Organska đubriva

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Dobijanje i sastav stajnjaka


Stajnjak predstavlja najznačajnije i najzastupljenije đubrivo poreklom iz stočarstva i ima veliki značaj kao najveći izvor azota, kalijuma i fosfora pristupačnog biljkama. To je jedno od najstarijih organskih đubriva i hiljadama godina se koristio, pre pojave mineralnih đubriva, za održavanje plodnosti zemljišta i ishranu biljaka.



Sa stanovišta ishrane biljaka sadrži sve neophodne hranljive sastojke, postepeno se razgrađuje i ma produženo dejstvo. Prednost stajnjaka je i što veoma dobro vezuje biljna hraniva, ali takođe povoljno utiče na strukturu zemljišta, naročito teških zemljišta, utiče na popravljanje vodno-vazdušnog režima i dobro se pokazao kod primene na lakim, peskovitim zemljištima. Stajnjak utiče i na povećanje toplote u zemljištu, a sadrži i prirodne hormone koje stimuliše rast i razvoj biljaka. Zemljište koje se redovno đubri stajnjakom (bar svake treće godine) lakše se obrađuje.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Čvrsti stajnjak
Čvrsti stajnjak prestavlja mešavinu životinjskog, mokraće, prostirke, manje količine vode koja se prosipa prilikom napajanja, ostataka hrane, dlake i dr.
Godišnja količina stajnjaka zavisi od vrste domaćih životinja, njene telesne mase i količine upotrebljene prostirke. Čvrsti stajnjak bogat slamom može se slagati na gomilu visine do 3 m. Ukoliko se stajnjak lageruje u betonskim skladištima, pod uticajem atmosferskih padavina, dolazi do ceđenja tečnosti bogate koja se naziva osoka - tečni stajnjak.
Problemi u vezi sa stajnjakom pojavili su se primenom novih tehnologija gajenja životinja gde se velike populacije životinja gaje na malom prostoru. Time je proizvodnja stajnjaka, uz velike prednosti, donela i brojne nedostatke. Tako su velike količine stajnjaka iz intenzivnog stočarstva počele da budu izvor zagađenja životne sredine.
Stajnjak se, takođe, može smatrati humusnim i bakterijskim, odnosno kompleksnim đubrivom jer, pored svih markoelemenata sadrži i mikroelemente.
Dobro proizveden stajnjak približno sadrži 35% humusa.
Hemijski sastav stajnjaka pretežno zavisi od vrste životinja od kojih potiče, jer svaka životinja ne vari hranu podjednako i ne uzima jednake količine vode.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Najvažnije organsko đubrivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno đubrivo jer sadrži sve hranjive elemente potrebne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim sastavima, stajsko đubrivo popravlja fi zičke, hemijske i biološke osobine zemljišta. S toga je njegov značaj nezamjenljiv. Stajsko đubrivo se redovno tokom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pre svega, nasade obezbjeđuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. Međutim, stajsko đubrivo treba znati adekvatno i primeniti. Naime, malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju, u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svog kvalitativnog sastava. Ako pak na takav način ostane desetak dana izgubit će više od trećine svog kvalitativnog sastava, dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajsko đubrivo izgubi čak polovinu svog kvalitativnog sastava. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajsko đubrivo treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu spreči nevreme ili neka druga nepogoda, isterano stajsko đubrivo možemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Ako to pak ne bi učinili delovanjem atmosferilija stajsko đubrivo bi se brzo isušilo i u kontaktu sa vazduhom došlo bi do aktiviranja mikroorganizama koji bi brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vetrovi i kišne padavine a iz đubriva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo azota koji bi „izlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko đubrišta. Stajsko đubrivo nabavljajte na provjerenim mjestima!
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Svedoci smo činjenice kako se u poslednje dve decenije stočni fond na našim terenima doslovce prepolovio. A upravo stočna grla proizvode stajsko đubrivo. Npr, na velikim farmama koje stoku hrane silažom, sjenažom i koncentratima (izbalansirana hranidba) jedno govedo tokom godine dana proizvede oko 10 tona stajskog đubriva. S druge strane, jedan konj proizvede oko 7 tona a jedna ovca svega 0,5 tona stajskog đubriva. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se na našim domaćinstvima stočna grla hrane minimalnim količinama hrane onda je jasno da su i proizvedene količine stajskog đubriva znatno (duplo) manje. Osim toga, konji su postali životinje koje su prvenstveno atrakcija, tako da njihovo đubrivo ne možemo više ni nabaviti. A konjsko đubrivo je izuzetno traženo zbog činjenice da sadrži 40 % više azota, 45 % više fosfora i 15 % kalijuma u odnosu na goveđe stajsko đubrivo. Ali i pored svega navedenog, ukoliko to od njih zatražite, prodavci i preprodavci stajskog đubriva rado će vam dopremiti neograničene količine. Dakle, treba obratiti pažnju na vrstu navedenog đubriva i njegov sastav koji je u većini slučajeva i neprimjeren. Naime, obično se dešava da zbog neadekvatne kontrole
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
svježe stajsko đubrivo sadrži i velike količine pilotine i ugljene prašine. Pilotina je prisutna zbog potrebe postizanja količine, dok je cilj ugljene prašine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odstajalo i pravilno zgorelo stajsko đubrivo. Kada se navedeno «organsko đubrivo» unese u nasade, osim što se u njima pokvari ionako upitna struktura tla, obično dolazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotičnom podnevlju. Osim toga, svež stajnjak redovno sadrži klijave korovske sjemenke koje se đubrenjem šire po nasadu. Šta više, većina korovskih sjemenki može proći neoštećeno kroz probavni trakt domaćih životinja. Pojedinim vrstama korova to izuzetno pogoduje pa, primera radi, seme pepeljuge (Chenopodium album) čak ima bolju i veću klijavost ukoliko prođe kroz probavni trakt životinja. S druge strane, u stajnjaku nakon mesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki izgubi svoju klijavost, a nakon 4 meseca klijavih semenki više uopšte nema. Zbog te činjenice dešava se da se u voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaćene na našem podneblju.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Peletirano organsko đubrivo

Kako bi se prevladali problemi sa nestašicom stajskog đubriva koja je uslovljena smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajskog đubriva, na našem tržištu su se pojavila komercijalna pakovanja stajskog đubriva. Njegov značaj je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako peletirano stajsko đubrivo u svom sastavu nema niti može imati štetne primese poput sjemenki korova, uzročnika bolesti i štetnika. Skladno tome, razbacivanjem peletiranog organskog đubriva nipošto ne možemo raširiti štetne korovne vrste, kao što je to slučaj s kupljenim „domaćim“ stajskim đubrivom. Osim toga, prošle je godine zabeleženo nekoliko slučajeva oboljevanja poljoprivrednika od bruceloze a sve zbog činjenice da su kupili i razbacivali neadekvatano tj. zaraženo stajsko đubrivo.

Kada se u obzir uzme činjenica da se đubrivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula, promjera 2-5 mm, postaje jasno da se time olakšava njegovo rasipanje po proizvodnim površinama. Drugim rečima, stajsko đubrivo sada možemo razbacivati jednostavno i lako, slično mineralnim đubrivima. Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante navedenog đubriva i to: goveđe đubrivo u kombinaciji s konjskim, čisto kokošije đubrivo i kombinaciju goveđeg, konjskog i mineralnog đubriva. Naime, zbog činjenice da su se cijene mineralnih đubriva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog đubriva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primesu mineralnog đubriva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Unošenjem organskih đubriva u zemljište unose se i korisni mikrorganizmi, a istovre meno se aktivira njihov rad. Razgradnjom, uneta organska materija se delimično mineralizuje, ali iz produkata razgradnje se sintetizuju nova visokomolekularna orga nska jedinjenja – humusne materije. Humus je izuzetno značajan u zemljištu, jer utiče na čitavu dinamiku i na sve osobine zemljišta i zato se i naziva regulatorom plodnosti zemljišta. Od te regulatorske funkcije posebno je značajan njegov uticaj na sposobnost zemljišta za bolje primanje i zadržavanje vode, zatim uticaj na strukturu, na vodni, vazdušni i toplotni režim
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Teška glinovita zemljišta unošenjem organske materije postaju rastresitija, a laka peskovita vezanija, više zaštićena od erozije i deflacije. Mineralizacijom organske materije oslobađaju se biljna hraniva i ugljen-dioksid, neophodne materije u procesu fotosinteze. Ugljen -dioksid oslobođen razlaganjem orga nske materije doprinosi aktiviranju hraniva iz postojeće rezerve zemljišta, povećavajući njihovu pristupa čnost za biljke.
Vreme izvoženja stajnjaka s obzirom na vreme od 3-5 meseci koje je potrebno za sazrevanje stajnjaka, izvoženje i zaoravanje stajnjaka, sa manje ili više uspeha, može da se obavlja u sva četiri godišnja doba.
Iznošenje stajnjaka u letnjem periodu, po završetku žetvenih radova, pogodno je sa stanovišta organiza cije rada. Međutim, usled visokih temperatura mogu da nastanu veliki gubici ne samo zbog isparavanja vode i gubitaka amonijaka, nego i usled brze mineralizacije može doći do isparenja nitratnog azota u jesenje-zimskom vremenu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Đubrenje stajnjakom u jesen pre osnovne obrade je povoljno ,jer su gubici pri iznošenju svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmeša sa zemljom. Ovo vreme izvoženja stajnjaka je nepovoljno iz organi zacionih razloga, jer je to sezona kad na gazdinstvu ima najviše posla oko berbe, žetve i pripreme zemlji šta za ozime useve. Osim toga, u slučaju tople i vlažne zime i kod jesenjeg izvoženja stajnjaka može doći do ispiranja nitrata u dublje slojeve.
Kod zimskog izvoženja stajnjak se rastura po snegu ili po smrznutom zemljištu. Gubici u to vreme, zbog niskih temperatura, su beznačajni, ali nastaju teškoće u vezi sa zaoravanjem stajnjaka.
Iznošenje stajnjaka u proleće pre drugih radova je povoljno, jer su gubici hraniva minimalni, a usev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobađaju iz stajnjaka. Međutim ,davanje svežeg stajnjaka u prole će može da izazove azotnu depresiju. Osim toga pri zaoravanju stajnjaka u proleće dolazi do većih gubita ka zemljišne vlage, usled povećane evaporacije.
Optimalno vreme za primenu stajnjaka zavisi od klime, teksturne oznake i stepena zrelosti stajnjaka. U aridnoj i semiaridnoj klimi stajnjak može da se primeni znatno pre setve, a na peskovitim lakim zemljišti ma primenu treba što više približiti vremenu setve. Klimatski uslovi i tekstura i tekstura zemljišta utiču na brzinu razlaganja stajnjaka. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i u humidnoj klimi, gde zbog brzih pro cesa razlaganja preti opasnost od ispiranja hraniva. To naravno određuje i vreme primene stajnjaka. U sušnoj klimi, na teškim zemljištima stajnjak za jare useve daje se u jesen, a u humidnoj klimi i na lakim zemljištima u proleće.
 
Natrag
Top