Organska đubriva

[Nostradamus]

Način i dubina zaoravanja djubrenje stajnjakom treba treba organizovati tako da izvoženje, rasturanje i zaoravanje budu sinhronizovani. Stajnjak odmah po rasturanju treba zaorati na odgovarajuću dubinu. Ako se stajnjak kasnije zaorava nastaju veliki gubici.
Prvenstveno, amonijak se gubi valotizacijom, što znatno smanjuje fertilizacionu vrednost stajnjaka, što se vidi iz ovih podataka:
Vrednost odmah zaoranog stajnjaka, posle rasturanja, je 100%;
Vrednost stajnjaka zaoranog 6 sati posle rasturanja je 80%;
Vrednost stajnjaka zaoranog 24 sata posle rasturanja je 70%;
Vrednost stajnjaka zaoranog 4 dana posle rasturanja je 50%.
Količina stajnjaka zavisi od količine raspoloživog stajnjaka na gazdinstvu ,od osobina zemljišta i klime, od kvaliteta stajnjaka i zahteva useva.Pošto na gazdinstvu po pravilu nema dovoljno stajnjaka, zato se u novije vreme predlažu manje količine 8-10 t/ha. Time se oživljava aktivnost zemljišnih organizama, što veoma povoljno deluje na plodnost zemljišta. Stajnjak je prvenstveno azotno i kalijumovo đubrivo, dok je sadržaj fosfora znatno niži. Iz stajnjaka se najbrže oslobađa kalijum, zatim azot, dok fosfor sporije prelazi u pristupačan oblik. Stajnjak zbog postepenog oslobađanja hraniva ima izraženo produženo dejstvo. Na teškim zemljištima dejstvo stajnjaka u proseku traje 4-5 godina, na ilovačama 3-4, a na lakim zemljištima 2-3 godine.

 

[Nostradamus]

Tekstura zemljišta utiče i na dinamiku iskorišćavanja hraniva u pojedinim godinama posle primene sta jnjaka. Pozitivno dejstvo stajnjaka na osobine zemljišta i prinos može da se utvrdi deset i više godina posle njegove primene. Primenom stajnjaka u zemljište se unose i mikroorganizmi, a organska mate rija stajnjaka je izvor energije zemljišnim mikroorganizmima. Stajnjak ubrzava aktivnost zemljišne mikro flore, usled čega se popravlja struktura zemljišta, povećava koncentracija ugljendioksida, što utiče na aktiviranje fosfora iz zemljišnih rezervi. Mineralizacijom stajnjaka, usled aktivnosti aerobnih bakterija, oslobađaju se i biljni hormoni, auksini i vitamini, koji deluju stimulativno na rast i razvoj biljaka.
Do pojave mineralnih đubriva, organska đubriva, a naročito stajnjak, bila su jedina đubriva na većini gazdinstava. U to vreme glavni izvor hraniva za biljke su bila hraniva iz organskih đubriva i hraniva iz zemljišne rezerve. Zbog toga je bilo izuzetno važno da se što više hraniva vrati u zemljište u obliku sta jnjaka, kako bi se održala plodnost zemljišta, iako plodnost zemljišta zavisi i od plodoreda, konkretno od toga da li se gaje leguminoze koje obogaćuju zemljište u azotu.

 

[Nostradamus]

U održivom razvoju u poljoprivredi sve se više postavljaju zahtevi za kontrolisanim đubrenjem u pravcu očuvanja od globalne kontaminacije vazduha, zemljišta i voda. Azot ima najveći uticaj na razvoj useva , ali je istovremeno i dokazani zagađivač sredine. Oba izvora N (organska i mineralna đubriva), a posebno stajnjak izvor su kontaminacije u atmosferi amonijakom i azotnim oksidima, koji su reaktivni te deluju kao staklenički gasovi. U globalu 5% od ukupnog stakleničkog efekta doprinosi N2O, koji dolazi od stoča rske proizvodnje. Poseban problem je NO3-N u zemljištu i vodi koji deluje na zdravlje ljudi . Radi navede nog potrebno je stočarsku proizvodnju organskih đubriva staviti pod kontrolu.Najefikasniji način za to je izrada Nutrijent Menadžment Plan-a.
Cilj izrade Nutrijent Menadžment plana je da bude vodič farmeru u ostvarivanju dobre poljoprivredne prakse , drugim rečima da onemogući zagađenje životne sredine isticanjem stajnjaka sa farme , da omogući pravilnu primenu , a samim tim dobru reciklažu hranljivih materija iz stajnjaka i osoke kroz obradivo zemljište farme. Ovo će, neminovno ,dovesti do poboljšanja prinosa ratarskih kultura, uštede novca usled zamene dela veštačkog đubriva stajnjakom i osokom i zaštiti će vodotokove od zagađenja nitratima i fosfatima

 

[Nostradamus]

Vrste stajnjaka


Stajnjak se, u načelu, deli na goveđi, konjski, ovčiji, svinjski i živinski. Goveđi stajnjak je hladan i sadrži mnogo vode i teško se zagreva u procesu vrenja. Mikrobiološka aktivnost ove vrste stajnjaka nije intenzivna. Međutim, unutar stajnjaka svaki gram sadrži milione bakterija. Pogodan je za korišćenje u gajenju kalifornijskih glista.



Konjski stajnjak sadrži manje vode i naziva se „toplim“ stajnjakom. Brzo se razgrađuje, pa je zato pogodan za hladna i teška zemljišta.

Ovčji stajnjak se odlikuje relativno veliki sadržajem azota, sadrži manje vode u poređenju sa stajnjakom drugih domaćih životinja. Mikroflorom je bogatiji od ostalih vrsta stajnjaka pa je zato i vredniji.

Svinjski stajnjak ima dosta povoljnu strukturu koja zavisi od načina ishrana svinja. To je hladan stajnjak, sporo se mineralizuje i male biološke aktivnosti pa se preporučuje pre svega za lakša zemljišta.

 

[Nostradamus]

Stajnjak peradi je bogatiji hranivima nego stajnjak od stoke i spada u koncentrovana đubriva. Najbogatije je đubrivo kokoši.

Stajnjak može biti svež, poluzgoreo ili zreo kada izgledom i mirisom podseća na šumsku zemlju.