Olimpijske Igre Rio 2016

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Petrović: Siguran sam da su Srbi navijali za Litvaniju
Hrvatski košarkaš Bojan Bogdanović rekao je da će četvrtfinalna utakmica protiv Srbije na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru biti meč "posebnog naboja".


150483338557b2d07dbe849766498861_640.jpg

Getty Images
"Mi smo napravili čudo, osvojili smo prvo mesto u grupi, a nas jedine od svih četvrtfinalista niko nije video među najboljih osam", rekao je Bogdanović, prenosi agencija Hina.

Košarkaši Hrvatske su pobedili Litvaniju sa 90:81 i tako zakazali duel sa izabranicima Aleksandra Đorđevića.

"Srbija igra slično kao i mi, igrali smo s njima pre Olimpijskih igara na pripremnom turniru u Argentini i izgubili tesno. Biće to utakmica posebnog naboja. Još nas samo 40 minuta deli od polufinala, a pre mesec dana niko nas nije vidio ni na Olimpijskim igrama... Mislim da imamo šanse da konačno uđemo u to magično polufinale", kazao je Bogdanović.

Selektor Hrvatske Aco Petrović kaže da Srbija nije želela da igra s Hrvatskom u četvrtfinalu.

“Siguran sam da su oni navijali za Litvaniju. Znaju da smo im mnogo teži protivnik, ali nema tu mnogo nepoznanica. U Kordobi njima nije igrao Teodosić, a nama Hezonja. Tada smo energetski bili na dnu. Oni su nas nadskakali, a mi smo u defenzivnom skoku možda i najbolji na turniru. Odlučio sam da odvedem ekipu na izlet, van plimpijskog sela. Da se maknemo od košarke na dan, da se resetujemo. Možda je za nekoga to čudan potez, ali pokazalo se kao pun pogodak“, zaključio je Petrović.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
"Australije je svetska sila, ali nije nepobediva"
Košarkašica Srbije Jelena Milovanović rekla je da je reprezentacija Australije "svetska sila", ali nije nepobediva.


114816072157b2cf0a19459797551034_640.jpg

Getty Images
"Zadovoljna sam, veliki je uspeh što smo u četvrtfinalu, to je bio i plan kada smo krenuli da se spremamo za Olimpijske igre. Došli smo do toga. Zaboravljamo sve što je bilo do sada, koncetrišemo se na sutrašnju utakmicu, idemo da damo sve od sebe", rekla je Milovanović novinarima u Rio de Žaneiru.

Ženska košarkaška reprezentacija Srbije će u četvrtfinalu na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru igrati protiv Australije, od 16.00.

"Igrali smo protiv njih prijateljsku utakmicu kad smo stigli u Brazil... Svi znaju ko je Australija, to je svetska sila, reprezentacija koja je dugi niz godina u vrhu uz Ameriku, ali nisu nepobedive", rekla je Milovanović.

"Nisu Amerika da su pokrivene na svim pozicijama, disciplinovane su jako, dugo su zajedno... Imamo jaku ekipu ispred sebe, svesne smo toga. Daćemo sve od sebe i videćemo kako će se završiti", dodala je ona.

Milovanović je navela da će u predstojećoj utakmici biti važno da Srbija nametne svoj ritam.

"Mi treba da igramo našu igru, kao što smo igrale protiv Kine od treće četvrtine, tako bi trebalo da igramo 40 minuta. Mi igramo po 10-15, maksimum 25 minuta, a protiv njih to neće biti dovoljno, to je ekipe koja igra 40 minuta. Ako budemo postavile naš ritam možemo da se nadamo pobedi. Ako im dozvolimo da one postave svoj ritam, tu nemamo šta da tražimo", rekla je Milovanović.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Lavleniju zviždali, pa ostao bez zlata!
Brazilski atletičar Tijago Braz da Silva napravio je veliko iznenađenje, pošto je osvojio zlatnu medalju u skoku s motkom na Olimpijskim igrama.


61167531957b2c8774fb55789573896_640.jpg

Getty Images
Da Silva je do zlata stigao skokom od šest metara i tri centimetra, što je novi olimpijski rekord.

On je na veliko oduševljenje domaće publike pobedio svetskog rekordera, Francuza Renoa Lavilenija, koji je morao da se zadovolji samo srebrnom medaljom, rezultatom 5,98 metara.

"Ovo je neverovatno. Moj prvi skok preko šest metara... Moj rodni grad je želeo da pobedim", rekao je Braz da Silva.

Lavileni nije uspeo da odbrani zlato osvojeno pre četiri godine u Londonu. On je u poslednjem pokušaju podigao lestvicu na 6,08 metara, a kod se pripremao za skok publika je počela da zviždi.

"To nije bilo fer. Takvo navijanje je za fudbal, ne za atletiku", rekao je Francuz.

Bronzana medalja pripala je Amerikancu Semu Kendriksu, koji je preskočio 5,85 metara.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Bacila se u cilj i uzela zlato na 400m!
Atletičarka sa Bahama Šona Miler osvojila je prošle noći zlatnu medalju u trci na 400 metara na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru.


168097074157b2bd78f0ec9732566037_640.jpg

Getty Images
Ona je stazu pretrčala za 49 sekundi i 44 stotinki, a iza sebe je ostavila glavnu kandidatkinju za zlato, Amerikanku Alison Feliks (49,51 sekunda).

Miler je najsjajnije odličje osvojila tako što se bukvalno bacila na kraju trke.

27637500957b2bd7a80726732338659_640.jpg

Getty Images
"Ne znam šta se desilo. Prvo sam čula svoju majku kako vrišti i pomislila sam: 'OK, izgleda da sam pobedila'", rekla je Milerova odmah posle trke.

Bronzana medalja pripala je Šeriki Džekson sa Jamajke (49,85).


[raw]
<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en"><p lang="en" dir="ltr">Shaunae Miller&#39;s dive is one of the most memorable track moments during these <a href="https://twitter.com/hashtag/OlympicGames?src=hash">#OlympicGames</a>. <a href="https://t.co/7VKFJ0rsjv">https://t.co/7VKFJ0rsjv</a> <a href="https://t.co/uTKqkjJmMd">pic.twitter.com/uTKqkjJmMd</a></p>&mdash; USA TODAY Sports (@USATODAYsports) <a href="https://twitter.com/USATODAYsports/status/765408700152606720">August 16, 2016</a></blockquote>
<script async src="//platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>
[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Dan XI: Bitke za polufinala, Davor se rve, Ivana skače
Jedanaestog dana Olimpijskih igara u Rio de Žaniru tri srpska tima boriće se za prolaz u polufinale.


191851945757b2d207bc03e008600523_640.jpg

Getty Images
Takođe, na borilištima će se naći i jedan rvač, pošto Davor Štefanek otvara dan od 15 časova u kvalifikacijama do 66 kilograma, ali i Ivana Španović – koju od 02.05 posle ponoći čekaju kvalifikacije u skoku udalj.

Što se naših ekipa tiče, prve će na teren košarkašiće koje od 16 časova igraju sa Australijom, čas i dvadeset minuta kasnije u bazen sa Špancima ulaze vaterpolisti, dok odbojkašice od 23.00 za rivalke imaju

Raspored srpskih sportista:

15.00 Rvanje – 66 kilograma, kvalifikacije – Davor Štefanek
16.00 Košarka – četvrtina finala – Srbija – Australija
17.20 Vaterpolo – četvrtina finala – Srbija – Španija
23.00 Odbojka – četvrtina finala – Srbija – Rusija
02.05 Skok u dalj – kvalifikacije – Ivana Španović
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Koliko će Felpsa koštati sva zlata?
Majkl Felps nosi sa Olimpijskih igara u Riju pet zlatnih i jednu srebrnu medalju, a osim slave čeka ga i pozamašan poreski ceh.

Izvor: B92 utorak, 16.08.2016. | 09:42
102492283457b2c8b49c79c348895658_w640.jpg

Foto: Tanjug, AP

Olimpijski komitet SAD nagrađuje svakog osvajača zlatne medalje sa 25.000 dolara, srebra sa 15.000, a bronze sa 10.000 dolara, ali svi nosioci medalja na to plaćaju porez.

U zavisnosti od svoje poreske kategorije, sportiste zlato košta i do 9.900 dolara, srebro do 5.940 a bronza i 3.960 dolara, piše Ju-Es-Ej Tudej.

To znači da će Felps poreznicima morati da plati 55.000 dolara, mada ga to verovatno ne dotiče mnogo s obzirom na činjenicu da je “težak” 55 miliona dolara.

To, međutim, ne važi za manje poznate atletičare, a Si-En-En mani navodi da zakonodavci u SAD rade na tome kako bi se ovi dobici izuzeli od oporezivanja.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Ristić ipak bez polufinala na 110 metara s preponama!
Reprezentativac Srbije Milan Ristić ostao je bez polufinala na 110 metara s preponama, pošto su organizatori odlučili da ponove trku prve kvalifikacione grupe.

117016539157b2b278d688a678594780_640.jpg

Getty Images
Ristić je u noći između ponedeljka i utorka, u petoj kvalifikacionoj grupi, bio šesti s rezultatom 13,66 sekundi, što mu je bilo dovoljno da se na osnovu vremena plasira u polufinale.

Organizatori su, međutim, zbog jake kiše koja je padala i koja je pravila probleme atletičarima, odlučili dva sata kasnije da ponove prvu trku, pa je Ristić ipak ostao bez mesta u polufinalu.

Ostaje da se vidi kako će naš atletičar, ali i ostale njegove kolege, reagovati na ovaj potez organizatora – koji svakako nije sportski, niti pravedan.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
(Ne)dostižni atletski rekordi – hoće li biti čuda u Riju?
U atletici prosečna starost rekorda je 14 godina u muškoj i 17 godina u ženskoj konkurenciji.



Getty Images
Svetski rekord Almaz Ajane na 10.000 metara postavljen prvog dana atletskih takmičenja na Olimpijskim igrama drugi je svetski rekord oboren u “kraljici sportova“ u ovoj godini. Pre nje, to je uspela Amerikanka Kendra Herison u disciplini 100 metara sa preponama, koja je takođe srušila ostvarenje staro više od 20 godina. Ona je 22. jula u Londonu vremenom od 12.20 sekundi "skinula" sa trona Bugarku Jordanku Donkovu koja je u davne 1988. istrčala deonicu za 12.21.

Tog dana, vest da je jedna 23-godišnjakinja oborila rekord star skoro tri decenije, u drugi plan je bacila sva sportska dešavanja u tom trenutku, od milionskih fudbalskih transfera do priprema za Rio. Za to su postojala dva razloga. Prvi je to što ona neće učestvovati na 31. letnjim olimpijskim igrama, dok je drugi bio činjenica da je to bio prvi oboren atletski rekord u godini, računajući samo olimpijske discipline.

Ako uzmemo u obzir to da svetski rekordi ne padaju toliko često na najvećem sportskom takmičenju, nastup 23-godišnje Etiopljanke sigurno će biti među najboljima, ako ne i najbolji, na ovim Igrama. Jer malo ko je očekivao da ona može da se suprostavi olimpijskoj šampionki Tiruneš Dibabi i svetskoj Vivijan Čerijot, koje su pritom istrčale svoje najbolje rezultate.

U atletici je prosečna starost rekorda 14 godina u muškoj, odnosno 17 godina u ženskoj konkurenciji. Poređenja radi, u plivanju nijedan svetski i olimpijski rekord nije postavljen pre 2008. godine. Najveće broj rekorda u bazenu oboren je na Svetskom prvenstvu u Rimu 2009. godine. Tada je u "večnom gradu" postavljeno 27 novih svetskih rekorda, a više od polovine je i danas na snazi.

Najveće "zasluge" za to pripadaju plivačkim odelima koja su poznata i kao "odela za obaranje rekorda". Posle tog prvenstva, FINA je odlučila da ubuduće takmičari ne mogu da ih nose, a koliko su ona pomagala vidimo po aktuelnim rezultatima na Olimpijskim igrama. U Riju je oboreno šest svetskih rekorda (dva u muškoj, četiri u ženskoj).


Getty Images
Kod atletičara najstariji je rekord bacača diska Jirgena Šulta iz 1986. godine, a kod atletičarki rezultat Čehinje Jarmile Kratohvilove iz 1983, mada se mnogi rezultati sa kraja osamdesetih nalaze pod velom sumnje zbog sumnje da su ostvareni uz pomoć dopinga.

Ne računajući rezultate na OI u Londonu, od 2012. godine oboreno je čak pet (od 24) svetskih rekorda kod muškaraca (maraton, brzo hodanje na 20 i 50km, skok s motkom i desetoboj). Nešto vrednije od ostalih jeste ostvarenje Francuza Renoa Lavilenija, koji je 2014. godine u Donjecku s motkom uspeo da preskoči 6.16m i tako sruši rekord Sergeja Bubke iz 1993. godine.

Ako pogledamo sve najbolje rezultate (izuzimajući Bubku), rezultati su maltene slični danas i pre 20 godina. Za razliku od Bubkinog, rekord Havijera Sotomajora u skoku uvis iz iste godine i dalje stoji netaknut. Do pre nekoliko godina, preskočenih 2.45 promotera ovogodišnjeg promotera Beogradskog maratona činilo se nedostižnim. No, s obzirom na to da će u Riju skakati četvorica aktivnih skakača koji "lete" iznad 2.40, postoji šansa da rekord Kubanca bude ugrožen.

Od ukupno 11 trkačkih disciplina, samo dva rekorda nisu postavljena u 21. veku – rekord Majkla Džonsona 43.18 na 400 metara i rezultat Hišama el Geruža od 3:26,00 na 1500 metara.

U najboljih 50 rezultata na 100 metara samo je jedan iz prošlog veka, Morisa Grina iz 1999. godine, jasno je da su današnji sprinteri brži od svojih prethodnika.

131768490657af31da8589f691628530_640.jpg

Getty Images
Na deonici od 400 metara situacija je drugačija – Džonsonov svetski rekord star je 16 godina, a među 50 najboljih rezultat većina datira iz poslednjih desetak godina 20. veka. Pojavom Van Nikerka (na SP 2015. u Pekingu istrčao četvrto vreme svih vremena) i Kiranija Džejmsa, postoji šansa da i Džonsonov rekord iz Sevilje bude oboren u skorije vreme. Ista je situacija i na 400 metara sa preponama.

Na srednjim prugama poslednjih godina dominiraju Kenijci predvođeni Davidom Rudišom, svetskim rekorderom na 800 metara i vlasnikom šest od deset najboljih rezultata svih vremena.

Kenijci su prethodno SP završili kao najuspešnija nacija, a njihova država ulaže na desetine miliona u ovaj sport, pa možemo da pretpostavimo ko će dominirati u bliskoj budućnosti. Kada je reč o maratonu, 96 od 100 najbolji rezultata ostvarili su Kenijci i Etiopljani i većina tih rezultata postavljana je u prethodnih pet godina.

Sudeći po svim rezultatima, može se pretpostaviti da su današnji atletičari brži i izdržljiviji od njihovih kolega pre dve ili tri decenije. Izuetak su discipline na 400 i 1500 metara, gde su svetski rekord i najbolji rezultati postavljeni pre 2000. godine. Ne treba smetnuti sa uma da su danas trkačke staze kvalitetnije, a sportska obuća neuporedivo lakša i udobnija nego osamdesetih i devedesetih.

Rezultat Majka Pauela od 8.95 u skoku udalj iz 1991. i dalje je nedostižan za sve generacije posle. Drugi najbolji rezultat vlasništvo je Boba Bimona, koji je davne 1968. godine udalj skočio 8.90. Iako nije svetski rekorder, ova disciplina pripada Karlu Luisu, jednom od najvećih sportista svih vremena – Amerikanac je vlasnik pet od deset najboljih rezultata, a samo jedan skok posle 2000. nalazi se na toj listi. Od 50 najboljih ostvarenja, čak 42 su ostvarena u krajem osamdesetih i početkom devedesetih.


Getty Images
Kao što je spomenuto, skok uvis jedina je disciplina u kojoj možemo da vidimo pomeranje granice najboljeg rezultata. Najveću "starost" imaju rekordi u bacačkim disciplinama (kugla, disk, koplje i kladivo), svi su stari 20 i više godine i verovatno će biti netaknuti još neko vreme.

Rekord koji verovatno neće biti oboren nikada jeste rekord u bacanju kugle – Rendi Barns ju je 1990. godine bacio 23 metara i 12 centimetara. Većina najboljih ostvarenja u ovoj disciplini datira sa kraja osamdesetih i devedesetih godina.

Tom rekordu u 21. veku najbliži je bio Amerikanac Kevin Tot, koji je 2003. bacio 22.67, pola metra manje od Barnsa. Treba spomenuti da je nekoliko meseci nakon postavljanja rekorda, Barns bio suspendovan zbog korišćenja nedozvoljenih sredstava.

Slično kao i u bacanju kugle, i vrhunac bacanja kladiva bio je krajem osamdesetih i početkom devedesetih – od 50 najboljih rezultata, 43 su iz tog vremena. Vlasnik svetskog rekorda je Rus Jurij Sedik sa hicom od 86.87. Njemu pripada šest od deset najboljih ostvarenja u ovoj disciplini. Kada je reč o bacanju diska, najbolji rezultat delo je Jirgena Šulta iz 1986. godine. Nemac je tada bacio 74.08.

Vrhunac tee discipline bio je osamdesetih godina, kada su granicu od 70 metara prebacivala nekolicina atletičara. Od atletičara nakon 2000. treba spomenuti Gerda Kantera, koji je vlasnik tri od pet najboljih rezultata.

88067937657af31db60f98784284968_640.jpg

Getty Images
Apsolutni gospodar u bacanju koplja jeste svetski rekorder Jan Železni. Čeh je 1996. godine koplje bacio 98.48 metara. Jedini je uspeo da koplje baci duže od 94 metara. Ima više hitaca dužih od 90 metara nego svi ostali bacači zajedno.

Ipak, na SP u Pekingu na veliku pozornicu stupio je Džulijus Jego. Kenijac je bacio koplje 92.72 metara. To ništa ne bi bilo čudno, da ovaj 27-godišnjak nije počeo da baca koplje 2010. godine, a tehniku je učio putem Ju tuba?! S obzirom na to da je sada angažovao profesionalnog trenera, rekord Jana Železnog deluje dostižno.

U ženskoj konkurenciji većina svetskih rekorda (12 od 23) stoje iz osamdesetih i devedesetih. Rekordi na 100 i 200 metara u vlasništvu su Florens Grifit Džojner. Njena ostvarenja iz 1988. teško da će ikada moći ko da nadmaši. Poređenja radi, sledeći najbolji rezultat na 100 metara lošiji je za 25 stotinki, a na duploj dužoj deonici skoro pola sekunde.

Takođe, i rekord (5.06) Jelene Isinbajeve u skoku sa motkom biće nedodirljiv u bliskoj budućnosti. Pre Kendre Herison i Almaz Ajane, poslednji svetski rekord oborila je Poljakinja Anita Vlodarčik u bacanju kladiva prvog dana avgusta 2015. godine.

Kada je reč o olimpijskim rekordima, u muškoj konkurenciji polovina (12) je oborena u Pekingu i Londonu, dok kod žena taj broj iznosi deset. Od ukupno 47 svetskih rekorda u obe discipline, samo njih devet je oborena na OI (tri u muškoj, šest u ženskoj konkurenciji). Upoređivanjem svetskih i olimpijskih rekorda vidimo da se atletičari i atletičarke pokazuju se u najboljem svetlu na najvećem sportskom takmičenju.

Nadmetanja u “kraljici sportova“ počela su 12. avgusta, a svi njeni ljubitelji se nadaju da će u Riju videti obaranje onih granica snova koje deluju (ne)dostižno.

Svetski rekordi, muškarci:

Getty Images
100 metara – 9,58 Jusein Bolt, Berlin 2009
200 metara – 19,19 Jusein Bolt, Berlin 2009
400 metara – 43,18 Majkl Džonson, Sevilja 1999
800 metara – 1:40,19 David Rudiša, London 2012
1500 metara – 3:26,00 Hišam el Geruž, Rim 1998
5000 metara – 12:37,35 Keneniza Bekele, Hengelo 2004
10000 metara – 26:17,53 Keneniza Bekele, Brisel 2005
110 metara sa preponama – 12.80 Aries Merit, 2012 Brisel
400 metara sa preponama – 46,78 Kevin Jang, 1992 Barselona
3000 stiplčez – 7:53,63 Saif Šahin, Brisel 2004
štafeta 4x100 metara – 36,84 Jamajka, London 2012
štafeta 4x400 metara – 2:54,29 SAD, Sevilja 1993
maraton – 2:02,57, Denis Kimeto, Berlin 2014
20 km brzo hodanje - 1:16,36 Jusuke Suzuki, Nomi 2015
50 km brzo hodanje – 3:32,33 Johan Diniz, Cirih 2014
Skok uvis – 2.45m Havijer Sotomajor, Salamanka 1993
Skok s motkom – 6.16m Reno Lavileni, Donjeck 2014
Skok udalj – 8.95m Majk Pauel, Tokio 1991
Troskok – 18.29m Džonatan Edvards, Geteburg 1995
Kugla – 23.12m Rendi Barns, Vestvud 1990
Disk – 74.08 m Jirgen Šult, Neubranderbug 1986
Kladivo – 86.74 m Jurij Sedik, Štutgart 1986
Koplje – 98.18 m Jan Železni, Jena 1996
Desetoboj – 9045 Ešton Iton, Peking 2015

Svetski rekordi, žene:
142406041257af31dc16cbf018199480_640.jpg

Getty Images
100 m – 10,49 Florens Grifit Džojner, Indijanapolis 1988
200 m – 21,34 Florens Grifit Džojner, Seul 1988
400 m – 47,60 Marita Koh, Kanbera 1985
800 m – 1:53,28 Jarmila Kratohvilova, Minhen 1983
1500 m – 3:50,07 Genzebe Dibaba, Fontvil 2015
5000 m – 14:11,15 Tiruneš Dibaba, Oslo 2008
10,000 m – 29:17,45 Almaz Ajan, Rio 2016
4x100 m štafeta – 41,37 DDR, Kanbera 1985
4x400 m štafeta – 3:15,17 SSSR, Seul 1988
Maraton – 2:15:25 Pola Redklif, London 2003
20 km hodanje – 1:25:41 Olimpijada Ivanova, Helsinki 2005
100 m prepone – 12,20 Kenda Harison, London 2016
400 m prepone – 52,34 Julija Pečonkina, Tula 2003
3000 m stipl – 8:58,81 Gulnara Samitova, Peking 2008
Skok uvis – 2.09, Stefka Kostadinova, Rim 1987
Skok s motkom – 5.05 m Jelena Isinbajeva, Peking 2008
Skok udalj – 7.52m Galina Čistjakova, Lenjingrad 1988
Troskok – 15.50m Inesa Kravec, Geteborg 1995
Kugla – 22.63m Natalija Lisovskaja Moskva 1987
Diska – 76.80m Gabriele Rajnš, Nojbrandenburg 1988
Kladivo – 81.08m Anita Vlodarčik, Vladislavovo 2015
Koplje – 72.28m Barbora Špotakova, Štutgart 2008
Sedmoboj – 7291 poena Džeki Džojner-Kersi, Seul 1988
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Srbi i Hrvati: Od Đorđevića do Rašića
Tri puta od raspada SFRJ košarkaške reprezentacije naše zemlje i Hrvatske sastale su se na velikim takmičenjima.

70409119757b2e171f0d22206460300_640.jpg

SS
Prvi put to se dogodilo na Evropskom prvenstvu 1997. godine u Španiji – u grupnoj fazi Hrvatska je posle tri pogođena penala Slavena Rimca imala prednost od jednog poena, ali je onda Aleksandar Đorđević uz zvuk sirene pogodio trojku za pobedu SR Jugoslavije.

Hrvatska je na kraju bila na 11. mestu, a Jugoslavija je postala evropski šampion trijumfom nad Italijom u finalu 61:49.

Hrvatska – Jugoslavija 62:64 (31:22, 31:42)

Hrvatska: Sesar 5, Mulaomerović 9, Alanović 4, Rimac 22 (13-13 penali, 4ast), Kovačić, Pejčinović 3 (7sk), Kelečević 8, Prkačin 8, Marcelić 3.
Jugoslavija: Bodiroga 10 (5sk), Obradović 7, Lončar 5, Berić, Đorđević 19 (6-14 iz igre, 3ast), Rebrača 5 (8sk), Bulatović 10, Savić 2, Tomašević, Topić 6.





Na novi susret čekalo se četiri godine, ali neizvesnosti sada nije bilo – tadašnji tim Jugoslavije prošetao se do zlata na Evrobasketu u Tursko, a Hrvatska je bila samo usputna stanica u nezadrživom naletu ekipe Svetislava Pešića.

’Plavi’ su se prošetali do titule, jedino je Turska u finalu izgubila jednocifrenom razlikom, a Hrvati su bili sedmi pošto ih je upravo domaćin dobio u četvrtfinalu sa 87:85.

Hrvatska – Jugoslavija 66:80 (20:26, 15:17, 20:18, 11:19)

Hrvatska: Mulaomerović 12 (5ast), J. Vranković, Sesar 2, Mršić, Prkačin 6, Krstić, Giriček 17 (6-14 iz igre), Kovačić 19 (8-12 iz igre, 8sk), Skelin 4, Mamić, Vujčić 2, Tabak 4 (4sk).
Jugoslavija: Bodiroga 9, Petrović, Obradović 6, Rakočević, Stojaković 21 (9-19 iz igre), Šćepanović 8 (4sk), Jarić 9 (4-10 iz igre, 4ast), Drobnjak 2 (7sk), Tarlać 3, Milojević, Tomašević 13 (6-12 iz igre, 8sk), Gurović 9 (3-3 za tri).

155276529557b2e17225877400019523_640.jpg

Starsport
Poslednju utakmicu na velikim takmičenjima igrali smo 2010. godine na Svetskom prvenstvu, i to u osmini finala. Meč je bio vrlo neizvestan, a odlučila ga je glupost Davora Kusa, koji se na sekundu do kraja sapleo i faulirao Aleksandra Rašića pri rezultatu 72:72.

Bek ’Orlova’ pogodio je prvo bacanje, drugo je namerno promašio, pa nije bilo više vremena i Srbija se plasirala u četvrtfinale. Tu je pobedila Španiju, onda je brutalno pokradena u polufinalu sa Turskom i ostala je bez medalje posle poraza od Litvanije u okršaju za treće mesto.

Srbija – Hrvatska 73:72 (19:27, 15:9, 20:14, 19:22)

Srbija: Bjelica 3, Krstić 16 (5-10 iz igre, 3sk), Rašić 15 (4-6 iz igre, 3ast), Teodosić 3 (1-6 iz igre, 2ast), Veličković 7, Kešelj 5, Mačvan 8, Marković 2, Paunić 2, Perović (4-5 iz igre, 3sk), Savanović, Tepić 2 (0-5 iz igre, 7sk. i 4ast).
Hrvatska: Banić 10 (3-6 iz igre, 7sk), Bogdanović 9, Andrić, Tomas 6 (3-12 iz igre, 6sk), Tomić 6 (8sk), Planinić, Ukić 11 (5-10 iz igre, 4ast), Stipčević, Kus, Lončar 9, Popović 21 (5-12 iz igre, 5ast), Žorić.







Od tog duela na Mundobasketu Srbija i Hrvatska sastajali su se jedino u prijateljskim mečevima – Hrvatska je 2011. godine slavila sa 83:71, a od tada je Srbija ostvarila četiri trijumfa.

Prvi put 2012. godine, kada je bilo 90:74, ubedljiva je bila pobeda i 2013. godine (88:71), a pred Svetsko prvenstvo 2014. godine ’Orlovi’ su slavili u produžetku 84:83.

Poslednji put igrali smo pred Olimpijske igre, Srbija je bila bolja sa 86:77.

Novi okršaj na programu je u sredu na četvrtak od 3.15 po srednjoevropskom vremenu – tada će se Srbija i Hrvatska boriti za plasman u polufinale Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru.
 
MODERATOR
Učlanjen(a)
02.05.2009
Poruka
30.637
Španci nemoćni, Srbija u polufinalu!
Vaterpolisti Srbije plasirali su se u polufinale Olimpijskih igara pobedom nad Španijom 10:7.

75088394857b347d13d83c758559689_640.jpg
Epa/ORESTIS PANAGIOTOU
"Delfini" su pokazali formu u pravo vreme, a za finale će se boriti sa pobednikom meča Grčka – Italija koji je na programu u 21 sat.

Tamo gde su stali Davor Štefanek i srpske košarkašice nastavili su vaterpolisti, odigrali su najbolji meč od početka turnira, nisu ispuštali prednost od početka do kraja meča i zasluženo su se plasirali dalje.

Najefikasniji u pobedničkom timu bio je Dušan Mandić sa četiri gola, po dva su postigli Filip Filipović i Stefan Mitrović, a u strelce su se upisali još Milan Aleksić i Miloš Ćuk.

Molina je predvodio Špance sa tri gola, Munaris je dao dva, a po jedan Mingel i Siranji.

Za razliku od prethodnih mečeva u Riju, ovoga puta Srbija je dobro počela i brzo stekla dva gola prednosti. Dobrom igrom u odbrani sprečavali su napade Španaca, ali pad u igri viđen je u trećem delu igre, kada nisu uspeli da postignu pogodak, primili su dva, ali je na svu sreću prednost sačuvana.

U prvom delu poslednje četvrtine Srbija postiže dva gola i tako beži na pristojnu razliku koju Španci nisu uspeli da stignu.

128457534257b3488486892528776968_640.jpg
Epa/ORESTIS PANAGIOTOU
Tok meča:

Srbija je konačno dobro odigrala dobro prvu četvrtinu na turniru i povela u trećem minutu posle jakog udarca sa centra Filipa Filipovića. Samo minut kasnije Španci su izjednačili preko Munarisa. Prednost timu Dejana Savića vratio je Dušan Mandić udarcem sa distance.

Srpski vaterpolisti bili su dobro organizovani u odbrani, a potom koriste igrača više, a svoj drugi gol na meču postiže Mandić za plus dva - 3:1. Tim rezultatom završena je prva četvrtina.

Usledio je brz odgovor Španaca sa dva pogotka Moline, ali potom sjajan gol Mandića sa krila, kojem su protivnici ostavili dovoljno prostora da se namesti i uputi dobar udarac – 5:3. Dobrom individualnom igrom vaterpolisti Srbije povećavaju prednost golom Mitrovića sa spoljne pozicije.

84006036757b34884e221d986984975_640.jpg
Epa/ORESTIS PANAGIOTOU
Ekipa Dejana Savića uspešno je zaustavljala napade rivala, a to se odrazilo i na igru u napadu, pa Aleksić odvodi svoj tim na odmor sa četiri poena prednosti - 7:3.

Drugo poluvreme bolje je počela Španija i brzo smanjila zaostatak preko sjajnog Moline i Munarisa - 7:5. Srbija se, sa druge strane, mučila u napadu, nije uspela da postigne pogodak u trećoj četvrtini.

„Delfini“ su imali prvi napadu poslednjoj četvrtini, Pijetlović je pokušao, odbranio je španski golman, ali potom isključenje za Španiju, a Srbija to koristi golom Mitrovića, 8:5. Protivnik je iskoristio prvu narednu priliku da ponovo smanji zaostatak, gol je dao Siranji, on je potom isključen, a kazna stiže od Filipovića - 9:6.

Dugo nije viđen gol, ali Španija smanjuje zaostatak preko Mingelja na isključenje Prlainovića. Nije iskorišćen naredni napad, potom je isključen Aleksić, ali se naš tim uspešno odbranio. Sjajnim golom meč je okončao Mandić - 10:7.
 
Natrag
Top