Prvi korak je svakako izbor mesta na kome ćete stanovati. Plac se kupuje pažljivo. Razgledajte sve lokacije koje dolaze u obzir. Parametri koji će vam pomoći u izboru pored veličine i cene, neka budu i mogućnost priključivanja na instalacije, ambijentalne vrednosti, udaljenost od gradskog centra i drugih funkcija koje su za vas od značaja (škola, obdanište, pijaca...) i mikroklima parcele. Provedite neko vreme na potencijalnom mestu gradnje. Proverite odakle duvaju dominantni vetrovi, kakva je osunčanost i nivo buke. To su, između ostalih, faktori koji će usloviti orijentaciju i oblik vaše kuće, kao i kvalitet vašeg života u njoj. Raspitajte se kod potencijalnih komšija kakve probleme imaju, mogili bi to biti i vaši problemi, a sada ih ne uočavate. Poznato je da su ljudi od davnina gradili svoja staništa na osunčanim mestima, suvim i zaklonjenim od vetra, na blago nagnutim padinama pokraj reka ili jezera, a izbegavali su podvodna, muljevita i zasenčena mesta. Najpovoljniji oblik parcele je pravougaonik, sa kraćom stranom orijentisanom u pravcu sever-jug. To omogućava da se i objekat razvije u pravcu istok-zapad, odnosno pravcu duže strane placa, što je poželjno radi bolje izloženosti suncu i provetravanja. Ukoliko ste u mogućnosti, birajte blagi nagib terena prema jugu, do 15. Tako ćete obezbediti bolju osunčanost, mikroklimu, lakše odvodnjavanje i olakšati eventualno ukopavanje objekta. Prema nalazima geobiologa zdrava zemljišta su ona u kojima nema nalazišta minerala, magnetskih poremećaja, podzemnih vodenih tokova i koja su loši provodnici, na primer pesak, krečnjak, gips, a loša su recimo ilovača, gline, bivše močvare, kao i pucolanska zemlja, neke granitne stene, škriljci i podloge sa visokim procentom fosfata, uranijuma i torijuma (zbog moguće emisije štetnog gasa radona). Korisno je da sagledate i buduću perspektivu i planirani razvoj kraja u kome želite da gradite. Raspitajte se o tome kod nadležnih organa.