- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.978
Na šta sve može da ukaže uvećanje limfnih žlezda
Posebno je značajno da se prepozna uvećanje limfnih žlezda koje je izazvano Epštajn-Barovim virusom
Preporuka je da se u slučaju uvećanja žlezda urade elementarna krvna slika, sedimentacija i fibrinogen
Piše: profesor dr Biljana Mihaljević, direktor Klinike za hematologiju KCS
Uvećanje limfnih žlezda može da ukaže na virusnu ili bakterijsku infekciju, kvarne zube a postoje i neke parazitoze kao što je toksoplazmoza, posebno kod osoba koje gaje životinje, pa uvećane limfne žlezde u svim regijama (vratu, ispod pazuha i preponama) mogu da budu jedan od znakova te bolesti.
Posebno je značajno da se prepozna uvećanje limfnih žlezda koje je izazvano Epštajn-Barovim virusom.
Ova bolest je infektivna mononukleoza i biva praćenja uvećanjem limfnih žlezda, pre svega na vratu, koje su bolne na pipanje i udružene sa uvećanim krajnicima. Ovo stanje nekada može da maskira malignu bolest kao što je akutna leukemija i limfom, pa treba uraditi dodatne analize da bi se napravila diferencijalna dijagnoza.
Uvećanje limfnih žlezda može da se javi i kod tzv. sistemskih bolesti, kao što su sistemski lupus i reumatoidni artritis, kod kojih su te žlezde uvećane do jednog centimetra.
Mogu da se jave nakon stavljanja silikona u regionalnim žlezdama, na primer ako je intervencija rađena na dojkama javlja se uvećanje limfnih žlezda u potpazušnim jamama, ili u preponama ako je stavljena proteza veštačkog kuka.
Pojedini lekovi, posebno antikonvulzivi protiv epilepsije, mogu da dovedu do uvećanja ovih žlezda, čak i neki tuberkulostatici, ali i sama tuberkuloza može da bude praćena uvećanjem limfnih žlezda.
Postoje indikacije kada je uvećana limfna žlezda maligna. To se utvrđuje na osnovu konzistencije, posebno ukoliko je žlezda „tvrda kao daska“. To su najčešće kancerske žlezde, metastatske, vrlo često se javljaju levo iznad klavikule. To je Virhovljeva žlezda, koja može da bude znak udaljene linfogene metastaze karcinoma želuca ili karcinoma ovarijuma i da čak bude prvi znak da se nešto u organizmu dešava.
Kada se uoči uvećana limfna žlezda, prvo treba utvrditi da li je ona bolna ili nije bolna. Veći je alarm za maligne bolesti ukoliko je bezbolna. Ako je praćena simptomima kao što su: gubitak u težini, obilnije noćno znojenje koje zahteva da nekada promenimo noćnu košulju, temperatura koja se zove povratna pireksija (traje tri dana, stane pa se nakon nekoliko dana ponovo nastavi), znak je da se radi o ozbiljnijem razlogu uvećanja limfne žlezde. Nekada i svrab po koži, povećana malaksalost mogu da budu udruženi sa uvećanjem žlezda i da alarmiraju da pacijent mora da se javi lekaru.
ANALIZE
Preporuka je da se u slučaju uvećanja žlezda urade elementarna krvna slika i još dve analize - sedimentacija i fibrinogen. Na taj način za par minuta možemo da dobijemo rezultete. Snižen hemoglobin (anemija), poremećaj u leukocitarnoj formuli, ubrzana sedimentacija i povišen fibrinogen ukazuju na to da treba uzeti uzorak takve žlezde za patohistološku analizu.
Izvor: Večernje novosti
Posebno je značajno da se prepozna uvećanje limfnih žlezda koje je izazvano Epštajn-Barovim virusom
Preporuka je da se u slučaju uvećanja žlezda urade elementarna krvna slika, sedimentacija i fibrinogen
Piše: profesor dr Biljana Mihaljević, direktor Klinike za hematologiju KCS
Uvećanje limfnih žlezda može da ukaže na virusnu ili bakterijsku infekciju, kvarne zube a postoje i neke parazitoze kao što je toksoplazmoza, posebno kod osoba koje gaje životinje, pa uvećane limfne žlezde u svim regijama (vratu, ispod pazuha i preponama) mogu da budu jedan od znakova te bolesti.
Posebno je značajno da se prepozna uvećanje limfnih žlezda koje je izazvano Epštajn-Barovim virusom.
Ova bolest je infektivna mononukleoza i biva praćenja uvećanjem limfnih žlezda, pre svega na vratu, koje su bolne na pipanje i udružene sa uvećanim krajnicima. Ovo stanje nekada može da maskira malignu bolest kao što je akutna leukemija i limfom, pa treba uraditi dodatne analize da bi se napravila diferencijalna dijagnoza.
Uvećanje limfnih žlezda može da se javi i kod tzv. sistemskih bolesti, kao što su sistemski lupus i reumatoidni artritis, kod kojih su te žlezde uvećane do jednog centimetra.
Mogu da se jave nakon stavljanja silikona u regionalnim žlezdama, na primer ako je intervencija rađena na dojkama javlja se uvećanje limfnih žlezda u potpazušnim jamama, ili u preponama ako je stavljena proteza veštačkog kuka.
Pojedini lekovi, posebno antikonvulzivi protiv epilepsije, mogu da dovedu do uvećanja ovih žlezda, čak i neki tuberkulostatici, ali i sama tuberkuloza može da bude praćena uvećanjem limfnih žlezda.
Postoje indikacije kada je uvećana limfna žlezda maligna. To se utvrđuje na osnovu konzistencije, posebno ukoliko je žlezda „tvrda kao daska“. To su najčešće kancerske žlezde, metastatske, vrlo često se javljaju levo iznad klavikule. To je Virhovljeva žlezda, koja može da bude znak udaljene linfogene metastaze karcinoma želuca ili karcinoma ovarijuma i da čak bude prvi znak da se nešto u organizmu dešava.
Kada se uoči uvećana limfna žlezda, prvo treba utvrditi da li je ona bolna ili nije bolna. Veći je alarm za maligne bolesti ukoliko je bezbolna. Ako je praćena simptomima kao što su: gubitak u težini, obilnije noćno znojenje koje zahteva da nekada promenimo noćnu košulju, temperatura koja se zove povratna pireksija (traje tri dana, stane pa se nakon nekoliko dana ponovo nastavi), znak je da se radi o ozbiljnijem razlogu uvećanja limfne žlezde. Nekada i svrab po koži, povećana malaksalost mogu da budu udruženi sa uvećanjem žlezda i da alarmiraju da pacijent mora da se javi lekaru.
ANALIZE
Preporuka je da se u slučaju uvećanja žlezda urade elementarna krvna slika i još dve analize - sedimentacija i fibrinogen. Na taj način za par minuta možemo da dobijemo rezultete. Snižen hemoglobin (anemija), poremećaj u leukocitarnoj formuli, ubrzana sedimentacija i povišen fibrinogen ukazuju na to da treba uzeti uzorak takve žlezde za patohistološku analizu.
Izvor: Večernje novosti