Sastajaliste mlatilaca prazne slame

Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.333
Deklaracija o pravima čoveka i građanina, 26.avgust 1789. I ti si protiv toga...to ti divljaštvo. E blago tebi.

Kršćanstvo već dva tisućljeća uči i zagovara o jednakosti i pravima svakog čovjeka. A ti meni podastro nešto što je nastalo 18 stoljeća nakon Crkve. Dakle, laprdaš, veličatelju divljaka. A da su zaista divljaci i ovi koji donijeli Deklaraciju 1789. evo ti dokaza.

Sam si gore naveo kako ta "Divljačka Deklaracija" datira na 26. kolovoz 1789. A sada pogledaj što ti divljaci, donosioci te "divljačke deklaracije", čine samo šezdesetak dana kasnije, a onda to svoje divljaštvo nastavljaju u kontinuitetu svih narednih godina.

- Revolucionarna skupština je 2. studenog 1789. (67 dana nakon donošenja "Deklaracije o pravima čovjeka") preuzela svu imovinu u vlasništvu Crkve, a slijedećeg mjeseca uslijedila je opća rasprodaja te imovine.

- Revolucionarna skupština je 13. veljače 1790. prisilno zatvorila sve muške i ženske samostane, te naredila raspuštanje svih vjerskih redova.

- Revolucionarna skupština je 12. srpnja 1790. donijela „Građansku konstituciju o svećenstvu“, kojom su od svećenika tražili da prisegnu kako će podržavati Konstituciju te potvrde kako nisu odani papi. Ovako prisiljeni i zaplašeni, 24% svećenstva ppoložilo je prisegu.

- Nezadovoljni malim brojem svećenstva koji je prihvatio Konstituciju, Revolucionarna skupština je za one svećenike koji nisu prihvatili Konstituciju, propisala kaznu od deset godina zatvora.

- U rujnu 1791. raspuštena je Revolucionarna (Narodna) skupština te je zamjenjena Zakonodavnom skupštinom u čijem radu je sudjelovao i tzv. „Komitet javnog spasa“, zapravo skupina žestokih protuvjerskih tirana, čija je zamisao bila „potpuno uništenje vjere“.

- U rujnu 1792. bijesna rulja, potaknuta vođama Revolucije, ubila je tri biskupa te više od dvjesto svećenika u Parizu. Ovaj događaj poslije će biti nazvan „Rujanskim masakrima“.

- U siječnju 1793. kralj Luj XVI. Je giljotiniran, a uskoro nakon njega na giljotini su završile i 16 594 žrtve u Parizu te još 25 000 žrtava širom Francuske. Među ubijenima našlo se nekoliko biskupa te gotovo tisuću svećenika.

- Dana 21. listopada 1793. donesen je zakon po kojemu se sve svećenike koji nisu dali prisegu kao i one koji bi ih skrivali moglo ubiti na licu mjesta.

- U studenome 1793. uveden je novi republikanski kalendar kojemu je bio cilj dekristijanizacija Francuske. Ukinuti su sedmodnevni tjedni, a svaki je mjesec bio sastavljen od tri cjeline po deset dana, kako bi ljudi izgubili vremenski ritam i kako ne bi znali kada je nedjelja. A svaki deseti dan određen je kao dan odmora. Blagdani svih svetaca bili su zabranjeni.

- Novim kalendarom se pokušalo prekinuti i računanje godina od Kristova rođenja, postavljajući 1789. kao prvu godinu.

- Dana 29. rujna 1795. proglasom su zabranjena sva javna isticanja vjere. Svećenicima te redovnicima i redovnicama bilo je zabranjeno nositi svoje odore i habite. Crkvena zvona nisu smjela zvoniti, niti se igdje smjelo istaknuti vjerski kip ili križ.

- Zabrana je proširena i na groblja, što je potaklo orgije razbijanja nadgrobnih spomenika na kojima su bili križevi ili vjerski natpisi.

- Vođe Revolucije pokrenuli su nove kultove kako bi zamijenili religiju. Najistaknutiji od njih bio je „kult razuma“, tako što se u zaplijenjenim crkvama štovalo kipove „božice Razuma“ – u Parizu je ovaj kult preuzeo katedralu Notre Dame.

- U proljeće 1794. Robespierre se odrekao „kulta razuma“ te poslao njegove vođe – uključujući i svoje prijašnje revolucionarne kolege na giljotinu, zamjenivši kult razuma svojim vlastitim „kultom Vrhovnoga Bića“, koji je službeno predstavljen 7. svibnja 1794. Vrlo brzo, 28. srpnja 1794., i sam Robespierre je završio na giljotini, a njegov kult je umro zajedno s njim.

- Jedanaest dana prije svoje smrti Robespierre je poslao na giljotinu šesnaest karmelićanki jer su nastavile s molitvenim životom.
---------------------
Svatko može vidjeti (naravno, tko nijer slijepac), da se radi divljacima kakvi se rađaju u tisuću godina

"Члан 17: "Својина је неповредиво и свето право, нико не може бити лишен приватне употребе, сем када је то јавна потреба забележена у закону, и под условом садашње и пређашње одштете."

Dakle, sloboda štampe, sloboda govora, privatne svojine. Opšta načela deokratskog poretka. Opet iz Fracuske revolucije i Deklaracije i Pravimačoveka i građanina.

Kao ideologa svega ovoga naveo si, i dolje ostavio link, Jean-Jacques Rousseau, pa ću ja samo sa stranice na koju link vodi citirati nešto o tojh "moralnoj gromadi svih ljevičara". Dakle:

Žan-Žak Ruso je bio najuticajniji filozof prosvetiteljstva. On je smatrao da je savremena kultura negacija prirode i zato je govorio da ljudi treba da se vrate prirodi - slobodi i jednakosti. Za Rusoa nejednakost je nastala sa privatnom imovinom, a država ugovorom.
-------------------------
Naravno da ti nisi pročitao ovo za što si meni ostavio link. Vidiš li ti sada čak potpunu suprotnost u članku 17 - Tamo se kaže, a i ti si to naglasio, kako je "privatno vlasništvo sveto pravo", a za Rousseaua privatno vlasništvo je uzrok nejednaskosti. Dakle, Rousseau je boljševik kao i ti, a samim tim i divljak.

Vidi još o boljševiku Rousseau, sa iste stranice na koju si ostavio link:

Godine 1741. Rousseau je otišao u Pariz, gde je upoznao Terezu Levaser, služavku, sa kojom je imao petoro dece i smestio ih u bolnicu za napuštenu decu.

Pogledaj kako se čovjek ponio prema vlastitoj djeci. Smjetio ih u bolnicu za napuštenu djecu!?!?! Ništa čudno za boljševike, rekoh ti ja da je divljak.

I drugi tvoji "bogovi" doći će na red.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.395
Sam si gore naveo kako ta "Divljačka Deklaracija" datira na 26. kolovoz 1789. A sada pogledaj što ti divljaci, donosioci te "divljačke deklaracije", čine samo šezdesetak dana kasnije, a onda to svoje divljaštvo nastavljaju u kontinuitetu svih narednih godina.

Jesi li ti protiv ili za delklaraciju o pravima čoveka i građanina? Protiv čega si ti? Nije uošte jasno. Dakle, deklaracija o pravima čoeveka i građanina zasnovana na idejama prosvetiteljstva, daje pravo na privatnu imovinu, pravo na okupljanje, slobodu govora i ukida feudalni poredak-nema povlašćenih. Pa izjasni se..jesi li ti za to ili si protiv toga?
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.333
Jesi li ti protiv ili za delklaraciju o pravima čoveka i građanina? Protiv čega si ti? Nije uošte jasno. Dakle, deklaracija o pravima čoeveka i građanina zasnovana na idejama prosvetiteljstva, daje pravo na privatnu imovinu, pravo na okupljanje, slobodu govora i ukida feudalni poredak-nema povlašćenih. Pa izjasni se..jesi li ti za to ili si protiv toga?

Ja sam za prava i slobode ljudi. Ne trebaju nam deklaracije divljaka da nas štite. Mi kršćani imamo 1750 godina stariju Deklaraciju od ove divljačke o kojoj ti govoriš i koju ti naturaš.

Dakle, deklaracija o pravima čoeveka i građanina zasnovana na idejama prosvetiteljstva, daje pravo na privatnu imovinu, pravo na okupljanje, slobodu govora i ukida feudalni poredak-nema povlašćenih. Pa izjasni se..jesi li ti za to ili si protiv toga?

Tebe je "obuklo u luđačku košulju". Ali, mene nije, pa te pitam kako to ostvariti pravo na privatnu imovinu, kada glavni ideolog prosvjetiteljstva kojega i ti sam ističeš, kaže da je pravo na privatnu imovinu izvor nejednakosti. Zaista je riječ o "Divljačkoj Deklaraciji", kada njezin glavni ideolog (Jean-Jacques Rousseau) tvrdi da je ono što se u njoj zastupa zlo - izvor nejednakosti.
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.333
Znači da si protiv Deklaracije o pravima čoveka i građanina iz 1789.

Nisam protiv, nego mi ne treba. Mi koji smo Kristovi imamo Deklaraciju o pravima čovjeku 1750 godina stariju od ove tvoje. I ne samo stariju, nego tisuću puta bolju

Sve si rekao posredno. Jer ta Deklaracija promoviše slobode koje nisu postojale u Francuskoj pre toga...ti podržavaš feudalizam. Što ne priznaš?

Tebi je zaista "svezalo luđačku košulju".

Napisat ću ti još nešto o ovim tvojim divljacima koje veličaš. :)
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.333
Ideje prosvetiteljstva su doprinele ovim zakonima a takođe su sadržane i u Američkoj Deklaraciji nazavisnosti."

Uz Francusku revoluciju i "Francusku Deklaraciju" stalno spominješ Američku revoluciju, Američku Deklaraciju i Američki ustav. Ne postoji čovjek kojega sve ovo povezuje koliko to povezuje Thomas-a Paine-a. A tko je Thomas Paine???

Thomas Paine, jedan od vodećih ljudi u zagovaranju Američke revolucije nije bio samo politički revolucionar, nego i zagovornik radikalnog odnosa prema religiji. Rođen je u Engleskoj 1736. godine, preselio se u Ameriku 1774., zahvaljujući dijelom Benjaminu Franklinu . Sudjelovao je u američkoj revoluciji i čak je inspirirao doseljenike da proglašavaju neovisnost od Britanije. Njegov pamflet "Zajednički smisao" i brošura serije "Američka kriza" stvorili su uvjete za Američku revoluciju.

Paine je imao ogroman utjecaj i na Francusku revoluciju . Zbog svog političkog aktivizma u obrani revolucionarnog pokreta, uhićen je u Francuskoj 1793. godine. U zatvoru u Luksemburgu radio je na svom djelu "Godina razuma". U ovom radu, on se suprotstavio organiziranoj religiji, kritizirao kršćanstvo i zagovarao razum i slobodnu misli. Paine je i jedan od tvoraca Francuskog ustava. Svi moderni ateisti nadahnjuju se spisima Thomasa Painea.
--------------------------------------
A sada evo nekoliko misli "boga boljševika", Jovanova također, Thomasa Paine-a:

Kadgod čitamo opscene priče, o sladostrasnim razuzdanostima, okrutnim i opetovanim smaknućima, neumoljivoj osvetoljubivosti, koje ispunjavaju više od polovice Biblije, bilo bi dosljednije da to nazivamo riječima demona, a ne Božjom riječi. To je povijest zla koja je služila da pokvari i barbarizira čovječanstvo; i zato je ja iskreno mrzim, jer mrzim sve što je okrutno. (Thomas Paine, Doba razuma)

Među najgorim zlikovcima u povijesti, niste mogli naći ni jednog gorega od Mojsija, koji je dao zapovijed da se kasapi djecu, masakriraju majke i siluju kćeri. Ovo je najstrašniji zločin kojeg se može naći u literaturi bilo kojeg naroda. Ne bih htio obeščastiti ime svoga Stvoritelja tako što bih se pridružio ovoj prljavoj knjizi. (Thomas Paine, Doba razuma)
 
Natrag
Top