Rehabilitacija Draže Mihailovića 23. marta?

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Dražin unuk njegov staraoc?

Dražin unuk njegov staraoc?

Izvor: Večernje novosti


Beograd -- Centar za socijalni rad opštine Zvezdara planira da za staraoca komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Draže Mihailovića postavi njegovog unuka Vojislava.

16861984374f46b619598ed214077633_220x275.jpg

Vojislav, koji je inače advokat po struci, trebalo bi da zastupa Dražina prava u postupku za utvrđenje njegove smrti koji se vodi u vanparničnom odeljenju Prvog osnovnog suda u Beogradu.

"Niko nije kontaktirao sa mnom i prvi put čujem od vas da postoji ideja da budem postavljen za pravnog staraoca mog dede Dragoljuba. U ovom trenutku ne mogu da kažem ništa dok ne vidim da li taj predlog uopšte postoji i o čemu se radi", rekao je Dražin unuk Vojislav Mihailović.

Uprkos tome što rok od 30 dana koji je sud odredio za postavljanje staraoca ističe u četvrtak, Centar je tek pre nekoliko dana došao do ideje da bi četničkom komandantu staralac mogao da bude njegov unuk. Zato i nije izvesno da li će ceo postupak postavljanja Čičinog "punomoćnika" biti završen na vreme.

Kako sada stvari stoje, Vojislav Mihailović će, najverovatnije, postupak vraćanja časti i ugleda svom čuvenom dedi, o kome Evropa i danas priča, pratiti iz senke. Naime, iako je njegovo ime prvo zapisano na podužem spisku građana i udruženja koji traže Čičinu rehabilitaciju, on nijednom nije došao na ročište u Viši sud u Beogradu, gde se vodi postupak.

Osim toga, čak ni kada su stručnjaci počeli da obavljaju iskopavanja na Adi, nadajući se da će pronaći kosti čuvenog četničkog komandanta koji je tamo navodno sahranjen, Mihailović je odbio da da krv kako bi se izdvojila njegova DNK neophodna za upoređivanje.

Šta će se dogoditi ukoliko Vojislav Mihailović ne bude hteo da zastupa interese svoga dede, još nije poznato. Naime, Zakon o vanparničnom postupku ne propisuje rok u kome mora da se postavi staralac osobi čija se smrt utvrđuje, pa je u Dražinom slučaju taj rok odredio sud.

Postupak postavljanja privremenog staratelja u vanparničnom postupku dokazivanja smrti Dragoljuba Mihailovića je u toku, kažu u Gradskom centru za socijalni rad u Beogradu:

"Na zahtev suda, a po Porodičnom zakonu, organ starateljstva dužan je da postavi privremenog staratelja radi zaštite ličnosti, prava ili interesa, licu čije je boravište nepoznato, a ono nema zakonskog zastupnika. Za staratelja se postavlja lice koje ima lična svojstva i sposobnosti potrebne za obavljanje dužnosti staratelja, a pristalo je da bude staratelj. To su, prvenstveno, supružnik ili neko od srodnika, osim ako interes štićenika ne nalaže drugačiji"

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Draža Mihailović posthumno dobija privremenog staraoca

U postupku za utvrđivanje smrti


Draža Mihailović posthumno dobija privremenog staraoca


Tanjug |




Postupak pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu u kojem bi komandant kraljevske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović trebalo da bude proglašen mrtvim biće nastavljen pošto mu Centar za socijalni rad posthumno postavi privremenog staraoca.

227668_draza01-public_f.jpg


Jedini trag o Mihailovićevoj smrti, je izveštaj lista "Borba" koji je 18. jula 1946. objavio da je nad Mihailovićem izvršena smrtna kazna streljanjem dan ranije

Sud čeka da Centar za socijalni rad postavi staraoca Mihailoviću kako predviđa Zakon o vanparničnom postupku, kako bi mogao da zakaže ročište na kojem će utvrditi sve okolnosti slučaja i doneti rešenje kojim bi bio određen dan i čas smrti Mihailovića, rekla je danas portparolka suda Gordana Vuković.

Pošto je istekao rok od 30 dana u kojem su građani koji znaju nešto o smrti Mihailovića mogli da se jave sudu i pošto je pribavljena druga neophodna dokumentacija, čeka se još samo da mu se postavi staralac, posle čega će postupak biti nastavljen, precizirala je Vuković.


Postupak za utvrđivanje Mihailovićeve smrti pokrenut je na predlog Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i Srpske liberalne stranke jer nema pisanih tragova i dokaza da je Mihailović mrtav, odnosno streljan. Pomenuti su ujedno i predlagači Mihailovićeve rehabilitacije za koju se postupak vodi pred Višim sudom u Beogradu.

Bez dokaza o smrti, Viši sud ne može da odluči o zahtevu za njegovu rehabilitaciju, odnosno da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, pošto se nema zvaničnih podataka o tome gde je i kad pogubljen i sahranjen.


Tokom postupka za rehabilitaciju, koji traje više od godinu dana, ni predlagači rehabilitacije niti sud nisu uspeli da pribave dokaz o Mihailovićevoj smrti od Bezbednosno informativne agencije, Istorijskog arhiva i matičara opštine Ivanjica u kojoj je Mihailović rođen.


Jedini trag o Mihailovićevoj smrti, koji su sudu dostavili predlagači, je izveštaj lista "Borba" koji je 18. jula 1946. objavio da je nad Mihailovićem izvršena smrtna kazna streljanjem dan ranije.


Shodno Zakonu o vanparničnom postupku, za mrtvog se može proglasiti osoba o čijem životu nije bilo nikakvih vesti u poslednjih pet godina, a od čijeg rođenja je prošlo više od 70 godina.


Za mrtvu se može proglasiti i osoba koja je nestala u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu, a o čijem životu nije bilo nikakvih vesti šest meseci. Osobe koje su nestale u toku rata, a o čijem se životu ništa nije znalo godinu dana od kako su prestala ratna dejstva, takođe se može proglasiti za umrlo.


Državna komisija za tajne grobnice streljanih posle Drugog svetskog rata utvrdila je da je Mihajlović streljan na Adi Ciganliji 17. jula 1946. godine. Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, koji nije prisustvovao nijednom održanom ročištu.


Pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, s akademikom Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Predlagači zahteva tvrde da Mihailović nije imao pravo na odbranu i nije video svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje. Zahtevom za rehabilitaciju zatraženo je poništenje presude kojom je Draža Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu prethodno oduzeta sva građanska prava.

Mihailović je, dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine streljan kao državni neprijatelj "broj jedan". Državna komisija utvrdila je da je Mihailović ubijen na Adi Ciganliji, ali sumnja da su njegove kosti kasnije prenete u sekundarnu grobnicu, najverovatnije na Ratno ostrvo, kako bi se onemogućilo da ikad budu pronađene.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Dokazi protiv Draže bili lažni!

Dokazi protiv Draže bili lažni!

Novosti


Kako je iskonstruisano suđenje generalu Draži Mihailoviću. Dr Josip Hrnčević, javni tužilac FNRJ, otkrio da je Ozna falsifikovala Dražina pisma


Dragoljub Mihailović

PRVI javni tužilac nekadašnje FNRJ dr Josip Hrnčević, kome je optužnica protiv Dragoljuba Mihailovića i njegovih saboraca izmakla iz ruku samo zato što nije bio u Beogradu kada je pokrenut postupak, otkrio je u svojim memoarima da je tužilaštvo podnosilo lažne dokaze protiv Draže.

U dnevniku do kog je došla Državna komisija za utvrđivanje okolnosti pod kojima je streljan komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Hrnčević je celo jedno poglavlje posvetio Draži. Između ostalog je i napisao:
- Otvoreno je, izgleda, ostalo i pitanje autentičnosti dva pisma Draže Mihailovića od 15. aprila, 1945. godine. Jedno je bilo upućeno Ranku Brašiću i sadržavalo poruku za ekselenciju Antu Pavelića o čvršćem povezivanju ustaša i četnika u njihovoj zajedničkoj borbi protiv partizana.

Drugo je glasilo na nadbiskupa Alojzija Stepinca u kome ga Draža Mihailović moli da svojim autoritetom poradi na aktiviranju svih nacionalnih snaga hrvatskog naroda u borbi protiv boljševizma.

Nije, dakle, isključeno da je ta pisma Mihailoviću neko podmetnuo - priznaje i sam prvi tužilac bivše Jugoslavije.

Da je blanko papire samo sa pečatom i potpisom delio i šakom i kapom, priznao je i sam Mihailović tokom suđenja, kada ga je o tome propitivao jedan od njegovih branilaca Nikola Đonović.

rep-draza-mala.jpg


Draža je priznao da je davao „i legitimacije i blanko potpise“, a da se dokazi o tome nalaze u depešama za inostranstvo u kojima je, kako je rekao, „često puta objavljivano da je izgublljen“ njegov blanko potpis.

- Jedan blanko potpis otišao je čak i Nemcima - rekao je Draža na suđenju.

Komandant jugoslovenske vojske u otadžbini oštro je negirao sa optuženičke klupe da su neka dokumenta koja mu je tužilaštvo stavilo na teret, izašla iz njegovog pera.

- S obzirom na sve to, suđenje Draži Mihailoviću trebalo je da bude, a to je u stvari i bilo, suđenje režimu stare Jugoslavije i izbegličkoj vladi - zaključuje Hrnčević u memoarima.

- Njegovim hapšenjem u rukama vlasti se našao pukovnik bivše jugoslovenske vojske koji je u toku rata bio proizveden u čin armijskog generala, ministra vojnog kraljevske vlade u inostranstvu i načelnik štaba Vrhovne komande, tzv. jugoslovenske vojske u otadžbini. Svakako najznačajnija vojna i politička ličnost starog režima i najopasniji neprijatelj NOP i nove Jugoslavije.

KOMISIJA NAŠLA BLANKO PAPIRE
TRAGAJUĆI za blanko dokumentima koja su pominjali Mihailović, Đonović i Hrnčević, Državna komisija je došla i do Vojnog arhiva u Beogradu. Tamo je pronašla prazne papire na kojima se jasno vidi Mihailovićev potpis napisan ćirilicom, a sa leve strane pečat u čijem unutrašnjem krugu piše „Gorski štab br.1“, a u spoljašnjem „Komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini“.
 
Natrag
Top