Sta mislite o vegetarijancima???

[Dule abr]

Pre svega da napisem sta je vegetarijanstvo.
Istorija vegetarijanstva [уреди]Vegetarijanstvo (лат. vegetus - živ, krepak, čio; лат. vegetatio - biljke, rastinje) je način ishrane koja se satoji od namirnica biljnog porekla (širok spektar žitarica, mahunarki, voća i povrća), eventualno mlečnih proizvoda i jaja ali bez životinjskog mesa. Svojim poznatim sloganom “meso je ubistvo” (енгл. meat is murder) vegetarijanci žele da naglase da njihova ishrana ne počiva na ubijanju životinja.

За више информација погледајте Istorija vegetarijanstva
Pouzdana saznanja o vegetarijanskoj ishrani datiraju unazad nekoliko hiljada godina u Indiju, gde je vegetarijanstvo bilo i ostalo uobičajeno, kao spiritualna praksa, poznata kao ahimsa (nenasilje). U Evropi, grčki filozof Pitagora koji je živeo krajem 6. veka p.n.e je bio veliki pobornik vegetarijanstva. Vegetarijanstvo su početkom naše ere zagovarali eseni, a kasnije manihejci, bogumili i katari.
U 18. veku već su poznate sve prednosti bezmesne ishrane koje se i danas navode, što je utrlo put širenju vegetarijanstva u sve zemlje i među sve slojeve ljudi. Žitarice i povrće postaju dostupni skoro svakom čoveku, a dr Vilijam Lambe (енгл. William Lambe) uvodi modernu metodu lečenja svojih pacijenata od raka prepisujući im bezmesnu dijetu.
Godine 1847. na sastanku u engleskom primorskom gradu Remsgejtu je osnovano Vegetarijansko društvo (Vegetarian Society). Ogranci društva su ubrzo osnovani i u Mančesteru i Londonu, i ono i dan danas deluje.Godine 1889. Mahatma Gandi je postao član Vegetarijanskog društva. Od tada svakodnevno raste broj vegetarijanaca i vegetarijanskih udruženja širom sveta. U SAD se danas oko 3 % stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci, s tendencijom porasta tog broja.
Vrste vegetarijanaca [уреди]

Postoji više vrsta vegetarijanaca:
Vegani su strogi biljojedi čija se ishrana zasniva na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Oni potpuno odbacuju namirnice životinjskog porekla, uključujući jaja, mlečne proizvode i med.
Laktovegetarijanci pored biljne hrane konzumiraju još mleko i mlečne proizvode.
Ovovegetarijanci pored hrane biljnog porekla konzumiraju još i jaja.
Ovolaktovegetarijanci pored biljne hrane jedu jaja, mleko i mlečne proizvode.
Poluvegetarijanci uz vegetarijansku ishranu jedu pileće belo meso i ribu, ali ne jedu crveno meso.
Peskovegetarijanci uz biljnu hranu jedu i ribu. Kod nas je ovaj način ishrane tradicionalno poznat kao posna ishrana.
Presna hrana. Jedu samo sirove biljne namirnice, mahom voće, povrće, orahe, semenje, maslinovo ulje, med i žitarice. Pobornici presne ishrane tvrde da se termičkom obradom (kuvanjem, prženjem, pečenjem) gubi velika količina vitamina i stvaraju se štetne, kancerogene materije. Prave hleb koji se peče na suncu, “sunčani hleb”.
Zdrava hrana. Makrobiotičari prakticiraju prehranu baziranu na celim zrnima žitarica i mahunarki. Jedu samo organski uzgojene namirnice, bez pesticida, bez veštačkih đubriva. Izbegavaju rafinisani (beli) šećer, rafinisano ulje i belo pšenično brašno. Umesto toga koriste žuti šećer, nerafinisano ulje (najčešće maslinovo) i crno brašno.
Frutarijanci jedu samo voće.
Radikalni frutarijanci jedu samo plodove voća koje je samo palo na zemlju.
Razlozi za vegetarijansku ishranu [уреди]

Razlozi za vegetarijanstvo mogu biti mnogi, između ostalog:


Masovan uzgoj je mnogim vegetarijancima primer neetičkog ophođenja prema životinjama.
Etički razlozi [уреди]
Jedno od osnovnih pitanja a ujedno i ciljeva etike: “Kako smanjiti višak patnje?” izmešteno izvan antropocentričke perspektive dobija sasvim novi prizvuk. Patnja više nije samo ljudska patnja a zadovoljenje ljudskih potreba se ne može ostvarivati na štetu svih ostalih živih bića. Time poštovanje ljudskog života prelazi u poštovanje života kao takvog. Vegetarijanci veruju da ni jedno živo biće ne želi biti ubijeno. Iz istog razloga mnogi vegetarijanci izbegavaju nošenje odeće i obuće od životinja odnosno kože i krzna.
Oni smatraju da nanošenje bola, a osobito oduzimanje života nije etički čin i da se samim tim nameće vegetarijanstvo kao način razmišljanja. Mnogi takođe smatraju da držanje životinja zatvorenima nije humano.
Religijski razlozi [уреди]
Učenja mnogih religija zabranjuju oduzimanje života iz čega proizlazi vegetarijanstvo, kao npr. hinduizam, budizam, taoizam, sikizam, đainizam, sufizam, rastafarijanizam, hare krišna i mnoge manje hrišćanske verske zajednice. U jevrejskom, islamskom i hrišćanskom predanju se govori o rajskom vrtu što mnogi vegetarijanci tumače kao argument da je prvobitna čovekova ishrana (“pre izgona iz raja”) bila vegetarijanska.
U pravoslavlju, a posebno među monasima, postoji duga tradicija bezmesne ishrane koja se, između ostalog, temelji na rečima svetog Antonija Velikog, koji u svome Ustavu otšelničkog života poručuje svakome ko kreće duhovnim životom: "Meso uopšte nemoj jesti".[1] Hrišćanski postovi su primer povremene peskovegetarijanske ishrane. Jedan od najpoznatijih novijih hrišćanskih vegetarijanaca je bio Lav Tolstoj.
Hinduisti smatraju vegetarijanstvo idealom. Oni veruju da hrana ima osobine. Meso predstavlja agresiju i mentalno stanje znano kao "rajas", dok biljna ishrana ima kvalitet "satva" i mentalno stanje mira. Đainisti zahtevaju kako od sveštenika, tako i od laika da budu vegetarijanci.
Duhovni razlozi [уреди]
Mogi vegetarijanci navode duhovni napredak kao glavni razlog za prestanak jedenja mesa. Lav Nikolajevič Tolstoj (1828—1910, ruski pisac) je rekao: Kada čovek slobodno i pošteno traži moralni put, prvo od čega se mora okrenuti je meso. Vegetarijanstvo je kriterijum po kojem možemo prepoznati da li je čovekovo stremljenje prema moralnoj savršenosti iskreno i ozbiljno.
Takođe u nekim istočnjačkim filozofijama i verovanjima, poput đainizma, smatra se da čovek putem mesa unosi negativnu energiju u svoj organizam. To shvatanje objašnjavaju rečima: “Čovek je ono što jede”.
Ekološki razlozi [уреди]


Vegetarijanski restoran na Tajvanu.
Danas na zemlji živi preko 6 milijardi ljudi, a Ujedinjene nacije predviđaju da će svetska populacija rasti do 2050. godine i dosegnuti brojku od 10 milijardi ljudi. Prema mnogim procenama već danas premašujemo "kapacitet podnošenja" zemlje, a što li će tek biti kroz 50 godina kada se broj stanavnika udvostruči a zemljini kapaciteti budu bitno smanjeni. U tom smislu, proizvodnja mesa je rasipanje zemljinih ograničenih resursa jer životinjski proizvodi koriste vrlo velike količine prirodnih izvora koji bi se mogli iskoristiti za prehranu ljudi.
Hrana. Teletu dajemo hranu koju bismo i sami mogli jesti. Tele treba većinu te hrane zbog običnih fizioloških procesa svakodnevnog življenja. Ta se hrana takođe koristi da bi se izgradili nejestivi delovi tela teleta poput kostiju. Samo se ona hrana koja je preostala nakon zadovoljavanja svih tih potreba može pretvoriti u meso i evetnualno je mogu jesti ljudska bića. Potrebano je devet i po kilograma proteina koji se daju teletu da bi se proizvelo pola kile životinjskog proteina za ljude. Natrag dobijamo manje od 5 posto onoga što ulažemo.
Zemlja. Pretpostavite da imamo jedno jutro plodne zemlje. Možemo ga koristiti da uzgajamo biljke koje su bogate proteinima, poput graška ili graha. Ako to učinimo, od našeg ćemo jutra dobiti između 135 i 225 kilograma proteina. Nasuprot tome, naše jutro možemo koristiti tako što ćemo uzgajati žitarice kojima ćemo hraniti životinje koje ćemo zatim ubiti i pojesti. U tom ćemo slučaju od našeg jutra dobiti između 18 i 25 kg proteina. Tako većina procjena zaključuje da biljna hrana daje oko deset puta više proteina po jutru od mesa, premda procjene variraju, a razmera se ponekad penje čak do dvadeset prema jedan. (Peter Singer, "Oslobođenje životinja").
Voda: Danas kada je sasvim jasno da će vrlo uskoro problem pitke vode doći u prvi plan svetske politike gotovo je nepojmljivo koliko se njome razbacujemo. Pola kile mesa traži pedeset puta više vode od odgovarajuće količine pšenice.
Šume: Kako bi se osigurao prostor za ispašu uzgajanih životinja dolazi do krčenja šuma. U Kostarici, Kolumbiji, Brazilu, Maleziji, Tajlandui Indoneziji krče se prašume da bi se stoci pružili pašnjaci. Tokom proteklih dvadeset i pet godina uništena je skoro polovina tropskih prašuma Srednje Amerikevećim delom zato da bi se proizvela govedina za Severnu Ameriku.
Ekonomski razlozi [уреди]
Ekonomski vegetarijanci su oni koji smatraju da je kupovati meso skuplje nego kupovati povrće i da se organizmu potrebni proteini mogu jeftinije uneti povrćem. Sledstveno tome, oni smatraju proizvodnju mesa ekonomski neisplativom. Postoje i oni koji usvajaju vegetarijanstvo kao strategiju jednostavnog življenja ili su jednostavno vegetarijanci iz nužde.
Tokom Drugog svetskog rata u Velikoj Britaniji su se iz nužde promenile prehrambene navike, jer su sledovanja mesa bila striktno racionalizovana, a domaće uzgajane žitarice, voće i povrće su bili široko dostupni. Takođe, u zemljama trećeg sveta, mnogi ljudi se silom prilika hrane vegetarijanski jer je mnogo jeftinije od ishrane mesom.
Zdravstveni razlozi [уреди]
Najčešći zdravstveni razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju za vegetarijansku ishranu su sledeći:
smanjuje gojaznost.
smanjuje rizik oboljevanja od koronarne bolesti srca, angine pektoris i infarkta (biljne namirnice snižavaju holesterol).
smanjuje pojavu hipertenzije (vegetarijanci prosečno imaju niži pritisak nego mesojedi).
umanjuje poremećaj creva, osobito opstipaciju.
Prednosti vegetarijanske ishrane [уреди]

Prednosti ove vrste prehrane su mnogostruke. Nutricionisti tvrde da se smanjuje koncentracija masnoća u krvi koje uzrokuju povišenje srčanog pritiska, i slobodnih radikala koji su vrlo štetni. Prema najnovijim istraživanjima kod vegetarijanaca je niži postotak pojedinih vrsta tumora, kao npr. debelog crijeva, dojke i prostate. Zahvaljujući manjem unosu masnoća vegetarijanci imaju prosećno nižu tjelesnu težinu, niži krvni pritisak i rjeđe oboljevaju od dijabetesa tip 2.
Slikovit primer prednosti vegetarijanske prehrane je i kratka životna stopa Eskima koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovečnih Tibetanaca koji se hrane poluvegetarijanski. Najnovija istraživanja pokazuju da mediteranska ishrana koja se bazira na maslinovom ulju, svežem voću i kuvanom povrću uz konzumaciju ribe predstavlja jednu od najidealnijih. S tim u skladu Svetska zdravstvena organizacija kreirala je piramidu zdrave ishrane čiju bazu predstavljaju žitarice i mahunarke, koje je preporučljivo najviše konzumirati, dok vrh čini crveno meso, šećer i so koje treba najmanje konzumirati.
Nedostaci vegetarijanske ishrane [уреди]

Valja naglasiti da biljni proteini pokazuju manjak jedne ili više "esencijalnih" aminokiselina. Međutim, dok je prehrana uravnotežena s produktima soje, kao što je tofu, dotle manjak pojedinih aminokislina ne dovodi do zdravstvenih poremećaja. Izbegavanje riba može dovesti do nedostatka omega 3 masnih kiselina koje služe za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Taj manjak može se nadoknaditi uzimanjem orašara - lešnika, badema, pistaćija. Takođe treba spomenuti mogući nedostatak vitamina B-12 koji je zastupljen u životinjskoj jetri, a ima ga i u punozrnatim žitaricama.
Poznati vegetarijanci [уреди]

Ovo su neke od poznatih istorijskih ličnosti koje su duže vreme, ili do kraja svog života, bili vegetarijanaci:
Lao Ce
Zaratustra
Buda
Hesiod
Pitagora
Empedokle
Sokrat
Platon
Antisten
Aristotel
Diogen
Plutarh
Seneka
Ciceron
Origen
Plinije
Ovidije
Plotin
Klement Aleksandrijski
Leonardo da Vinči
Isak Njutn
Žan Žak Ruso
Volter
Didro
Erazmo Roterdamski
Emanuel Kant
Gete
Fridrih Niče (kasnije postao anti-vegetarijanac [1])
Vilijem Blejk
Čarls Darvin
Džeremi Bentam
Aleksandar fon Humbolt
Albert Švajcer
Džordž Bernard Šo
Henri Dejvid Toro
Lav Tolstoj
Tomas Edison
Nikola Tesla
Mark Tven
Albert Ajnštajn
Bendžamin Frenklin
Roza Luksemburg
Miroslav Krleža
Franz Kafka
Mahatma Gandi
Bob Marli
Bob Dilan
Džon Lenon
Vegetarijanski citati [уреди]

Plutarh (rimski pisac, iz eseja O jedenju mesa): "Ja bih, pre svega, voleo znati pod kojim je neočekivanim okolnostima i u kojem stanju uma prvi čovek stavio svoje usne na meso i krv mrtvog stvorenja, izneo na stol mrtva, ukočena tela i usudio se nazvati hranom delove tela koji su do malopre puštali glasove i krike, kretali se i živjeli?!"
Leonardo da Vinči (1452-1519, italijanski univerzalni genije, umetnik i naučnik): "Doći će vreme kada će se ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubistvo čovjeka."
Džordž Bernard Šo(1856-1950, irski pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1925.): "Životinje su moji prijatelji, a svoje prijatelje ne jedem."
Čarls Darvin (1809-1882, engleski biolog): "Činjenica je da najbolji radnici koje sam ikada video, čileanski rudari, žive samo od biljne hrane, tj. samo od mahunarki (grah, grašak, soja...)"
Fridrih Niče (1844-1900, nemački filozof): "Sva antička filozofija bila je usmjerena na jednostavnost života i učila je životu bez zahteva. U tom smislu, više su za čovečanstvo učinili vegetarijanci po filozofskom uverenju nego svi novi filozofi zajedno; i sve dok ne smognu hrabrosti da potpuno izmene svoj način života i to pokažu svojim primerom, ništa od njih."
Rihard Vagner (nemački kompozitor): "Verujem da je celokupan život sveta stvar. Na vegetarijanstvo gledam kao na prirodnu prehranu, koja može spasiti čovečanstvo od nasilničkih tendencija i pomoći nam da se vratimo u davno izgubljeni raj."
Albert Ajnštajn (1879-1955, nemački fizičar, dobitnik Nobelove nagrade 1921): "Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prelaz na vegetarijansku ishranu."

Викицитат има колекцију цитата сродних са:
Vegetarijanstvo
Linda McCartney: "Da klanice imaju staklene zidove, svi bi ljudi bili vegetarijanci."
Harvey Diamond (pisac): "Stavite u kolevku dete i pored njega zeca i jabuku. Ako se počne igrati s jabukom, a pokuša pojesti zeca - kupiću vam novi auto!"
Henri Dejvid Toro (1817-1862, američki pisac, filozof): "Neki farmer mi kaže: 'Ne može se živeti samo na povrću, jer ono nema ništa od čega se prave kosti'; i on pobožno posvećuje deo dana snadbevanju svog organizma sirovinama od kojih se prave kosti; i pričajući tako ide za volovima koji, s kostima stvorenim od biljne hrane, cimaju njega i njegov tandrkavi plug preko svih prepreka."
Svetski dan vegetarijanstva [уреди]

Svjeski dan vegetarijanstva obeležava se 1. oktobra, još od 1977. godine. Toga dana, širom sveta okupljaju se vegetarijanci i svi oni koji iz bilo kog razloga prihvataju taj način ishrane. “Toga dana se podsećamo brige za prirodnu sredinu i etičkih, zdravstvenih i humanitarnih dobrobiti vegetarijanskog načina života, i približavamo vrednosti i prednosti vegetarijanstva svima onima koji ih žele ubaciti u svoj životni i ishranu.”

ili

http://sr.wikipedia.org/wiki/Vegetarijanstvo

Napisite mi sta mislite o vegearijancima???

 

[CRAZYandLAZY]

ja nisam vegeterijanac ali iskreno mislim da je organizam čoveka sličnije gradje "biljožderu" nego "mesožderu"...

 

[Marinelli]

Prase, ja mislim da se i ti slažeš sa mnom u tome da podržavam vegetarijance i da sam i sam delimičo vegetarijanac. Čovekov organizam svakako jeste po građi bliži biljojedima nego mesožderima što se vidi i iz jelovnika drugih primata koji uglavnom jedu biljnu hranu a samo nekoliko vrsta povremeno konzumira neke sitne životinjice.
Da nije tako, ti Prase ne bi bilo još dugo na forumu... :blum3:

 

[crvendac_011]

Prasence me je konačno "čulo", što je za svaku pohvalu (ti znaš na šta mislim).
Elem, nisam vegeterijanac, ali sam vrlo blizu. Meso mi je na jelovniku "u tragovima", naročito sada, kad sam na posebnom režimu koji i podrazumeva pretežno vegeterijansku ishranu, i mnogo mi više prija.
Podržavam vegeterijance potpuno. A ko zna, možda jednog dana i "pređem na njihovu stranu".

 

[kalista]

Ne mogu,a da ne dam mali doprinos temi, kao veganka od glave do pete.

Evo sta su samo neki od poznatih vegetarijanaca rekli:

Čovek je zaista kralj životinja,jer njegova svirepost nadmašuje njihovu.
Mi živimo od smrti drugih.Mi smo hodajuće grobnice!
Ja sam se još u najmlađem dobu odrekao jedenja mesa.
Doći će vreme kada će ljudi ubijanje životinja posmatrati istim očima kao i ubistvo čoveka.
Onaj ko ne ceni život,nije ga ni zaslužio.
Leonardo da Vinci


Sve dok ljudi budu ubijali životinje,ubijaće i jedni druge.
Zaista,onaj ko seje seme smrti i bola ne može požnjeti sreću i ljubav.
Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane,
onda prvo sami ubijte ono što želite pojesti.
Međutim,učinite to vlastitim rukama,bez pomoći mesarske sekire,noža ili bilo kakvog oružja.
Zar da čovek mojega uma jede leševe?
Pitagora


Kada čovek slobodno i pošteno traži moralni put, prvo od čega se mora okrenuti je meso...
Vegetarijanstvo je kriterijum po kome možemo prepoznati da li je čovekovo stremljenje
prema moralnoj savršenosti iskreno i ozbiljno.
Zastrašujuća je ne patnja i smrt životinja,već to što čovek u sebi sahranjuje
najviše duhovne osećaje samilosti i sažaljenja prema sebi sličnim živim bićima,
te gazeći vlastite osećaje postaje okrutan.
L.N. Tolstoj



Nikada nisam mogao ugasiti neko životno svetlo,
jer mi nedostaje moć da ga ponovno upalim.
Sven Hedin



Mislim da duhovni napredak na jednoj određenoj tački od nas zahteva da prestanemo ubijati
živa bića za zadovoljenje telesnih zahteva.
Veličina i moralni napredak jednog naroda moći će se meriti po tome kako postupaju sa životinjama..
Jedini način da živiš je da pustiš i druge da žive.
Mahatma Gandhi


Vegetarijanski način života mogao bi krajnje pozitivno uticati na sudbinu čovečanstva,
čisto fizičkim delovanjem na temperament ljudi.
Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji,
kao prelaz na vegetarijansku ishranu.
Naš zadatak mora biti da se oslobodimo...širenjem kruga samilosti na sva živa bića i svu prirodu i njenu lepotu.
Albert Einstein


Ja sam vegetarijanac i antialkoholičar,jer tako mogu bolje upotrebljavati svoj mozak.
Nenasilje je put do više etike,koja je cilj celokupne evolucije.
Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci.
Thomas Alva Edison


Bit čovekove jedinstvene prirode leži upravo u onim karakteristikama
koje ne deli ni s jednom drugom životinjom.
Njegovo mesto u prirodi nije definisano njegovom animalnošću,
već njegovom ljudskošću.
Erik Fromm


Sada vas mogu mirno posmatrati,više vas ne jedem.
Franz Kafka


Svi smo mi Božja stvorenja - da se molimo Bogu za milost i pravednost dok jedemo meso životinja
koje su za nas zaklali,nije u saglasnosti s tim.
Ja bih i dalje nastavio živeti vegetarijanski,čak i kada bi celi svet jeo meso,
to bi bio moj protest protiv stanja sveta.
Atomska energija,bede zbog gladi,svirepost - moramo nešto preduzeti protiv toga.
Vegetarijanstvo je moj prvi korak i mislim da je to vrlo važan korak.
Isaac Bashevic Singer


Ljudi jednostavno nisu pripremljeni za jedenje mesa.
Stavite u kolevku dete i uz njega zeca i jabuku.
Ako se počne igrati s jabukom,a pokuša pojesti zeca
- kupicu vam nov auto.
Harvey Diamond



Najviši princip u ljudskom biću jest njegov razum koji mu omogućuje razumevanje i shvatanje.
Zato razmislite - osetite i razumite.Tada je to ono pravo znanje, mudrost.
Takva je svest iznad kulture,tradicije i religije - to je svest realnosti.
Svami Mahesvarananda


Ne želim ubijati životinje niti želim da budu ubijane u moje ime.
Time što nisam umešana u njihovu smrt,osećam da imam srecni tajni savez sa svetom
i zbog toga spavam puno mirnije.
Joanna Lumley



Činjenica je da najbolji radnici,koje sam ikada video, čileanski rudari,žive samo od biljne hrane,
tj. samo od mahunarki (pasulj,grašak,soja...)
Charles Darwin

 

[Chili Peppers]

Vegetarijanska prehrana

Vegetarijanstvo kao potreba da se zdravije živi, uz dosta znanja i kulinarsku vještinu, istinski može pridonijeti zdravlju.



Vegetarijanstvo, tj. prehrana bez namirnica životinjskog podrijetla, obuhvaća više varijanti prehrane, ovisno o tome što se može, a što ne može konzumirati. Tako imamo one najliberalnije vegetarijance koji uključuju mlijeko, jaja pa i peradsko meso, i one najkruće koji isključuju apsolutno sve što je životinjskoga podrijetla (vegani).

Kada se radi o strogom veganskom načinu prehrane, potrebno je koristiti obogaćeno sojino mlijeko, kao i neke druge obogaćene proizvode.

Kada se daje zdravstvena ocjena vegetarijanskoga načina prehrane, upravo su takvi detalji važni pa se općenito može reći da je sredina – najzdravija jer se, primjerice kroz mlijeko i jaja, dobivaju neke neophodne hranjive tvari kojih u biljnoj hrani nema uopće ili nema dovoljno.

Svatko je gospodar svoga tijela i svatko sebi bira način prehrane, a vegetarijanstvo je alternativa koja se nekome dopada, a nekome ne. Prelazak osobe koja se obilato hranila crvenim mesom na vegetarijanski način prehrane, može biti ljekovit i o tome postoji dosta literature, ali isto tako tvrdoglava prehrana isključivo hranom biljnog podrijetla kod trudnica ili male djece može biti problematična.

Ako majka vegetarijanka doji svoje dijete, a upražnjava veganski način prehrane, rast i razvoj djeteta mogu biti usporeni jer dijete naprosto ne dobiva cijeli niz hranjivih tvari.

Netko postaje vegetarijanac trenutno, a drugi u svoju prehranu postupno uvodi više hrane biljnog podrijetla, a uklanja crveno meso. Ovaj postupak je svakako zdraviji i toplo se preporučuje.

Biti veget arijanac istovremeno je i lako i teško, ovisno o tome kako se osoba odnosi prema prehrani općenito, a posebno prema pripremi hrane. Nabaviti zelene namirnice na tržnici, a potom ih kulinarski obraditi svakako zahtijeva dosta vještine i vremena, za razliku od pripreme mesnog odreska na naglo.
Zdravstveni aspekt vegetarijanske prehrane

O tome koliko je vegetarijanstvo zdravo napisano je mnogo literature i o tome treba razmišljati nepristrano. Činjenica jest da ima vegetarijanaca koji obole na isti način kao i oni koji svakodnevno konzumiraju meso.

S druge pak strane, evidentno je da pretežito biljne namirnice donose u tijelo manje kontaminanata (ostataka teških metala, dioksina, pesticida) zbog činjenice da se pretežito otapaju u masnoćama životinjskoga podrijetla.

Dugo je bilo dilema oko toga može li vegetarijanski način prehrane osigurati sve neophodne hranjive tvari za djecu i trudnice. Nakon brojnih studija, stvari su danas mnogo jasnije; ako se pažljivo biraju namirnice, vegetarijanac može opskrbiti svoje tijelo s dovoljno proteina (sir tofu, leća, orasi, sjeme sezama itd.), što znači da može pokriti dnevne potrebe u esencijalnim aminokiselinama.

Slično je s izvorima željeza; špinat, suhi grah, tempeh, sjeme i druge tipično vegetarijanske namirnice mogu biti solidan izvor, premda valja naglasiti da je apsorpcija željeza iz takvih namirnica smanjena u odnosu na animalne izvore, kao što je primjerice svježa jetrica. Međutim, apsorpcija željeza iz biljnih izvora može se povećati ako se kombiniraju s citrusnim plodovima u kojima ima dovoljno vitamina C koji pomaže apsorpciju.

Gotovo da ne postoji problem opskrbe kalcijem jer ga ima u sjemenu sezama, tofuu i zelenom lisnatom povrću, ali zato izgleda da postoji problem opskrbe vitaminom B-12 koji ekskluzivno pripada namirnicama animalnog podrijetla. Ako vegetarijanac upražnjava konzumiranje mlijeka i jaja, taj problem opskrbe vitaminom B-12 je riješen, u protivnom treba pažljivo analizirati prehranu, tj. kako ga unijeti u organizam.

Ne treba zaboraviti da vegetarijanska hrana ne sadrži kolesterol, što naravno nikako ne znači da vegetarijanci ne mogu imati zakrečene krvne žile.

Prema američkom dijetetskom udruženju, vegetarijanska prehrana može, kada se pažljivo primjenjuje, osigurati sve neophodne hranjive tvari za razvitak djece.

Ali, kada se radi o veganskom načinu prehrane (totalna apstinencija od namirnica animalnog podrijetla), potrebno je koristiti pored ostalog i obogaćeno (fortificirano) sojino mlijeko, kao i neke druge fortificirane proizvode.
Trudnice i vegetarijanstvo

Oko toga mogu li trudnice biti vegetarijanke bilo je velikih polemika, kako na stručnim skupovima tako i u stručnoj literaturi. Neke studije rađene izvan SAD-a pokazale su da je novorođenčad vegetarijanki slabije tjelesne težine u odnosu na novorođenčad majki koje konzumiraju meso, a to bi istovremeno trebalo značiti da će u startu zaostajati u rastu i razvoju.

Nabava zelenih namirnica na tržnici i kulinarska obrada svakako zahtijeva više vještine i vremena nego priprema mesnog odreska na naglo.

Za 280 dana trudnoće trebalo bi osigurati minimalno oko 55 000 kcal, a analiza standardne vegetarijanske prehrane po svemu sudeći zaostaje za tom vrijednosti za 200 -300 kcal/dnevno. Iz svega se da zaključiti da bi majke vegetarijanke morale pojačati svoj kalorijski unos da energetske potrebe djeteta u potpunosti pokriju. Majke koje prije trudnoće nemaju odgovarajuću tjelesnu težinu ili su pothranjene, o tome bi svakako trebale voditi računa.

S obzirom na velike potrebe djeteta za proteinima u prvoj fazi razvitka, majka vegetarijanka trebala bi dnevno konzumirati ekstra 10 g ovih hranjivih tvari, a to primjerice znači 2 čaše gustog sojina mlijeka ili 100 g tempeha. Uglavnom, trudnica vegetarijanskoga nazora trebala bi unijeti minimalno 60 g kvalitetnih proteina dnevno, a to znači da mora dobro voditi računa što i kako konzumira.

Postoji problem opskrbe željezom, kako za trudnicu vegetarijanku tako i za dijete. Naime, biljno željezo relativno se slabo apsorbira pa da bi se namirile potrebne dnevne količine ovog minerala, treba uzeti veliku količinu određene namirnice (grah, tofu i zeleno lisnato povrće).

To je u praksi dosta teško postići, zbog čega se preporučuju razni dodaci (suplementi). Deficit željeza u vegetarijanki dosta je česta pojava, što spretni liječnici mogu uvidjeti po boji kože. Međutim, kod vegetarijanaca koji konzumiraju jaja takav je deficit gotovo isključen.

Vegetarijanstvo ima smisla ako istinski pridonosi zdravlju, a da bi se to postiglo, treba podosta znanja, strpljenja i vještine u pripremi namirnica.

 

[MrJohn]

Svim mesozderima kojima ispadne zub raste ponovo sem nama, mozda i nismo mesozderi AA? ali ga nas organizam tolerise.

 

[antonijoe]

Ja mislim da bi vegetarijanci trebali uzimati malo vise mesa - sala ja podrzavam vegetarijance zasto bi ja morao nekoga da osudim ako je taj netko sam sebi to odabrao i namjenio.

 

[Byk]

Nisam vegetarijanac i ne poznajem nikoga ko jeste...
Čitao sam neko štivo o ishrani po krvnim grupama - šta kojoj grupi "leži" ili "ne leži"... Pošto sam ja 0- ta me je najviše i zanimala... Znam da ima deo teksta koji kaže da 0- krvna grupa skoro da ne može bez mesa! Znam da ja lično ne mogu,pa...
Možda je Džonu Lenonu bilo lako da "vegetarijaniše" i svira gitaru "sas svoji svileni prsti",ali meni koji se fizički potrošim u toku dana (da tako kažem) to ne bi mnogo pomoglo u životu! :lol:

 

[antonijoe]

Evo jedan primjer zasto nije dobro biti vegetarijanac - zeljezo je biogeni element koji se nalazi u ljutskom krvotoku kod crvenih krvnih zrnaca i pomocu njega se prenosi kisik u tkivo i odnosi ugljik monoksid iz tkiva i nedostatkom zeljeza nastaje bolest anemija vegetarianci unose zeljezo u organizam pomocu salate, a oni koji nisu vegetarijanci da ne kazem svezderi unose pomocu mesa - crvenog ali tu sada nastaje problem jel crveno meso ima znatno vise zeljeza nego salata i zato bolje je da se konzimira crveno meso.