica da osim u hrišćanskoj religiji ni u jednoj drugoj religiji nosilac te religije (Muhamed, Buda, Sai baba...itd) nikada nije oprao noge svojim sledbenicima poput Hrista, govori sama za sebe...

 

[taman]

Vernice! ...

 

[Jurivaka]

Gardiane, tema nije namijenjena priči o suštiniskim niti formalnim razlikama u vjerama i religijama. To bi već bila velika priča, a takve priče postoje na drugim temama. Dakle, nisu ovdje potrbna nikakva filozofiranja niti doktrinarne rasprave o vjerskim razlikama, nego vrlo jednostavna viđenja prijemčivih oblika upražnjavanja vjere u onim vjerskim denominacijama koje ne pripadaju vjeri promatrača. Evo jedan primjer: Krsna slava kod pravoslavaca. Kako se, recimo, taj običaj, koji je poprimio vjersko obilježje, dopada nekome ko nije pravoslavac?

 

[Gardian]

Onda dakle pričamo o formi...
Krsna slava je forma.
I nema ništa loše ako je u trećem planu, a ne u prvom...