Noj
Noj (
Struthio camelus) je velika
afrička ptica neletačica iz reda
trkačica. Nojevi su prepoznatljivi po svojim dugačkim vratovima i nogama i sposobnosti da trče brzinom od oko 65 kilometara na čas —
najbrže od svih ptica. To su danas
najveće ptice na svetu; mužjaci dostižu visinu od 3 metara i težinu do 155 kilograma, dok su ženke za oko trećinu manje.
Nojevi se obično kreću u grupama od 5 do 50 ptica zajedno sa
antilopama,
zebrama,
gnuovima i drugim životinjama koje su u potrazi za ispašom. Budući da su visoki, na vreme mogu da primete neprijatelja i da upozore na opasnost. Nojevi se hrane
semenom,
korenjem,
voćem, sitnim
gmizavcima,
glodarima i
insektima. Da bi lakše svarili hranu u
voljki i
želucu, nojevi gutaju kamenčiće, takozvane gastrolite. Odrasli noj u proseku nosi 1 kg kamenčića u svom želucu. Pogrešno je verovanje da noj jede metal. Ovu radoznalu pticu privlači sve što se presijava — satovi, lančići, broševi ili metalni zatvarači na bocama. Ako se i dogodi da noj proguta neki metalni predmet, neće osetiti veće tegobe.
Nojevi mogu da podnesu velike
temperaturne razlike. Njihov temperaturni kontrolni mehanizam je složeniji od bilo koje druge ptice ili sisara, koristeći golu kožu na nogama i slabinama koje mogu prekriti svojim krilima ili ne, u zavisnosti od toga da li ptica želi da zadrži ili oslobodi telesnu toplotu. Dok leže na zemlji skrivajući se od predatora, nojevi polažu njihove glave i krila ravno na tlo, izgledajući kao humka zemlje iz daljine, pogotovo ženke koje su skoro istih boja kao okolina. Kada su ugroženi, nojevi se brane bežanjem od neprijatelja, koga mogu ozbiljno povrediti ili čak usmrtiti snažnim udarcima svojih moćnih nogu.
Ptica stiče
polnu zrelost sa 2 do 4 godine, s tim da su ženke polno zrele šest meseci ranije od mužjaka. Sezona parenja počinje u
martu ili
aprilu i završava se nešto pre
septembra. Kad mužjak pokuša da osvoji srce neke ženke, počinje „ratnički ples": udara nogama, njiše vratom praveći neobične pokrete, trči u velikim krugovima i postaje razjaren. Teritorijalni mužjaci se tada bore za harem od 2 do 5 ženki. Pobednik će se pariti sa svim ženkama u oblasti, ali će samo sa jednom, dominantnom ženkom oformiti vezu, tj. postati par sa njom.
Ženke polažu svoja jaja u jedno zajedničko gnezdo koje je u stvari obično udubljenje u zemlji od 30 do 60 cm duboko. Među jajima, nojeva jaja su najvećih dimenzija, ali su najmanja u poređenju sa veličinom ptice. Bledožuto jaje je dugačko između 14 i 19 cm, široko 13 cm i teško od jednog do 1,5 kg. U gnezdu se nalazi između 15 i 60 jaja na kojima leže i ženke i mužjaci naizmenično (ženke danju, mužjaci noću). Inkubacija traje od 35 do 45 dana. Sa šest meseci mladunče noja gotovo da dostigne visinu odrasle jedinke.
Dodato posle 12 minuta:
--------------------------------------------------------------------------
KOLIBRI
Kolibri, najmanja ptica na svetu, može da lebdi u vazduhu. Jedine ptice koje lete unazad su kolibriji. Iako im telo nema više od dva grama, one mogu da lete brzinom od 100 km na čas i da pri tom zamahnu krilima i do 80 puta u sekundi. Koriste 20 puta više kiseonika nego jedan vrabac koji je za njih pravi džin, pa kolibri stoga udahne vazduh 300 puta u minutu. Ova ptičica može videti ultravioletno svetlo! Kada lebdi u mestu, krilima maše 100 puta u sekundi.
Naizgled krhki kolibri jedno je od najjačih bića u životinjskom carstvu, jer oko 330 vrsta uspeva da opstane u različitim i ponekad surovim predelima: od Aljaske do Argentine, od pustinja Arizone do obala Nove Škotske, od brazilskih nizijskih šuma do snežne granice na više od 4.500 m u Andima!
Kolibri ima veoma dugačak jezik, rasečen na dva dela, i pije nektar kao mače mleko, lapćući ga udarcima jezika trinaest puta u sekundi.
Najmanja ptica na svetu, kolibri, u toku dana obiđe oko 2.000 cvetova, a ako se nađe na rascvetalom drvetu, može oprašiti 27 cvetova za jedan minut! Najveća brzina kolibrija kojom se obrušava u pomoć svojim ptićima dostiže i 100 km na sat.
Kolibriju noge služe samo kao pribor za sletanje; on nikada njima ne skakuće, niti hoda. Čak i kad se samo okreće na grančici ili se za centimetar pomera u stranu, on se služi krilima!
Srce kolibrija, veličine zrna graška, prosečno otkuca 500 puta u minutu!
S masom manjom od dva grama, među kolibrijima je najmanji Helenin kolibri sa Kube, a najveći je veliki kolibri težak 23 grama!
Jezik kolibrija palaca i do 13 puta u sekundi! Ramena kost kod kolibrija može se okretati više od 180 stepeni u ramenom zglobu, omogućavajući im trenutnu promenu smera. Najmanji kolibriji mogu zamahnuti 80 puta u sekundi i nakratko ubrzati do gotovo 100 zamaha krilcima u sekundi!
Uprkos svojim letačkim sposobnostima, kolibri 80 posto svog života provede u mirovanju. Najmanje jaje od svih ptica ima jamajčanski kolibri. Dva jajeta su bila dužine od 10 mm, a težila su 0,365 i 0,375 grama.
Kada miruje, srce kolibrija otkuca 500 puta u minuti.
Crvenogrli kolibri prilikom leta u mestu mora 54 puta u sekundi da zamahne krilima, za cik-cak let potrebno je 75 zamaha, a pri ovom letu koji dostiže brzinu od oko 80 km na sat čuje se zujanje. U vreme svadbenih letova, koji se sastoje od visokih uzleta i obrušavanja i ostalih vazdušnih akrobacija svadbenih igara, zamasi krila mogu dostići 200 puta u sekundi!
Kolibri se hrani cvetnim nektarom, postavlja se uspravno iznad odabranog cveta i za to vreme po nekoliko puta uranja jezik u unutrašnjost cvetne čašice, ali nikada ne sleti na cvet!
Kolibriji mogu leteti u bilo kom smeru, levo, desno, gore, dole, čak i unazad! Gnezdo ptice kolibri je kao naprstak.