Rehabilitacija Draže Mihailovića 23. marta?

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Prvo umrlica pa rehabilitacija
[/h] Izvor: Večernje novosti

Beograd -- Sud u Beogradu koji vodi postupak rehabilitacije zatražio da se Draža Mihailović proglasi mrtvim jer je pre rehabilitacije potreban dokaz o njegovoj smrti.

19951155714f0568d1c1949760874383_368x530.jpg

Draža Mihajlović (Tanjug, arhiva)
Predlog da se Draža i formalno proglasi mrtvim potpisaće Republičko javno tužilaštvo, a proces će se voditi pred vanparničnim odeljenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu, saznaju Novosti.
"Sud nema dokaz o smrti Dragoljuba Mihailovića", objašnjava za Novosti advokat Zoran Živanović, punomoćnik udruženja i građana koji su tražili Dražinu rehabilitaciju.

"Nije pronađen izvod iz matične knjige umrlih, kao ni zapisnik o izvršenju smrtne kazne, niti potvrda lekara. A da bi neka osoba mogla da se rehabilituje, potrebno je da postoje dokazi o njenoj smrti", dodaje Živanović.

Ovi dokazi traženi su iz matične knjige umrlih opštine Ivanjica, rodnom mestu generala Mihailovića, ali su matičari odgovorili da oni ne postoje. Isti odgovor je stigao i iz BIA i Arhiva Srbije.

U udruženjima građana koja su tražila rehabilitaciju smatraju da bi postupak za utvrđivanje smrti Dragoljuba Draže Mihailovića trebalo brzo da bude okončan, ”ispunjeni su svi uslovi koje zahteva Zakon o vanparničnom postupku”.

Prema ovom propisu, za umrlu se može proglasiti osoba o čijem životu nije bilo nikakvih vesti u poslednjih pet godina, a od čijeg je rođenja prošlo više od 70 godina.

Za umrlu se može proglasiti i osoba koja je nestala u brodolomu, saobraćajnoj nesreći, požaru, poplavi, zemljotresu, a o čijem životu nije bilo vesti šest meseci... Službeno umrle su i osobe koje su nestale u toku rata, a o čijem životu se ništa nije znalo godinu dana od kako je prestao rat.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
[h=1]Ko je štitio Dražu Mihailovića?
[/h] Izvor: Tanjug

Beograd -- Ceo proces protiv generala Draže Mihailovića bio je partijski nadgledan i kontrolisan kako informacije o pripremama ne bi procurile u inostranstvo.

3914799154f22d18635e82395221486_orig.jpg
On je skrivan čak i ruske tajne službe NKVD, navodi se u elaboratu koji je danas predstavljen na ročištu za rehabilitaciju Mihailovića pred Višim sudom u Beogradu .
Izveštaj sadrži podatak da je Josip Broz Tito o Mihailovićevom hapšenju 12. marta 1946. lično izvestio tadašnjeg predsednika SSSR-a Josifa Staljina, koji je mometalno pozvao na odgovornost svoje obaveštajce u Srbiji zbog neinformisanosti.

Predsednik Državne komisije za istraživanje okolnosti pod kojima je ubijen Mihailović, komandant Kraljevske vojske u otadžbini, istoričar Slobodan Marković dostavio je sudu elaborat o pripremi i toku suđenja Mihailoviću i njegovim saradnicima sa važnim prepiskama tadašnjeg vrha FNRJ iz kojih se vidi kako je skrivan proces protiv Mihailovića.

Iz sačuvanih beleški sa sednica Politbiroa vidi se da je jedna od tačaka o kojima se raspravljalo bio i proces Mihailoviću, rekao je Marković i naglasio da se 18. maja 1946, na 22. sednici tog tela raspravljalo da li će suđenje da mu bude javno ili ne.

Svedočeći pred sudom, Marković je ukazao da je Komisija u arhivi Bezbednosno informativne agencije pronašla telegram kojim je o Mihailovićevom hapšenju Broza, koji je bio na putu za Poljsku, telegramom obavestio ministar unutrašnjih poslova FNRJ Aleksandar Raković.

"Čim je Broz stigao u Varšavu telefonom je pozvao Staljina i rekao mu 'uhvaćen je Mihailović'", naveo je Marković, citirajući Brozovu biografiju koju je 1953. sastavio Vladimir Dedijer.

Dedijer dalje navodi da je Staljin izrazio zadovoljstvo zbog te vesti ali da je odmah pozvao na odgovornost predstavnike NKVD-a u Srbiji, jer nisu bili obavešteni o planovima za hvatanje Mihailovića.

Glavni čovek NKVD-a pod pseudonimom "Timofejev" otišao je odmah posle toga kod Rankovića i žalio mu se da ih je Staljin ukorio zbog neinformisanosti, naveo je Markovcih pozivajući se na pisanje Dedijera.

Marković je dalje ispričao da je 10 dana pre početka suđenja Mihailoviću višečlana delegacija FNRJ na čelu sa Brozom boravila u Moskvi i više puta se sastala sa Staljinom, kao i sa Georgi Dimitrovim iz bugarske komunističke partije.

Milovan Đilas i Edvard Kardelj, koji su ostali u Beogradu vodili su prepisku sa Rankovićem i Brozom u Moskvi, a osam od 14 pisama tiče se Mihailovićevog suđenja.

Ukazom prezidijuma FNRJ Kardelj je bio imenovan da tokom puta zamenjuje Broza, a Đilas Rankovića.

U pismu 25. maja 1946. Đilas je obavestio Rankovića da će po njegovom naređenju optužnica protiv Mihailovića sudu biti podneta 2. juna, a da će sudenje početi 10. juna.

Ranković u svom odgovoru naređuje da se optužnica ne uručuje Mihailovićem advokatima, niti odbrani ostalih optuženih "kako ne bi s njom pobegli preko i inostranoj reakciji otkrili kampanju pre početka suđenja", naveo je Marković.

On je naglasio da Mihailovićevog advokata Dragića Joksimovića, prema podacima Ozne, ta služba pratila od 3. decembra 1944. do hapšenja njegovog klijenta, dok je drugog advokata Nikola Đukonovića UDBA (naslednica Ozne) pratila od početka procesa pa do 1967. godine.

Poništenje presude od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava, zahtevom za rehabilitaciju zatražio je njegov unuk Vojislav Mihailović, koji nije prisustvovao nijednom održanom ročištu.

Pridružili su mu se Srpska liberalna stranka, s akademikom Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Predlagači zahteva tvrde da Mihajlović nije imao pravo na odbranu i nije video svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje.

Zahtevom za rehabilitaciju zatraženo je poništenje presude kojom je Draža Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu prethodno oduzeta sva građanska prava.

Mihajlović je, dva dana po donošenju sporne presude, 17. jula 1946. godine streljan kao državni neprijatelj "broj jedan".

Državna komisija utvrdila je da je Mihajlović ubijen na Adi Ciganliji, ali sumnja da su njegove kosti kasnije prenete u sekundarnu grobnicu, najverovatnije na Ratno ostrvo, kako bi se onemogućilo da ikad budu pronađene.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Ko je očerupao Dražin dosije?

[h=1]Ko je očerupao Dražin dosije?
[/h] Izvor: Politika

Beograd -- Istina o Dražinom pokopu i pogubljenju se krije u ukradenim fragmentima Posebne arhive Svetislava Ćeće Stefanovića i, možda, u arhivi NKVD-a, piše "Politika".

15075751294f2daa025bad8921882809_220x314.jpg
Angažman državne Komisije za otkrivanje činjenica o izvršenju smrtne kazne nad generalom Dragoljubom Mihailovićem završio je u ćorsokaku, prema kojem se, metodološki, kretao od početka, piše "Politika".
Poslednji sastanak Komisije održan je polovinom aprila prošle godine, dva meseca pre početka terenskih istraživanja na lokaciji nekadašnjeg zatvora na Adi Ciganliji.

Komisija zvanično nije ukinuta, ali je njen predsednik Slobodan Radovanović, donedavni zamenik republičkog javnog tužioca, pre mesec dana detaširan u Niš, na službu u tamošnje Apelaciono tužilaštvo. Profesor Slobodan Marković, član ove komisije i, istovremeno, predsednik paralelne Komisije za istraživanje tajnih grobnica nestalih posle 12. septembra 1944. godine, rekao je "Politici" da je Komisija „iscrpila sve podatke“,odnosno da ne može da dođe do zapisnika o streljanju niti može da identifikuje generalovo grobno mesto.

Ovi podaci iz generalovog dosijea su nestali i, kako kaže sagovornik "Politike", ili su uništeni ili se kriju u privatnim zbirkama. U britanskim arhivama, koje je češljao baš Marković, nema validnih informacija, a velika je verovatnoća da su podaci o egzekuciji pohranjeni u arhivu sovjetskog NKVD-a koji je, u to vreme, imao moćnu ispostavu u Beogradu.

Jedini disonantni glas u prvopomenutoj komisiji dolazi od Miladina Mićuna Gavrilovića, upravnika Zadužbine kralja Petra Prvogna Oplencu. „Komisija nije radila kako valja, a ja sam insistirao da se izveštaj s poslednjeg sastanka ne kvalifikuje kao definitivni već kao ’preliminarni’, što je i usvojeno. Moglo je jasno da se oseti da je bilo političkog pritiska na pojedine članove, a to je bilo uočljivo naročito posle sastanka, kad su se ljudi raskravili. Već tri decenije istražujem okolnosti Dražine smrti i, po mom dubokom osećanju, on nije streljan već gnusno ubijen“, kaže Gavrilović.

Profesor Marija Đurić, šef terenskih istraživanja na Adi Ciganliji, u izjavi za naš list, kaže da je forenzički izveštaj dostavljen istražnom sudiji beogradskog Višeg suda. Jedini indikativni arheološki nalazi su osamnaest čaura i jedno puščano zrno. Balističar Vlada Kostić klasifikovao je čaure u dve grupe, a za prvu je utvrdio da bi „sa velikom verovatnoćom“ mogla biti povezana „sa predmetnim događajem odnosno streljanjem“. Prema njegovoj ekspertizi čaure iz prve grupe ispaljene su iz formacijskog naoružanja vojski Kraljevine Jugoslavije i Trećeg rajha, proizvedenog u razdoblju 1932–1942. godine.

Dalje, skeniranje georadarom i arheološki, kopački zahvat pokazali su da nije bilo dubinskih poremećaja u slojevima zemljišta,odnosno da tu nije bilo pokapanja ubijenih žrtava čija bi tela, posle, bila izmeštena. Takođe, piše ovaj list, nađeno je vrlo malo kreča, u jednom, plitkom sloju, čime je poništeno opsesivno komisijsko uverenje o pokopu Mihailovića u krečnoj jami uz severni zid zatvorske ograde.

Tako smo stigli do ključnog pitanja: zašto se komisija fiksirala za fabulozni „severni zid“ odnosno za njegovu spoljnu stranu, gde se jedino kopalo i istraživalo?

Kako piše "Politika", najpre, u pomenutom preliminarnom izveštaju uopšte se ne pominje izraz „severni zid“. Zatim, ako od šestorice svedoka, na čijim je iskazima komisija utemeljila sve svoje procene, zanemarimo četvoricu bivših zatvorenika adskog kazamata, dakle posrednih informatora, ostaju dvojica oficira Ozne: Slobodan Krstić Uča i neimenovani devedesetjednogodišnji oznaš.

Prvi,piše ovaj list, u svojoj knjizi kaže da je Mihailović streljan u dvorištu zatvora, potom u dvorištu i pokopan, a onda „nekud prenet“. Drugi oznaš je locirao grobno mesto takođe u zatvorskom krugu, ali vrlo detaljno, na osnovu čega je komisija utvrdila da je to pozicija na kojoj je danas nalazi ružičnjak (uz zapadni zid zatvorske ograde).

Činjenica je, takođe, da ova, ipak državna komisija gotovo da nije imala asistenciju obaveštajnog državnog aparata. U referentnim arhivama dveju tajnih službi (BIA i VBA), koje su predate Vojnom arhivu odnosno Arhivu Srbije, nema dokumenata o Dražinom pogubljenju i pokopu, a VOA je obavestila komisiju da ne poseduje traženu građu. Dakle, nije učinjena ključna rekonstrukcija: ko je očerupao Mihailovićev dosije i gde bi mogli biti dokumenti o pogubljenju i mestu pokopa.

Dosije je, piše "Politika", od 1948, bio u vojnom arhivu u Sarajevu, a 1961. završio je u kasi tadašnjeg prvog čoveka savezne policije, Svetislava Ćeće Stefanovića. Dražin dosije, ali i drugi tajni dokumenti, spakovani u ukupno sedam kutija (sve stiglo iz Sarajeva a zatečeno u Ćećinom sefu) zapečaćeni su posle Brionskog plenuma (polovinom jula 1966. godine) i označeni kao „Posebna arhiva“. Tek posle šesnaest godina, 1982, predsednik Vrhovnog vojnog suda, general Marko Kalođera, dobio je natrag, od SUP-a Srbije, ostatke Posebne Arhive, u kojoj je, od ukupno devetsto sedamdeset nedostajalo sto trideset pet dokumenata.

 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Brus: Odlazak Čičinog ađutanta

Brus: Odlazak Čičinog ađutanta





Izvor: Novosti




U staračkom domu preminuo Nikola Marković, poslednji od 26 ustanika generala Dragoljuba Mihailovića. Objavljivanje njegovih ratnih dnevnika izmeniće zvaničnu istoriju o Ravnogorskom pokretu


Nikola Marković

BRUS - Daleko od očiju javnosti, u ovdašnjem staračkom domu, preminuo je poručnik Nikola Marković Čičin, poslednji od 26 ustanika koji su sa generalom Dragoljubom Mihailovićem razvili barjak na Ravnoj gori, maja 1941. Tokom rata, Marković je bio je bio ne samo ađutant legendarnog đenerala, već i glavni inspektor pri evakuaciji američkim pilota, u Pranjanama, 1944, u čuvenoj "Operaciji Halijard"... Posle rata - po svedočenju sagovornika "Novosti", koji su ga posećivali i u starosti - Nikola je postao živi mučenik.


- Gotovo šest godina, Čičin je proveo u staračkom domu - kaže Zoran Popović iz Aleksandrovca, staratelj Nikole Markovića. - Donosili smo mu hranu, pomagali oko lekova, odlaska kod doktora... Bio je veliki čovek, koji je do poslednjeg dana ostao veran svojim idealima.
Kako ekskluzivno saznajemo, Nikola Marković za sobom je ostavio ratne dnevnike i brojna svedočanstva iz Drugog svetskog rata, pa i iz četničke Vrhovne komande, u kojoj je bio tik uz Dražu Mihailovića.


Stoga, prijatelji - na čelu sa Zoranom Popovićem - planiraju da objave tu dokumentaciju, koja se još nalazi u rukopisu. Inače, iako se stari ratnik gotovo nikome nije poveravao, niški istoričar Aleksandar Dinčić jedan je od retkih pred kojima je Čičin otvorio dušu...
- Otkrio sam da su Dražu Mihailovića Nemci bili ranili u Aprilskom ratu, što je u našoj istoriografiji nepoznato - svedoči Dinčić, koji je sa Nikolom Markovićem razgovarao 2007. godine. - Čičin ne samo da je bio svedok tog ranjavanja, već je uspeo i da đenerala, bacajući bombe, izvuče sa položaja... Zbog toga je unapređen u čin potporučnika, te dobio zlatnu Karađorđevu zvezdu vojničkog reda. Nadalje, u decembru 1942, Nemci su streljali Markovićeve bliže i dalje rođake, u njegovom rodnom selu Bozoljin. Tada su likvidirani Sinadin, Momir i Nedeljko Marković, te Boško, Marko, Dragutin i Radule Petrović, uz Borivoja, Čedomira i Apostola Šindića. Čičina su ranili na planini Čemerno, kod Studenice, u septembru 1943, dok je štitio Vrhovnu komandu. Sećam se da mi je pokazao tu ranu od nemačkog kuršuma, na levoj nozi, a tik iznad nje bila je druga, od partizana na Kopaoniku...

Nikola Marković, dakle, nije baš sve tajne odneo u grob. Sagovornici "Novosti" ističu kako im je ispričao da mu je dr Dragić Joksimović, advokat Dragoljuba Mihailovića - s kojim je delio ćeliju u zatvoru, u Sremskoj Mitrovici - poverio da su komunisti Dražu, po zarobljavanju, avionom najpre odveli u Moskvu. Ovaj podatak, uveren je istoričar Dinčić, ruši zvaničnu verziju po kojoj je đenerala izdao Nikola Kalabić. Šta se dalje dešavalo, nažalost, ni Čičin nije uspeo da sazna, jer je Dragić Joksimović preminuo pet dana kasnije...


AMNESTIJA BEZ SLOBODE


NIKOLA Marković, između ostalog, bio je učesnik bitke za oslobađanje Kruševca, 1944, a komunisti su ga zarobili na Kopaoniku, dve godine kasnije, i osudili ga na 20 godina zatvora. Robijao je u Nišu i Sremskoj Mitrovici, amnestiran je i oslobođen 1952, ali ni potom nije bio slobodan. Pod neprestanom prismotrom policije, preživljavao je radeći najteže poslove u rudniku, mada mu ni po penzionisanju nije bilo lako. Poslednje godine, u staračkom domu, kažu, proživeo je kao razočaran čovek...


REHABILITACIJA

IAKO je za javnost ostao gotovo nepoznat, Nikola Marković Čičin ipak je doživeo rehabilitaciju, u 87. godini. Presudu Vojnog suda divizije u Nišu, koji ga je 1947. osudio na 20 godina zatvora, sa prinudnim radom, uz pet godina gubitka građanskih prava, 2007, Okružni sud u Kruševcu proglasio je ništavnom. - Osudili su me samo zato što sam bio uz kralja Petra i Dražu, jer na suđenju nije bilo svedoka - svedočio je Čičin za života.


ZASTAVA

U RODNOM Bozoljinu, kod Blaževa na Kopaoniku, Nikola Marković sahranjen je u prisustvu članova najuže porodice, predstavnika Ravnogorskog pokreta, te malobrojnih prijatelja. Kovčeg je, saznajemo, bio prekriven zastavom Kraljevine Srbije...
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Rehabilitacija Draže Mihailovića 23. marta?



Zahtev za rehabilitaciju podneo 2006. godine Dražin unuk Vojislav






Draza-Mihailovic.jpg

Draza Mihailovic

Komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailovića biće rehabilitovan 23. marta u postupku pred Višim sudom u Beogradu, javio je Pres.

Mihailović je streljan 17. jula 1946 godine, a njegov grob do danas nije pronađen.

Predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković rekao je da bi rehabilitacija Mihailovića značila rehabilitaciju istorijske istine.

- A istorijska istina glasi – da Srbija u Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini nije imala saradnika okupatora, već prvog antifašističkog gerilca u Evropi.

Đeneral Mihailović osuđen je po Zakonu o krivičnim delima protiv naroda i države donetom posle Drugog svetskog rata koji je onda primenjivan na događaje iz rata.

Zahtev za rehabilitaciju podneo je 2006. godine Mihailovićev unuk, Vojislav Mihailović. Zahtevom je zatraženo poništenje presude vojnog suda od 15. jula 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt i proglašen krivim za izdaju i ratne zločine, uz prethodno oduzeta građanska prava.

Zahtevu za rehabilitaciju i vraćanje građanskih prava Mihailoviću pridružili su se i Srpska liberalna stranka akademika Koste Čavoškog, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i profesorka međunarodnog prava Smilja Avramov.

(Telegraf.rs/Press/Beta)
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Draža na sudskoj tabli već 30 dana

Draža na sudskoj tabli već 30 dana

Izvor: Večernje novosti


Beograd -- Nastavlja se proces rehabilitacije Draže Mihailovića. Za 23. mart zakazano ročište, oglas kojim se pozivaju oni koji nešto znaju o đeneralu plaćen 4.000 dinara.

16861984374f46b619598ed214077633_220x275.jpg


Prvi osnovni sud u Beogradu, gde se vodi postupak za utvrđivanje smrti komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Draže Mihailovića, objaviće uskoro oglas u "Službenom glasniku" u kome će pozvati sve one koji znaju nešto o Čiči da se jave Sudu u roku od 30 dana.

Isti oglas biće objavljen i na oglasnoj tabli Suda, kao i u mestu za koje se utvrdi da je bilo poslednje Mihailovićevo prebivalište.

Prema rečima adokata Zorana Živanovića, zastupnika građana i udruženja koji traže da se Mihailoviću vrate čast i ugled, Sud bi uskoro morao da kontaktira s Centrom za socijalni rad koji bi trebalo da bude postavljen za Čičinog staratelja.

"Centar nekada ima informacije i mogućnosti da dobije razne podatke i obaveštenja o sudbini ljudi koji su nestali. U ovoj situaciji teško da mogu nešto da pruže, ali zakon propisuje da moraju da učestvuju u ovom postupku," objašnjava Živanović.

U međuvremenu, Živanović je Sudu dostavio presudu protiv Draže Mihailovića, kao i tekst koji su objavile jedne dnevne novine da je izvršena smrtna kazna nad njim. Pored toga, još na početku, uplaćeno je i 4.000 dinara za objavljivanje oglasa.

Istovremeno sa ovim, vanparničnim postupkom, u Višem sudu u Beogradu nastavlja da teče glavni proces za Mihailovićevu rehabilitaciju. Za 23. mart zakazano je naredno ročište na kome bi trebalo da nastavi svedočočenje predsednik Državne komisije za utvrđivanje činjenica o smrti Dragoljuba Draže Mihailovića Slobodan Marković.

"U toku ovog postupka Sud će potom saslušati i druge predložene svedoke, kao i razmotriti ostale dokaze koji su u međuvremenu dostavljeni," kažu u Sudu, demantujući da će Mihailović biti rehabilitovan na tom ročištu, kao što su objavili pojedini mediji.

Kod:
[URL="http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2012&mm=03&dd=10&nav_id=589581"][B][I]Lični kurir Draže Mihailovića "progovorila" posle 70 godina ćutanja : Dobila sam deset godina zatvora za veleizdaju. [/I][/B][/URL]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Oglas u "Službenom glasniku": Da se javi Draža Mihailović

Oglas u "Službenom glasniku": Da se javi Draža Mihailović

Novosti



Prvi osnovni sud u Beogradu poziva komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba - Dražu Mihailovića i svakog ko zna bilo šta o njegovom životu



OGLAS u kome Prvi osnovni sud u Beogradu poziva komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba - Dražu Mihailovića i svakog ko zna bilo šta o njegovom životu, objavljen je u najnovijem broju "Službenog glasnika".

U oglasu se navodi da se u vanparničnom predmetu 6R2, broj 31/12, vodi postupak po predlogu predlagača Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i udruženja "Srpski liberalni savet" koje zastupa advokat Zoran Živanović, za utvrđenje činjenice smrti Dragoljuba - Draže Mihailovića.

- Poziva se nestalo lice, kao i svako drugi ko ma šta zna o njegovom životu, da to bez odlaganja javi sudu - navodi se u oglasu koji je objavljen u "Službenom glasniku". - Sud će po isteku roka od 30 dana od objavljivanja oglasa odlučiti o podnetom predlogu, bez obzira na to da li se nestalo lice, ili ma ko drugi, javi da bilo koje činjenice prezentira sudu.

Očekuje se da ovaj sud zvanično "utvrdi" da je Draža mrtav, što bi trebalo da bude argument više u glavnom postupku za njegovu rehabilitaciju koji se vodi u Višem sudu u Beogradu.

Inače, postupak za utvrđivanje Dražine smrti inicirao je upravo taj sud zato što ni u jednoj od nadležnih institucija nije pronađena Dražina umrlica koja je potrebna, pored ostalih dokaza, kako bi mu se vratili čast i ugled.

Nastavak glavnog procesa za rehabilitaciju zakazan je za petak. Kako je najavljeno iz suda, predsednik državne komisije za utvrđivanje istine o streljanju Draže Mihailovića dr Slobodan Marković nastaviće da svedoči.

Inače, kako saznaju "Novosti", do zastoja u objavljivanju oglasa došlo je, kako saznajemo, zato što Prvi osnovni sud nije odmah uplatio novac. Tačnije, tekst oglasa je stigao u "Glasnik", ali ne i 4.000 dinara, kolika je njegova cena.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Nastavak Dražine rehabilitacije

Nastavak Dražine rehabilitacije

Izvor: Beta


Beograd -- Postupak rehabilitacije komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljuba Mihailovića nastavlja se danas pred Višim sudom u Beogradu.

9210419414f6bb5042e68d103546302_368x278.jpg

Predviđeno je saslušanje istoričara Slobodana Markovića koji je i predsednik Komisije za tajne grobnice i član Komisije za utvrđivanja okolnosti stradanja Dragoljuba Mihailovića.

Sud će potom saslušati i druge predložene svedoke, kao i razmotriti ostale dokaze koji su u međuvremenu dostavljeni sudu.

Mihailović je streljan 17. jula 1946. godine, nakon što ga je Vojni sud osudio za izdaju i ratne zločine.

Zahtev za rehabilitaciju podneo je 2006. godine njegov unuk Vojislav Mihailović.

Zahtevom je zatraženo poništenje presude od 15. jula 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt i kojom su mu prethodno oduzeta sva građanska prava.

Dva dana kasnije 17. jula 1946. godine streljan je kao državni neprijatelj "broj jedan", a do danas nije javno objavljeno ni gde je streljan, ni gde je i kada sahranjen.

Postupak za rehabilitaciju je počeo 16. septembra 2010. godine, a do sada je svedočio američki avijatičar Milton Frend (89), dok je Viši sud odbio svedočenje učesnika Narodnooslobodilačkog rata Rista Vukovića koji osporava rehabilitaciju Mihailovića.

Postupak za rehabilitaciju Mihailovića izaziva brojne polemike i podele kako u Srbiji, tako i u regionu.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
U dosijeu nema Dražine smrti

U dosijeu nema Dražine smrti

V. C. S. |


Novosti saznaju: U vojnom kartonu Draže Mihailovića nema ključne stvari. Opisano sve od bitaka do ordenja, samo ne streljanje niti datum generalove smrti


Dragoljub Draža Mihailović

ČUVENI personalni vojni dosije generala Draže Mihailovića koji je Ministarstvo odbrane uputilo Prvom osnovnom sudu, da bi se u vanparničnom postupku general proglasio mrtvim - sadrži svega nekoliko stranica.

Kako saznaju "Novosti", u njemu nema apsolutno ništa što ukazuje na vreme i okolnosti Mihailovićeve smrti, s obzirom na to da prati Dražinu karijeru samo do 1940, pred početak Drugog svetskog rata.

Ovaj personalni karton je, u stvari, tipski. Isti takvi vodili su se za sve oficire tadašnje Kraljeve vojske. On obuhvata 30-godišnju retrospektivu njegove vojničke karijere, od 1910, kada je upisao Vojnu akademiju, preko svih postavljenja i prekomandi, učešća u bitkama i ratovima, odlikovanja koje je dobio, do ulaska u Kraljevu gardu i diplomatiju.

Kao datum rođenja u kartonu navodi se 27. april 1893. u Ivanjici, ali datuma generalove smrti - nema.

Mihailović, piše u dosijeu, učestvovao je u Kumanovskoj bici tokom Prvog balkanskog rata, kada je dobio srebrnu medalju za hrabrost i čin narednika. U Drugom balkanskom ratu je prvi put ranjen.

U Prvom svetskom ratu, učestvovao je i u Cerskoj i u Kolubarskoj bici. Odlikovan je zlatnom medaljom za hrabrost. Učestvuje i u proboju Solunskog fronta. Teško je ranjen 11. septembra 1916. Rat je završio sa činom poručnika, Ordenom belog orla sa mačevima 4. reda i Engleskim vojnim krstom za hrabrost.

Posle rata službuje na više mesta. Unapređen je u čin kapetana 2. klase, uz Orden belog orla sa mačevima 5. reda. Odlikovan je i Albanskom spomenicom, a 1922. unapređen u čin kapetana 1. klase. Čin majora dobio je 1925, a u generalštabnu struku je preveden sledeće godine.

Godine 1935. sledi odlazak u Sofiju, na mesto vojnog atašea Kraljevine Jugoslavije. Nakon toga, bio je vojni ataše u Pragu.

Mihailović je službovao na više mesta u Sloveniji. Tu se, kako saznajemo, otprilike i završava njegov vojni dosije.


MARKOVIĆ: NIJE SARAĐIVAO SA NEMCIMA


DOKUMENTI Ambasade Velike Britanije u Vašingtonu koje je pronašla državna Komisija za utvrđivanje okolnosti pod kojima je streljan general Mihailović, pokazuju da velike sile, Engleska i Amerika, nisu imale nikakve dokaze da je on "u bilo koje vreme sarađivao sa Nemcima". To je izneo predsednik Državne komisije Slobodan Marković. U izveštajima engleskih službi o Čičinom hvatanju, piše i da bi "pod datim okolnostima bila potpuna ludost ako bi se vlade Ujedinjenog Kraljevstva ili Amerike saglasile sa suđenjem generalu Mihailoviću kao ratnom zločincu u nekom jugoslovenskom sudu".

Sud je u petak dobio i dokumenta iz kojih se vidi da je Dražin tužilac Miloš Minić napisao u optužnici tvrdnje za koje je znao da su lažne. Na narednom ročištu koje je zakazano za 11. maj, trebalo bi da se sasluša audio-snimak suđenja. (E. R.)

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Hakovana stranica SUBNOR-a

Hakovana stranica SUBNOR-a

Izvor: B92


Beograd -- Simpatizeri Draže Mihailovića hakovali su internet sajt SUBNOR-a. Stranica je oborena tri dana nakon nastavka sudskog procesa rehabilitacije Mihailovića.

8784043314f703644cba34165271407_640x388.JPG

Oni su na naslovnoj stranici ostavili sliku generala Draže Mihailovića sa porukom zašto je važna rehabilitacija komandanta kraljeve vojske u otadžbini. Taj postupak izaziva burne polemike u srpskom društvu i regionu, obnavlja podele na četnike i partizane, patriote i izdajnike iz Drugog svetskog rata.

"Ovih dana sinovi i unuci onih koji su ubili Dražu Mihailovića planiraju da to ponove time što će pokušati da spreče njegovu rehabilitaciju.
Sama rehabilitacija Draže Mihailovica bi rasvetlila njihovu ulogu u istoriji koja se pokazala kao pogubna za ovu zemlju i njen narod.
Mnogi se danas vremena komunizma sećaju sa nostalgijom zbog boljeg kvaliteta života. Nažalost to jeste istina ali je istina i ovaj pakao
u kome živimo a kome je uvertira bio lažni komunistički raj. Zbog komunizma smo izgubili sve prošlost, sadašnjost i budućnost.
Ipak na daleku budućnost jos uvek možemo uticati. Pre svega treba dignuti nivo svesti kod ljudi, naučiti ih pravim vrednostima počev od
istine i time lisiti zemlju trulog semena ne bi li se iz zdravog ponovo rodila zdrava Srbija", piše u poruci koja je ostavljena na hakovanom sajtu SUBNOR-a.

Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Srbije ranije je saopštio da se oštro protivi rehabilitaciji Draže Mihailovića smatrajući da bi takav potez imao dalekosežne posledice po narod i državu Srbiju.
 
Natrag
Top